Pretresno vijeće odbacilo zahtjev Radovana Karadžića za izdavanje obavezujućeg naloga bivšem komandantu Armije BiH u Srebrenici, Naseru Oriću, da svjedoči u dokaznom postupku odbrane. Iako su teme o kojima je Karadžić želio da ispituje Orića relevantne za predmet sudije ocjenjuju da informacije koje bi Karadžić mogao dobiti ovog svjedoka nisu od "ključne ili značajne važnosti" za odbranu optuženog

Pretresno vijeće je danas odbacilo zahtjev Radovana Karadžića da izda obavezujući nalog za svjedočenje bivšem komandantu Armije BiH u Srebrenici Naseru Oriću. Iako je, po ocjeni sudija, uložio "razumne napore" da osigura Orićevo dobrovoljno svjedočenje Karadžić nije pokazao da bi informacije dobijene od ovog svjedoka bile od "ključne ili značajne važnosti" za odbranu.

Karadžić je očekivao da bi Orićevim svjedočenjem mogao dokazati da Srebrenica nikada nije bila demilitarizovana i da je, naprotiv, početkom 1995. godine velika količina oružja helikopterom prebačena u Žepu, a odatle u Srebrenicu, zatim da je Armija BiH neposredno uoči pada Srebrenice u julu 1995. godine pokrenula napade na srpska sela, kao i da je uzimala humanitarnu pomoć namijenjenu civilnom stanovništvu i otvarala vatru iz blizine posmatračkih mjesta UNPROFOR kako bi izazvala odgovor srpskih snaga.

Konačno, Karadžić je uz Orićevu pomoć želio da dokaže da su bosanske vlasti "žrtvovale Srebrenicu i njeno stanovništvo" u sklopu šire strategije da "u konačnom razrješenju rata dobiju dio Sarajeva koji su toliko željno iščekivali".

Iako je ocijenilo da su spomenute teme relevantne za predmet optuženog, sudije su konstatovale da informacije koje bi Karadžić mogao dobiti od Orića nisu od "ključne ili značajne važnosti" za odbranu optuženog. Neke od tema – kao što su demilitarizacija Srebrenice i posjedovanje teškog naoružanja, krijumčarenje oružja i municije i napadi na srpska sela oko Srebrenice - su već obrađene kroz iskaze drugih svjedoka odbrane.

Sudije, dalje, napominju da je Orić otišao iz Srebrenice u Tuzlu u martu 1995. godine i nije se vraćao u enklavu do okončanja rata. U tom periodu Orića je, prema iskazu zamjenika komandanta Holandskog bataljona Roberta Frankena, zamjenjivao Ramiz Bećirović. Iz tog razloga, konstatuju sudije, Orić ne bi mogao da svjedoči o napadu Armije BiH na srpska sela neposredno uoči pada Srebrenice u julu 1995. godine, o otvaranju vatre iz blizine posmatračkih mjesta po srpskim položajima, kao ni o navodnom "žrtvovanju" Srebrenice od strane bosanskih vlasti.

Dijeljenje sadržaja