Radovan Karadžić je u nastavku unakrsnog ispitivanja visokorangiranog francuskog oficira UNPROFOR tvrdio da srpska vojska nije" namjerno" pucala na civile nego da su oni ginuli tokom borbi koje je nametala Armija BiH koja je "uvije prva napadala"

U nastavku unakrsnog ispitivanja francuskog oficira koji je svjedočio pod pseudonimom KDZ-450, Radovan Karadžić je još jednom ustvrdio da je protivnička strana, odnosno Armija BiH, "podmetnula sve incidente sa velikim brojem žrtava"kako bi "ocrnila Srbe" i dovela do međunarodne vojne intervencije.

Tu tvrdnju Karadžić je ilustrovao dokumentom "uglednog generala" UNPROFOR čije ime nije naveo, a u kojem se navodi da je Armija BiH 18. septembra 1994. godine napala položaje VRS nadajući se da će bosanski Srbi žestoko uzvratiti, uzeti teško naoružanje koje su prethodno predali pod nadzor UN, obnoviti granatiranje i "vratiti Sarajevo na naslovne stranice svjetskih medija".

"Ovo pokazuje kako je ta osoba vidjela situaciju", odgovorio je svjedok i dodao: "Moja procjena je bila da je bilo provokacija s obje strane". Na Karadžićevo traženje da navede "barem jedan jedini slučaj kada je srpska strana prva počela napad" svjedok se prisjetio dva artiljerijska napada na civile koji su prethodili prvom masakru na Markalama 5. februara 1994. godine - na Dobrinjii Alipašinom polju.

"Ja sam ovdje optužen sve i svašta iako sam bio civilni šef države i vojske", bunio se Karadžić tvrdeći da Srbi nisu "namjerno" gađali civile u Sarajevu, nego da su oni ginuli tokom borbi koje su srpskoj strani bile "nametnute" od strane Armije BiH koja je "uvijek prva" napadala. Svjedok je, međutim, rekao da se zapravo radilo o "igri provociranja i odgovaranja" koju su inicirale obje strane, napomenuvši da srpski snajperisti "nisu oklijevali ubijati civile", kao i osoblje UN.

Iako od početka suđenja tvrdi kako je "muslimanska vojska" ubijala sopstvene civile Karadžiću je nelogično i pomisliti da bi, kako je rekao, Srbi bili toliki zločinci da gađaju grad u kojem je jedna trećina srpskog stanovništva. Svjedok mu je, međutim, odgovorio da je na osnovu istraga koje je UNPROFOR provodio "osobno uvjeren da su civili ubijani a da je vatra dolazila sa srpske strane". To su, kako je dodao, radile obje strane.

Nezadovoljan svjedokovim odgovorima Karadžić je sugerisao da je uprkostradicionalnom prijateljstvu Srba i Francuza koje datira iz 1914. godine francuski oficir upravo zbog "pristrasnosti" doživljavan kao "anti-Srbin". "Nisam iznenađen", odgovorio je svjedok Karadžiću dodavši da mu je poznato da i dan danas u Beogradu postoji spomenik zahvalnosti Francuskoj. Nakon toga sjednica je, na zahtjev svjedoka, zatvorena za javnost tako da se nije čulo kako je francuski oficir odgovorio na Karadžićevu optužbu da je bio "pristrasan protiv Srba".

Suđenje Radovanu Karadžiću se nastavlja narednog utorka iskazom Zaima Kosarića.

Dijeljenje sadržaja