Bivši istražitelj tužilaštva Dušan Janc na suđenju Radovanu Karadžiću predstavio ažurirani izvještaj o rezultatima istrage o srebreničkim masovnim grobnicama. Karadžić u prvom dijelu unakrsnog ispitivanja tvrdio da je svjedok rezultate rada međunarodnih stručnjaka uzeo "zdravo za gotovo"

Suđenje Radovanu Karadžiću nastavljeno je iskazom slovenačkog policijskog inspektora Dušana Janca koji je od 2006. do 2009. godine, kao istražitelj tužilaštva, bio uključen u istragu o srebreničkim masovnim grobnicama i u proces identifikacije ekshumiranih žrtava. Podatke koje je prikupio tim međunarodnih eksperata svjedok je objedinio u izvještajima koji su predstavljeni na nekoliko haških suđenja za genocid u Srebrenici. Sličan izvještaj pripremio je i za suđenje Karadžiću.

Janc je u glavnom ispitivanju ukazao na četiri glavna cilja njegovog najnovijeg izvještaja, pripremljenog u decembru prošle i januaru ove godine: da ažurira podatke o broju do sada identifikovanih žrtava; ukaže na nove lokacije masovnih grobnica; iznese činjenice u vezi sa posmrtnim ostacima pronađenim na površini i, konačno, da ukaže na uspostavljene veze između masovnih grobnica i lokacija na kojima su izvršene egzekucije, kao i između primarnih i sekundarnih masovnih grobnica.

Sumirajući podatke o broju žrtava svjedok je primijetio da je na barem tri lokacije strijeljan približno isti broj ljudi: na farmi Branjevo 815, u Orahovcu 841, u Kozluku 815. To, po njemu, ukazuje da je srpska vojska imala na raspolaganju onoliko vozila kojima je bilo moguće transportovati toliki broj zarobljenika na određeno mjesto. Svjedoku je pokazan dokument VRS od 13. jula 1995. godine kojim Zdravko Tolimir obavještava Milana Gveru da je pronađen prostor za smještaj oko 800 zarobljenika na Sjemeču. To područje je, po riječima svjedoka,istraženo i ustanovljeno je da zarobljenici tamo nikada nisu ni stigli. Umjesto u zarobljenički logor ti ljudi su, kako je naknadno utvrđeno, odvezeni na stratište.

Karadžić je u prvom dijelu unakrsnog ispitivanja sugerisao da je Janc uzeo "zdravo za gotovo" podatke iz izvještaja međunarodnih eksperata koji su radili na ekshumaciji masovnih grobnica i identifikaciji žrtava, među kojima je i forenzičkog antropologa Vilijama Haglanda/William Haglund čiji je rad, po riječima optužnog, u jednom trenutku bio podvrgnut kritikama. Janc se, kako je rekao, nije upuštao u detaljnije izučavanje kritika upućenih na Haglandov račun pošto je raspolagao drugim dokazima o zločinima u Srebrenici. Dodao je da je spreman da odgovora na konkretnija pitanja o eventualnim greškama srebreničkog istražnog tima, ali je Karadžić prešao na drugu temu rekavši da će o tome govoriti ako mu ostane vremena.

Na Karadžićevo pitanje šta ga je uvjerilo da su osobe čiji su posmrtni ostaci ekshumirani ubijene nakon pada srebreničke enklave, a ne mjesecima ili godinama prije, svjedok je rekao da treba uzeti u obzir sve utvrđene činjenice, uključujući nalaze o načinu smrti, mjestima na kojima su žrtve pronađene, artifakte iz masovnih grobnica, vazdušne snimke prije i posle prekopavanja primarnih masovnih grobnica i premještanja tijela na nove lokacije, izjave svjedoka koji su preživjeli strijeljanja, kao i onih koji su u njima učestvovali, te brojne dokumente VRS i druge dokaze.

Na Karadžićevo pitanje zbog čega su tijela premještana iz primarnih u sekundarne grobnice, Janc je rekao da je, po njegovom mišljenju, to rađeno s ciljem da se tijela "sakriju od nekoga" i uklone tragovi zločina.

Karadžić će unakrsno ispitivanje Dušana Janca nastaviti u srijedu 28. marta.

Dijeljenje sadržaja