U unakrsnom ispitivanju bivšeg funkcionera SDA Mevludina Sejmenovića Radovan Karadžić nastojao dokazati da su se Muslimani u Prijedoru tajno pripremali za rat protiv Srba

Radovan Karadžić je u unakrsnom ispitivanju Mevludina Sejmenovića, bivšeg funkcionera Stranke demokratske akcije (SDA) iz Prijedora ukazivao na dokumente koji, po njemu, ukazuju da su se Muslimani u tom gradu tajno pripremali na rat protiv Srba, da su Srbi to otkrili i zbog toga "preventivno" djelovali.

Karadžić je, između ostalog,tvrdio da je Patriotska liga formirana krajem aprila 1991. godine, a nekoliko mjeseci kasnije, na sastanku SDA 10. juna 1991. godine u Domu milicije u Sarajevu, osnovan i Savjet za nacionalnu odbranu Muslimana. Po Karadžiću, do početka rata Patriotska liga na čelu sa Seferom Halilovićem je imala svoje jedinice u 103 opštine u BiH, uključujući i Prijedor.

Svjedok je potvrdio da je prisustvovao sastanku u sarajevskom Domu milicije u junu 1991., ali je naglasio da se radilo o sastanku intelektualaca kojemu su, pored Muslimana, prisustvovali i pripadnici drugih naroda, uključujući i Srbe. Na tom sastanku je formiran Savjet za nacionalnu odbranu BiH, a ne Muslimana, tvrdi svjedok. Na području Prijedora nije bilo nikakvih jedinica Patriotske lige, rekao je svjedok i sugerisao optuženom da se za dalja pitanja o toj temi obrati lično Haliloviću.

Karadžić je, također, nastojao da pobije dio svjedokovog iskaza koji se odnosio na telefonski razgovor tadašnjeg predsjednika Autonomne regije Krajina Voje Kuprešanina sa "predsjednikom". U tom razgovoru, vođenom početkom avgusta 1992. godine, "predsjednik" za kojeg svjedok misli da je bio Karadžić, sugeriše Kuprešaninu da Sejemnoviću koji se nalazio u logoru Omarska "nabavi odijelo", "udeblja ga" i "oporavi".

Karadžić je sugerisao da do tog razgovora nije moglo doći, pošto su veze između Sarajeva i Banjaluke u to vrijeme bile u prekidu i uspostavljene su tek u septembru 1992. Svjedok odbacuje tu tvrdnju navodeći da je bio u kancelariji kada je razgovor vođen, te da je čuo i prepoznao Karadžićev glas i da mu je Kuprešanin kasnije i sam rekao s kim je razgovarao.

Pozivajući se na popis stanovništva iz 1981. godine Karadžić je tvrdio da je u Prijedoru bilo 41,6 posto Srba, 38,7 posto Muslimana i 6,7 posto Hrvata. Tvrdio je, također, da je SDS izrazio nezadovoljstvo rezultatima izbora 1990. godine, sugerišući da su oni bili neregularni.

"Mi nismo bili krivi što u Prijedoru nije bilo Srba koliko je SDS želio da ih bude", odgovorio je svjedok. Tužilac Alan Tiger/Tieger je u dodatnom ispitivanju ukazao na svježije podatke od Karadžićevih, odnosno na popis stanovništva u Prijedoru iz 1991. godine prema kojem je u tom gradu u vrijeme izbora i uoči početka sukoba živjelo oko 49.000 Muslimana, 47.000 Srba i 6.000 Hrvata.

Suđenje bivšem predsjedniku Republike Srpske, optuženom za genocid i druge zločine počinjene u BiH, nastavlja se sljedeće sedmice.

Dijeljenje sadržaja