Home



KARADŽIĆ DOBIJA BRANIOCA




Pretresno veće naložilo sekretaru Tribunala da imenuje branioca koji će zastupati interes optuženog, u slučaju da Karadžić na bilo koji način ponovo pokuša da ometa prikladno i ekspeditivno vođenje suđenja, čiji je nastavak zakazan za 1. mart 2010. godine

Radovan Karadžić u sudnici Tribunala
Radovan Karadžić u sudnici Tribunala

Pretresno veće koje vodi postupak protiv Radovana Karadžića odlučilo je da optuženom – zbog "suštinske i uporne opstrukcije prikladnog i ekspeditivnog vođenja suđenja" – nametne branioca. Sekretaru suda je naloženo da imenuje branioca koji će se "pripremati da zastupa interese optuženog na suđenju" kada to od njega zatraži Pretresno veće. Veće je, takođe, pozvalo Sekretarijat i tužilaštvo da preuzmu sve neophodne mere, uključujući dostavljanje relevantnih dokumenata, kako bi se imenovani branilac u punoj meri pripremio za suđenje, čiji je nastavak zakazan za 1. mart 2010. godine.

Imenovani branilac će, zapravo, imati ulogu "stand-by" ili "branioca u pripravnosti", mada se u odluci tako ne definiše. U nastavku suđenja, Karadžić će se i dalje sam zastupati, a imenovani branilac će prisustvovati raspravama i biti spreman da "uskoči", odnosno preuzme odbranu kada mu sudije to nalože. A sudije će, kako se precizira u današnjoj odluci, to naložiti u slučaju da optuženi i u martu sledeće godine odbije da se pojavi u sudnici ili "na bilo koji drugi način ometa prikladno i ekspeditivno vođenje suđenja". U tom slučaju Karadžić će izgubiti pravo na dalje samozastupanje kao i na pomoć tima svojih pravnih savetnika, a dodeljeni branilac će u celosti preuzeti slučaj. Mada se to izričito ne navodi, iz odluke se može zaključiti da će se suđenje - ako optuženi ponovo odbije da se pojavi u sudnici – nastaviti u njegovom odsustvu.

Pretresno veće je razmatralo mogućnost da se suđenje već sada nastavi i bez optuženog i bez bilo kakvog branioca, ali je zaključilo da to ne bi bilo u interesu pravde, kao ni u interesu traganja za istinom, jer bi se lišilo dokaza odbrane koji bi mogli da ospore dokaze koje će pred sud izneti tužilaštvo. Interesi pravde i traganja za istinom, smatraju sudije, zahtevaju da se pred sudom izloži celina dokaza.

Prema ranijim odlukama Žalbenog veća u predmetu Šešelj, sekretar suda bi prvo trebalo da ponudi optuženom da sam predloži advokata kojeg bi želeo da vidi u ulozi dodeljenog branioca. Ukoliko optuženi to odbije, sekretar će izabrati i imenovati nekog sa svog spiska stotinak advokata kvalifikovanih da brane optužene pred Tribunalom.


Dijeljenje sadržaja
FB TW LI EMAIL




TV Tribunal 430

"KRIMINALNA BAŠTINA": Tužilac okončao uvodnu riječ na suđenju Karadžiću
OD MOSTARA DVA PUTIĆA...: "Ho Ši Minova staza" kroz Hercegovinu
GENERALSKI PIKNIK: Perišićeva poseta Mladiću u vrijeme Srebrenice
"PREDSJEDNIKOV PRIVEZAK": Šta je premijer Đerić zamijerao ministru Stanišiću