Bivši vojni posmatrač UN Hari Konings na suđenju Radovanu Karadžiću potvrdio da su u periodu od aprila do oktobra 1995. godine civilna područja Sarajeva gađana "nasumičnom" artiljerijskom i snajperskom paljbom s položaja vojske bosanskih Srba

Po završetku jednomjesečne pauze danas je na suđenju Radovanu Karadžiću svjedočio holandski potpukovnik Hari/Harry Konings koji je od aprila do oktobra 1995. godine bio vojni posmatrač UN u Sarajevu. Tokom tog perioda svjedok je učestvovao u istragama više snajperskih i artiljerijskih incidenata, uključujući i granatiranje Markala 28. avgusta 1995. godine koje se navodi u optužnici protiv Karadžića. O tome je Konings već svjedočio na suđenjima generalima Dragomiru Miloševiću i Momčilu Perišiću.

Prema sažetku njegove pisane izjave, koji je tužiteljica Kerolin Edžerton/Carolyn Edgerton pročitala u sudnici, svjedok je bio vođa posmatračkog tima UN na brdu Sedrenik, odakle se pružao dobar pogled na centar Sarajeva i liniju sukoba sjeverno od grada. Od oko stotinu incidenata u čijim je istragama učestvovao u četrdesetak slučajeva žrtve su bili civili, a u većini je utvrđeno da je izvor vatre bio na teritoriji pod kontrolom vojske bosanskih Srba.

Ni u jednom od incidenata koje je istraživao, rekao je Konings, nije bilo nikakvih dokaza da je Armija BiH podmetala tijela na mjesta zločina, niti da je smrtonosna vatra doprla sa pozicija pod kontrolom bosanske vojske. U slučaju Markala, prema riječima svjedoka, svi elementi istraga koje su provodili vojni posmatrači UN, pripadnici Unprofora i lokalna policija upućuju na zaključak da je projektil ispaljen s položaja Vojske Republike Srpske (VRS).

Karadžić je u unakrsnom ispitivanju sugerisao da su istrage snajperskih i artiljerijskih incidenata rađene "pod pritiskom", te da su bile "manjkave" pošto – kako je objasnio – svjedok i drugi članovi međunarodnih istražnih timova nisu vršili pregled leševa niti "utvrđivali njihovu svježinu". Zbog toga – smatra Karadžić – rezultati tih istraga ne mogu biti validni za krivično-pravni postupak kakav se vodi protiv njega.

Svjedok je objasnio da je pritisak da se istrage završe u što kraćem roku bio uzrokovan ratnim okolnostima i mogućnošću da mjesto incidenta bude ponovo pogođeno. Njegov zadatak kao vojnog posmatrača UN, kako je objasnio, je bio da nadređene izvještava o minobacačkoj vatri u zoni odgovornosti njegovog tima, a ne da utvrđuje legitimnost određenih događaja. Lično se, kako je rekao, uvjerio da su civilne zone Sarajeva gađane nasumičnom minobacačkom i snajperskom paljbom i da je najveći dio te vatre dopirao sa srpske strane.

Karadžić je i ovog puta insistirao na tezi o "samogranatiranju", sugerišući da je Armija BiH također raspolagala modifikovanim-avio bombama. Osim toga, tvrdio je da su se u zoni odgovornosti svjedokovog posmatračkog tima nalazile tri brigade Armije BiH sa oko 15.000 vojnika razmještenih u civilnim dijelovima grada koji su stoga bili "legitimna" vojna meta. Svjedok se, međutim, ni s time ne slaže i kaže da njegov posmatrački tim nije vidio toliki broj vojnika. "Ja u to jednostavno ne vjerujem", rekao je Konings.

Suđenje se nastavlja sutra iskazom novog svjedoka.

Dijeljenje sadržaja