Radovan Karadžić je u završnici unakrsnog ispitivanja američkog istoričara Roberta Donje tražio da se svjedokov izvještaj o nastanku Republike Srpske i stavovima njenog rukovodstva odbaci pošto je "nestručan, pristrasan, politički i nije ekspertiza"


Radovan Karadžić je završnom dijelu unakrsnog ispitivanja rekao da je, po njegovom mišljenju, ekspert tužilaštva Robert Donja/Donia "nestručan" i "pristrasan" te da njegova tri izvještaja koje je sačinio za optužbu nisu nikakva "ekspertiza". Američki istoričar je za potrebe tužilaštva pripremio tri ekspertska izvještaja: o porijeklu Republike Srpske, izvodima sa sjedinica Skupštine bosanskih Srba, te rukovodstvu bosanskih Srba i opsadi Sarajeva.

Između optuženog i svjedoka je u više navrata došlo do razmjene oštrih riječi, uglavnom nakon bezuspješnih Karadžićevih pokušaja da dobije željene odgovore na svoja pitanja. Donja se tako nije saglasio sa Karadžićevom tvrdnjom da su srpski poslanici "nastavili raditi u zajedničkim organima vlasti BiH i nakon 24. i 25. januara 1992. godine". Iako su neki članovi SDS ostali u organima vlasti BiH nakon tog datuma, objasnio je svjedok, oni "nisu nastavili da sarađuju" sa predstavnicima drugih političkih partija u Predsjedništvu, Vladi i Skupštini BiH.

Donja nije prihvatio ni Karadžićevu interpretaciju govora na sjednici Skupštine bosanskih Srba 27. marta 1992. godine: da su se Srbi u tom času i dalje nadali da rata neće biti, te da je "tek tada" preporučeno formiranje kriznih štabova i jačanje Teritorijalne odbrane. Po Donjinom mišljenju Karadžićev govor je predstavljao "povlačenje oroza" za realizaciju "Varijante A i B", odnosno preuzimanja vlasti u opštinama u kojima je živjelo većinsko ili manjinsko srpsko stanovništvo.

Donja je dodao da su se upravo u vrijeme spomenute sjednice SDS i HDZ "približili postizanju savezništva" te da između te dvije stranke više nije bilo sukoba oko teritorijalne podjele BiH koja je, kako je rekao, na koncu dogovorena na sastanku između Karadžića i Bobana u Gracu u maju 1992. godine.

Karadžić je u unakrsnom ispitivanju, između ostalog, sugerisao i da nema ništa lošeg ako se kaže da su Muslimani isto što i Srbi. "Srbi su ponosni na Srbe muslimanske vjeroispovijesti", rekao je i dodao da su oni čak "popularni i rado viđeni među srpskim stanovništvom". Ilustrovao je to podatkom da se u anketi provedenoj u Srbiji Mehmed-paša Sokolović našao "u vrhu popularnosti", zajedno sa Mešom Selimovićem i Emirom Kusturicom.

Karadžić je izrazio i neslaganje sa svjedokovim stavom da su hajduci u nekom trenutku u istoriji bili "banditi". Rekao je da se on ponosi "hajducima" i da ih smatra ravnima sa Dejvi Kroketom/Davy Crockett, Robinom Hudom/Hood i Francuskim pokretom otpora. Dosta vremena je utrošio i na pojašnjavanje pojmova "papak" i "raja", kao i odbranu rejtinga ratnih članaka beogradske "Politike" u čiju objektivnost Donja nije uvjeren.

Uprkos takvom odabiru tema i više od 20 sati koliko je u proteklih sedam sudskih dana unakrsno ispitivao vještaka tužilaštva, Karadžić smatra da mu nije odobreno dovoljno vremena i da je ostalo još mnogo važnih tema koje treba rasvijetliti, te kaže da – ukoliko vijeće ne odbaci ekspertsku analizu u cjelosti – on zadržava pravo da traži da se svjedok ponovo pozove.

Dijeljenje sadržaja