Živko Filipović, svjedok odbrane Radovana Karadžića

Nakon iskaza sarajevskog doktora Mirka Šošića, optuženi Radovan Karadžić se vratio pobijanju navoda optužnice o progonima i ubistvima muslimanskih civila u Bijeljini u rano proleće 1992. godine. Njegovi dosadašnji svedoci, mahom bivši lokalni bijeljinski funkcioneri, nastojali su da ubede Pretresno veće da su sukobe u toj istočnobosanskoj opštini započele muslimanske paravojne formacije postavljanjem barikada i snajperskih gnezda, nakon čega su združene srpske jedinice reagovale i za dan ili dva preuzele kontrolu nad gradom. Upravo tako su izgledali i današnji iskazi tadašnjeg zamenika komandanta bijeljinske Teritorijalne odbrane Živka Filipovića i lokalnog krim policajca Dušana Spasojevića, koji su odgovornost prebacivali na muslimansku stranu.

Za razliku od dosadašnjih bijeljinskih svedoka koji su stidljivo ili nikako pominjali ulogu Željka Ražnatovića Arkana u osvajanju Bijeljine, Živko Filipović je otvoreno rekao da su "arkanovci" zajedno sa jedinicom Ljubiše Savića Mauzera i rezervistima JNA 1. aprila 1992. godine učestvovali u borbama. Negirao je, međutim, Ražnatovićev navod iz jednog TV intervjua u kojem je rekao da je angažovan na poziv lokalne Teritorijalne odbrane. Odgovarajući na pitanja tužiteljice Uerc-Reclaf/Uertz-Retzlaff, svedok je tvrdio da su Arkana verovatno pozvali pripadnici njegove jedinice iz Bijeljine koji su prethodno obučavani u Erdutu.

Dok su se prethodni svedoci čudili stavu optužbe da su se nesrbi u Bijeljini plašili Arkana, Filipović je priznao da je taj "opasni čovek" bio "fatamorgana" i za Muslimane i za Srbe, kao i da je jedinica okupljala "žestoke momke sklone porocima". Priznao je i da su vojnici koji se na fotografijama Rona Haviva vide pored ubijenih bijeljinskih civila "najverovatnije arkanovci". Svedok je kasnije kao pripadnik VRS prekomandovan u Brčko i u unakrsnom ispitivanju je priznao da je i tamo bilo paravojnih jedinica za koje "ne zna odakle su dolazile i gde su odlazile", mada se setio da je jednu grupu predvodio "Žika Crnogorac". Reč je o nadimku Živorada Ivanovića, jednog od komandanata jedinice DB Srbije "Crvene beretke".

Za razliku od Filipovića, bivši pripadnik kriminalističke policije u Bijeljini Dušan Spasojević Arkana nije ni pomenuo u izjavi odbrani. Kada ga je tužiteljica Gustafson upitala kako je moguće da u detaljnom pregledu početka rata u Bijeljini to nije učinio, rekao je da Ražnatović za njega "nije bitan i zato nije našao za potrebno da se o njemu izjašnjava". Ono što mu je bilo bitno je da su Muslimani krajem marta 1992. godine zauzeli Bijeljinu i da su, kako je naveo u jednom policijskom dokumentu iz tog vremena, početkom aprila držali grad pod kontrolom. Optužba sugeriše da je takav navod "lažan" i da su, iako za svedoka nebitni, "arkanovci" već od 1. aprila kontrolisali Bijeljinu, što se, između ostalog, vidi i iz dokumenata JNA.