Melissa Pack, tužiteljica na suđenju Radovanu Karadžiću

Tužilaštvo je danas okončalo završnu riječ na suđenju Radovanu Karadžiću zahtjevom da se bivšem predsjedniku Republike Srpske izrekne najteža kazna koju predviđa Statut Tribunala. Po riječima tužioca Tigera/Tiegera "pravda za sve žrtve zahtjeva ništa manje od doživotne zatvorske kazne". Došao je trenutak, naglasio je tužilac, da se Karadžić suoči sa odgovornošću za zločine počinjene pod njegovom komandom.

Tužilaštvo se u današnjem nastavku završne riječi bavilo Karadžićevom odgovornošću za udružene zločinačke poduhvate artiljerijskog i snajperskog terora nad Sarajevom i genocida u Srebrenici. U kampanji terora nad Sarajevom Karadžić je imao "centralnu ulogu". Po riječima tužiteljice Katrine Gustafson, Karadžić se na sarajevskom ratištu koristio terorom kao "strateškim oruđem" za pritisak na vlasti BiH, ostvarivanje prednosti u pregovorima ili za odmazdu za gubitke na drugim ratištima. Sve vrijeme je odbacivao "rijeku prigovora" predstavnika međunarodne zajednice i zajedno sa Mladićem podešavao nivo terora u zavisnosti od trenutnih ciljeva, služeći se pojačavanjem ili slabljenjem kampanje kao polugom u pregovorima sa protivničkom stranom i međunarodnim posrednicima.

"Karadžić je odabrao muslimansko stanovništvo Srebrenice za istrebljenje", rekla je tužiteljica Melisa Pak/Melissa Pack. Njegovi potčinjeni su muškarcima i dječacima oduzeli svu osobnu imovinu i isprave i nakon toga ih "smišljeno i metodički pobili i to samo na osnovu njihovog identiteta". Njegove su snage izazvale teške fizičke i duševne patnje muškarcima koji su nekim čudom preživjeli masovne egzekucije, kao i ženama i djeci Srebrenice,razdvojenim od njihovih sinova, muževa, očeva i braće i čiji su životi time razoreni.

Karadžić, ističe tužilaštvo, sada pokušava da prebaci odgovornost za Srebrenicu na Mladića i Bearu i Glavni štab VRS. "Mladić i Beara jesu krivi, ali to ne oslobađa Karadžića krivnje", rekla je tužiteljica Pak. Karadžić i Mladić su, dodala je, odgovorni za smrt oko 7.000 dječaka i muškaraca pogubljenih po kratkom postupku tokom četiri dana nakon pada Srebrenice u ruke srpske vojske 11. jula 1995. godine. Ostatak stanovništva je prislino uklonjen iz srebreničke enklave tokom dva dana. Te operacije su, po optužbi, "bile smišljene, proračunate i dobro organizovane".

Tužiteljica je, također, ukazala i na "tri nevjerovatne tvrdnje" – da je Karadžićevo ponašanje u vezi sa Srebrenicom bilo "primjerno", da godinama poslije rata nije znao za masovna pogubljenja i da nije postojao plan ubistva zarobljenih Srebreničana dok se nije desio prvi incident u Kravici 13. jula. Karadžić, zapravo, nastoji da umanji moć i ovlasti koje je imao u julu 1995. godine. Ali, istina je da je on bio predsjednik i vrhovni komandant oružanih snaga, on je nagledao i upravljao operacijom u Srebrenici - ukazala je tužiteljica.