Na konferenciji o stanju u postupku bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića tužilaštvo najavilo da će za izvođenje dokaza optužbe biti potrebno oko 490 sati, odnosno više od godinu dana. Predraspravna konferencija odložena za septembar ove godine kada se očekuje i početak suđenja


Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić se na konferenciji o stanju u postupku požalio na obim optužnice koja je podignuta protiv njega upoređujući je sa "sačmarom iz koje tužilaštvo na njega puca ne bi li ga zakačilo kojim zrnom". Karadžić, naime, smatra da bi "najkorektnije" bilo kada bi tužilac odustao od nekih tačaka optužnice i smanjio broj svjedoka koji će svjedočiti protiv njega "na razumnu mjeru". U suprotnom bi, po njegovom mišljenju, proces mogao potrajati godinama.

Tužilac Alen Tiger/Alan Tieger je najavio da će za izvođenje dokaza optužbe biti potrebno 490 sati, odnosno 43 radne nedjelje tokom kojih bi bilo saslušano oko 230 svjedoka. Radi se o preliminarnim procjenama tužilaštva a konačnu odluku o vremenu koje će biti odobreno stranama donijeće Pretresno vijeće. Po ocjeni sudije Bonomija, ukoliko se uzme u obzir traženi broj sati, samo dokazni postupak optužbe bi trajao duže od godinu dana. Nakon njegovog podsjećanja da je početak suđenja najavljen za septembar, Karadžić mu je uzvratio: "Nadam se da ne mislite na septembar ove godine".

Sudija Bonomi je najavio da će predraspravna konferencija, ranije zakazana za 20. juli, biti održana u septembru. No, to odlaganje neće utjecati na početak suđenja koje je, također, najavljeno za septembar. Ukoliko bude bilo potrebe biće održana još jedna konferencija o stanju u postupku, koja je za sada planirana za 22. juli, pred sam početak ljetne sudske pauze.

Karadžić je još izrazio bojazan da bi sudnica mogla postati "kamera opskura", odnosno mračna komora, s obzirom na namjeru tužioca da pozove 159 svjedoka sa zaštitnim mjerama. On se, također, požalio da su neke zemlje odbile njegove zahtjeve da mu dostave tražene dokumente. Nije međutim rekao o kojim se zemljama radi, ali je sugerisao da države koje inače podržavaju rad Tribunala "pred vijećem ne bi trebalo da imaju nikakve tajne".

Bivši lider bosanskih Srba se u 11 tačaka optužnice tereti za dvostruki genocid 1992. i 1995. godine, progone, istrebljenje, ubistva, deportacije i prisilno preseljenje, nezakonit napad na civile i uzimanje više od 200 pripadnika UN za taoce i žive štitove u maju i junu 1995. godine.

Dijeljenje sadržaja