Radovan Karadžić traži da bude oslobođen po svim tačkama optužnice pošto, po njegovom mišljenju, tužilaštvo tokom protekle dvije godine nije uspjelo dokazati da na zločinima počinjenim tokom rata u BiH ima "njegovih otisaka prstiju"

Radovan Karadžić traži da bude oslobođen po svim tačkama optužnice koja ga u jedanaest tačaka tereti za učešće u četiri udružena zločinačka poduhvata – nasilno i trajno uklanjanje nesrpskog stanovništva iz velikih dijelova BiH koje je u nekim opštinama doseglo razmjere genocida, teror nad Sarajevom, uzimanje osoblja UN za taoce i genocid u Srebrenici. Taj zahtjev je podnio na raspravi održanoj u skladu sa članom 98 bis Pravilnika o postupku po kojem optuženi nakon dokaznog postupka optužbe može da zatraži oslobađanje po onima tačkama optužnice za koje smatra da tužilaštvo nije izvelo dovoljno dokaza koji bi mogli biti osnova za osuđujuću presudu.

Karadžićev pravi savjetnik Piter/Pieter Robinson je iznoseći argumentaciju u odnosu na prvu tačku optužnice rekao da u sedam bosanskohercegovačkih opština 1992. godine"nije bilo genocida". Odbrana se poziva na presudu Međunarodnog suda pravde u sporu "Bosna i Hercegovina protiv Srbije", kao i na tribunalove presude u predmetima Gorana Jelisića, Duška Sikirice, Milomira Stakića, Radoslava Brđanina i Momčila Krajišnika koji su oslobođeni optužbe za genocid. Odbrana smatra da tužilaštvo u međuvremenu nije iznijelo "ništa novo" i da stoga, bez obzira što su "patnje ljudi bile ogromne", Karadžića treba osloboditi po optužbi za genocid.

Po Karadžiću, optužba nije dokazala temelj na kojem počiva optužnica protiv njega – da je postojala namjera da se trajno uklone Muslimani i Hrvati sa teritorija na koje su Srbi polagali pravo. Srpska stana je, po njemu, zapravo izvršavala svoju obavezu iz zakona o ONO i DSZ da civile ukloni iz zone borbenih dejstava baš kao što, kako je objasnio, SAD izmiještaju stanovništvo u bezbjedno područje "kada prema obali krene uragan" ili kada se dogodi neka druga prirodna nepogoda. Povratak tako izmještenih se, po njemu,"podrazumijevao" pa nije bilo potrebe da se izričito pominje u dokumentima vlasti bosanskih Srba Za izbijanje sukoba je kriva protivnička snaga dok je Karadžić cijelim bićem bio usmjeren na "sprečavanje haosa, a ne na proizvođenje haosa".

Karadžić tvrdi da nema dokaza ni za genocid u Srebrenici. Tužilaštvo, smatra optuženi, ne samo da nije uspjelo dokazati je on učestvovao u planiranju, počinjenju ili pomaganju i podržavanju genocida u Srebrenici nego je, čak, "podleglo propagandi muslimanskih ekstremista" u pogledu uzroka i posljedica, kao i broja žrtava. On smatra da je odbrana, naprotiv, dokazala da su ubistva u Srebrenici krenula od incidenta u Kravici u kojem je jedan zarobljenik "u ležernoj atmosferi" oteo oružje od čuvara i ranio ga. Karadžić je, zatim, ukazao na fenomen "općeg ćutanja" o ubistvima u Srebrenici pitajući "kako se moglo očekivati od predsjednika republike koji radi sto drugih poslova da zna nešto što ne znaju njegovi ljudi u lancu komandovanja".

Karadžić se, između ostalog, osvrnuo na logore Keraterm i Omarska koji su, po njemu, zapravo bili istražni centi u kojima je vršena "trijaža" učesnika u oružanoj pobuni i onih koji su "uhapšeni greškom". Neđela koja su se u njima događala on pripisuje pojedincima, tvrdeći da na tim zločinima nigđe "nema njegovih otisaka prstiju". Kada je u pitanju teror nad Sarajevom tužilaštvo je, po Karadžiću, ponudilo samo "bisere", odnosno primjere "neuspješnih i grotesknih" istraga tokom kojih su strane svijeta pomjerane za 90 stepeni samo kako bi se za incident optužili Srbi. On je to nazvao muslimanskom taktikom "sto gore to bolje" koja je imala za cilj da se izazove intervencija NATO.

Argumentaciju odbrane zaključio je Robinson zahtjevom da Karadžića treba osloboditi optužbe i za uzimanje pripadnika UN za taoce u maju 1995. godine pošto su, po odbrani, Ujedinjene nacije tom trenutku bile strana u sukobu te zbog toga njeni pripadnici nisu uživali status lica zaštićenih Ženevskim konvencijama.

Tužilaštvo će na argumentaciju odbrane odgovoriti u srijedu, 13. juna.

Dijeljenje sadržaja