Radovan Karadžić u sudnici Tribunala

U pismu ambasadoru BiH u Holandiji Ahmetu Haliloviću, optuženi Radovan Karadžić zahtjeva da mu Tužilaštvo Bosne i Hercegovine dostavi “sve raspaložive dokaze koji su u suprotnosti sa tvrdnjom Srećka Aćmovića da nije učestvovao u egzekuciji bošnjačkih zatvorenika nakon pada Srebrenice” u ljeto 1995. godine.

Karadić u pismu navodi da je Aćimović u predmetu Popović i drugi svjedočio da nije bio umiješan u egzekucije srebeničkih zatvorenika i da je, zapravo, odbio naređenje da odvoji grupu vojnika za streljački vod. Transkript tog iskaza uveden je u dokaze u Karadžićevom predmetu, a Pretresno vijeće je odbacilo zahtjev optuženog koji se sam zastupa da unakrsno ispita Aćimovića.

U pismu ambasadoru Haliloviću Karadžić se poziva na vijest da je Sud BiH 31. decembra 2005. godine podigao optužnicu protiv Aćimovića, kojeg tereti da je kao komandant 2. bataljona Zvorničke brigade VRS u periodu od 14. do 16. jula1995. godine “pomagao udruženi zločinački poduhvat zatočavanja, egzekucije i pokapanja bošnjačkih muškaraca i prisilno premiještanje žena, đece i staraca iz srebreničke enklave, a time i njihovo uništavanje kao grupe”.

Budući da mu to ukazuje da Aćimovićevo svjedočenje "nije bilo istinito", Karadžić se obraća za pomoć Tužilaštvu BiH pošto, kako navodi, "ne želi da se Pretresno vijeće u njegovom slučaju oslanja na neistinite dokaze."

Dijeljenje sadržaja

TV Tribunal 700

2016-02-05

POGINULI I/ILI POGUBLJENI: Kada je Karl Bildt bio dobro, a kada loše, informisan?

GREŠKA U DNEVNIKU: Svjedok negira učešće na sastanku o uklanjanju leševa iz Tomašice

SEMANTIKA ZLOČINA: Kako čitati izvještaj o zarobljenim i ubijenim civilima i vojnicima