Home



STAKIĆ ODBIJA DA SVJEDOČI U ODBRANU KARADŽIĆA




Bivši predsjednik opštine i kriznog štaba Prijedora Milomir Stakić, koji u francuskom zatvoru izdržava kaznu od 40 godina zatvora, odbija da svjedoči na suđenju bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću. Karadžić za svjedoka želi i Fikreta Abdića i traži od Hrvatske presretnute razgovore u kojima su učestvovali bošnjački lideri

Milomir Stakić sluša presudu Žalbenog vijeća TribunalaMilomir Stakić sluša presudu Žalbenog vijeća Tribunala

Pretresno vijeće sudije O-Gon Kvona/Kwon uputilo u martu ove godine poziv Francuskoj da odbrani Radovana Karadžića omogući da intervjuiše bivšeg predsjednika opštine i kriznog štaba Prijedora Milomira Stakića, osuđenog na 40 godina zatvora zbog zločina počinjenih tokom rata na području te opštine. Karadžić je namjeravao da pozove Stakića da svjedoči tokom dokaznog postupka odbrane.

U danas objavljenom odgovoru francuskih vlasti se, međutim, napominje da Stakić odbija da svjedoči na suđenju Karadžiću. U pismu koje je Tribunalu proslijeđeno putem francuske ambasade u Hagu se navodi da će – ukoliko odbrana i dalje smatra da je to potrebno – razgovor sa Stakićem obaviti predstavnik francuskog pravosuđa. Ukoliko se nadležne pravosudne vlasti s tim saglase, razgovoru bi mogao prisustvovati i Karadžićev pravni savjetnik. On, također, može putem Tribunala proslijediti francuskom sudiji pitanja koje je odbrana namjeravala da postavi Stakiću.

Stakić je pred Tribunalom proglašen krivim za progon na političkim, rasnim i vjerskim osnovama, istrebljenje, ubistva i deportaciju nesrpskog stanovništva u Prijedoru od početka aprila do kraja septembra 1992. godine. Nakon presude upućen je na izdržavanje kazne u jedan od zatvora u Francuskoj.

Karadžić, kako se navodi u najnovijem podnesku upućenom Pretresnom vijeću, namjerava da za svjedoka odbrane pozove i Fikreta Abdića. Zbog toga od Hrvatske traži mu se dostavi transkript Abdićevog svjedočenja na suđenju u Karlovcima 2003. godine, kao i presretnute razgovore u kojima su, u periodu od 1991 do 1995. godine, učestvovali bošnjački lideri Alija Izetbegović, Ejup Ganić, Hasan Čengić, Bakir Izetbegović i Omer Behmen. Ti razgovori bi, kako je naveo u zahtjevu, mogli da sadrže dokaze koji će potvrditi tezu odbrane da su "Muslimani činili zločine i nastojali da za njih okrive Srbe, sa ciljem da isposluju međunarodnu vojnu intervenciju u prilog njima".




Dijeljenje sadržaja
FB TW LI EMAIL




TV Tribunal 545

ZAVRŠNE REČI: Tužilac traži doživotni zatvor za Stanišića i Župljanina
"OPERATIVNA OBRADA": Kako je Frenki Simatović uhodio kapetana Dragana
SARAJEVSKE RUŽE: Teror u 12 slika pred sarajevskom i beogradskom publikom