Home



PRIJEDORSKI "ZID PLAČA"




Bivši policajac i snimatelj iz Prijedora Nusret Sivac na suđenju Radovanu Karadžiću svjedočio o "zidu plača" u logoru Omarska gdje je, prema optužnici, oko 20. jula 1992. godine ubijeno oko 150 mještana iz područja Brda. Karadžić u unakrsnom ispitivanju ukazivao na dijelove knjige u kojoj ga je Sivac nazvao "vukodlakom s Durmitora", sugerišući da je anti-srpski nastrojen i da ga to diskvalifikuje kao svjedoka

Nusret Sivac, svjedok na suđenju Radovanu Karadžiću Nusret Sivac, svjedok na suđenju Radovanu Karadžiću

Među incidentima navedenim u optužnici protiv Radovana Karadžića je i masakr u logoru Omarska u kojem je ubijeno oko 150 ljudi iz područja Brda u opštini Prijedor, jednoj od osam bosanskohercegovačkih opština u kojima je, po optužbi, kampanja progona nesrpskog stanovništva dosegla razmjere genocida. O tom incidentu je danas svjedočio Nusret Sivac, bivši policajac i snimatelj iz Prijedora koji je 1992. godine bio zatočen u logoru Omarska.

Sivac je u glavnom iskazu rekao da su on i drugi zatočenici Omarske krajem jula 1992. godine saznali da srpske snage vrše etničko čišćenje lijeve obale Sane. Oko 20. jula u Omarsku je dovezeno 12 autobusa sa ljudima uhapšenim u području Brda, kako su

Prijedorčani nazivali sela Hambarine, Zecovi, Trakovčani, Rizvanovići i Sredice. Zatvorenici su po dolasku u logor postrojavani uz jedan zid gdje su fizički zlostavljani i ubijani. "Mi u Omarskoj smo taj zid zvali zidom plača", rekao je Sivac navodeći da su dvojica logoraša koje je poznavao izvedeni da sa vatrogasnim šmrkovima uklone krv i druge tragove nasilja.

U dokaze je uveden svjedokov iskaz u predmetu Milomira Stakića 2002. godine. On je na tom i još nekim haškim suđenjima svjedočio o preuzimanju vlasti od strane srpskih snaga u aprilu 1992. godine i etničkom čišćenju nesrpskog stanovništva koje je nakon toga uslijedilo, kao i o nehumanim uslovima, premlaćivanju i ubijanju logoraša u Omarskoj gdje je bio zatočen od hapšenja 20. juna 1992. godine do avgusta iste godine kada je prebačen u Trnopolje, a nakon toga oslobođen.

Karadžić je u unakrsnom ispitivanju ukazivao na dijelove svjedokove knjige "Kolika je u Prijedoru čaršija" u kojoj su opisana stradanje nesrpskog stanovništva u tom gradu. Karadžić je bio posebno iritiran time što ga je svjedok u knjizi nazvao "vukodlakom sa Durmitora", sugerišući da to Sivca "diskvalifikuje kao svjedoka" u njegovom predmetu. Sivac se, međutim, nije složio sa takvom ocjenom, navodeći da su o Karadžiću "mnogi u BiH imali takvo mišljenje".

Sivac se nije složio ni sa Karadžićevom tvrdnjom da veze između Pala i Prijedora u ljeto 1992. godine nisu funkcionisale. Naveo je da mu je jedan kolega opisao Karadžićev susret sa političarima iz Prijedora, nakon zasjedanja srpske Skupštine12. maja 1992. godine u Banjaluci. Nakon što je Karadžić pohvalio Srđu Srdića i druge srpske zvaničnike iz Prijedora na uspješnom preuzimanju vlasti, sugerisao im je da "učine sve da nesrpsko stanovništvo svedu na razumnu mjeru". Svjedok nije želio otkriti identitet tog kolege potvrdivši jedino da se radi o Srbinu, da on više nije među živima i da njegova porodica i dalje živi u Prijedoru.

Unakrsno ispitivanje Nusreta Sivca optuženi će najvjerovatnije nastaviti u ponedjeljak sljedeće sedmice, budući da je za petak – kada se suđenje nastavlja – zakazano svjedočenje novog svjedoka putem video-linka.


Dijeljenje sadržaja
FB TW LI EMAIL




TV Tribunal 514

KNJIGOM NA TRANSKRIPT: Unakrsno ispitivanje kao književna kritika
ŽALBENI STATUS: Gotovina i Markač ponovo u sudnici
ISELJAVANJE ŽEPE: Enklava bez imama i Muslimana
POEZIJA BOLA: Mark Harmon o ljudskoj strani suđenja