Kako je Ričard Holbruk u julu 1996. godine, pregovarajući u Beogradu o uklanjanju Radovana Karadžića iz političkog i javnog života, Momčila Krajišnika i Aleksu Buhu "naveo da veruju" da će Haški tribunal jednostavno "iščeznuti" nakon izbora u BiH u septembru te godine?


Na konferenciji za novinare na kojoj je saopštio da je podneo zahtev za obustavu postupka protiv Radovana Karadžića na bazi sporazuma o imunitetu zaključenog sa Ričardom Holbrukom/Richard Holbrooke, američki advokat Piter/Peter Robinson je istakao da odbrana ima 15 svedoka koji će potvrditi da taj sporazum postoji, a kao "krunski dokaz" je izdvojio poverljivu depešu američkog ambasadora u Sarajevu od 22. jula 1996. godine, koja je u aprilu ove godine "deklasifikovana" i dostavljena timu odbrane. Pogledajmo šta stoji u toj depeši, priloženoj u "aneksu F" Karadžićevog zahteva za obustavu postupka.

Ambasador Džon Menzes/John Menzies izveštava Stejt dipartment o razgovoru koji je tog dana na Palama vodio sa Momčilom Krajišnikom, predsednikom Skupštine i Aleksom Buhom, ministrom inostranih poslova Republike Srpske. Tema razgovora je primena sporazuma o uklanjanju Karadžića iz političkog i javnog života, koji je tri dana ranije zaključen u Beogradu u pregovorima u kojima su, pored Holbruka i Miloševića, učestvovali i Krajišnik i Buha. Američki ambasador insistira na uklanjanju Karadžićevih postera sa javnih mesta, te da se on ubuduće ne oslovljava kao "predsednik", već kao "doktor" ili "bivši predsednik."

Krajišnik i Buha, u tom razgovoru, ne pominju da je Karadžiću garantovan imunitet od krivičnog gonjenja po optužnicama Haškog tribunala. Kažu, međutim, da ih je Holbruk "naveo da veruju" da će Haški tribunal postojati "do septembarskih izbora u BiH", a da će onda "iščeznuti". Krajišnik se žali da su neke "veoma razorne" izjave dovele do toga da u javnosti Republike Srpske osuđuju njega i Buhu zbog tog sporazuma. Tvrdi, takođe, da se sa Holbrukom dogovorio da se Tribunal ne pominje u javnosti, a da će nakon izbora on "jednostavno nestati".

Na to je ambasador Menzes, prema depeši, Krajišniku rekao da "sumnja da je takav sporazum mogao da bude postignut", zatim da "samo Tribunal može da govori u ime Tribunala" i, konačno, da će američka administracija "i dalje podržavati rad Tribunala". Što bi se teško moglo interpretirati kao dokaz sporazuma o imunitetu ili "iščezavanju Tribunala.".

Depeša ambasadora Menzesa dovodi u pitanje još jednu od ključnih teza Karadžića i njegovih pravnih savetnika: da je Holbruk u Beogradu pregovarao "u ime međunarodne zajednice". U izjavama iz aprila ove godine, priloženim u aneksima "D" i "F" zahteva za obustavljanje postupka, Krajišnik i Buha tvrde da su "smatrali" ili "imali utisak" da je Holbruk sklopio sporazum "u ime međunarodne zajednice".

Prema diplomatskoj depeši, međutim, Krajišnik i Buha su se 22. jula 1996. godine - tri dana nakon beogradskih pregovora – žalili ambasadoru Menzesu da "više ne znaju ko zapravo govori u ime međunarodne zajednice": Karl Bilt/Bildt kao visoki predstavnik u BiH; Robert Frovik/Frowich kao šef misije OEBS ili Ričard Holbruk, koji u tom trenutku nije bio u administraciji u Vašingtonu već se bavio bankarstvom u Bostonu? A administracija ga je, kako navodi u svojoj knjizi, u julu 1993. reaktivirala i poslala u misiju uklanjanja Karadžića iz političkog i javnog života, kako bi se otklonio pritisak za rizičnu akciju njegovog hapšenja, sa jednim jedinim uputstvom. Da, naime, "učini nešto uz pomoć svoje stare kreativne dvosmislenosti". Što je on, očito, i učinio.

Dijeljenje sadržaja