Na suđenju Radovanu Karadžiću svjedočio forenzički antropolog iz Perua Joze Barajbar koji je objasnio postupak i metode utvrđivanja broja, uzrasta i spola kao i uzroka smrti ekshumiranih žrtava u srebreničkim masovnim grobnicama

Na suđenju bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću, optuženom za genocid i druge zločine počinje u BiH, svjedočio je forenzički antropolog iz Perua Joze Barajbar/Jose Baraybar koji je nadgledao ekshumacije srebreničkih masovnih grobnica u Novoj Kasabi, Konjević Polju i Glogovi.

Tokom glavnom ispitivanja u dokaze su usvojeni dva svjedokova ekspertska izvještaja o antropološkom pregledu posmrtnih ostataka i ekshumacijama masovnih grobnica u Istočnoj Bosni 1999. godine, kao i transkript svjedokovog iskaza u predmetu Radislava Krstića u maju 2000. godine. Svjedok je o tome svjedočio i u predmetima "Popović i ostali" i "Tolimir".

Prema sažetku koji je tužilac pročitao, svjedok je na suđenju Krstiću detaljno objasnio postupak i metode utvrđivanja broja, uzrasta i spola ekshumiranih žrtava, kao i uzroka njihove smrti. Na osnovu analize posmrtnih ostataka ljudi koji su ekshumirani do 2001. godine svjedok je iznio procjenu da se u do tada otkrivenim masovnim grobnicama nalazilo najmanje 2.541 osoba.

Barajbar je objasnio da je do podatka o minimalnom broju pojedinaca (MBP) došao metodom prebrojavanja kostiju istog tipa među ekshumiranim ostacima, kao što su lobanje ili kosti ruku i nogu. On je naglasio da je na određivanje minimalnog broja žrtava uticala činjenica da su tijela premiještana iz primarnih u sekundarne grobnice.

Karadžić je u unakrsnom ispitivanju tvrdio da je prostor Istočne Bosne bio "ratište tokom 42 mjeseca građanskog rata tokom kojih se svakodnevno ginulo". On je svjedoku sugerisao da se analizom posmrtnih ostataka nije moglo utvrditi da li su žrtve preminule prije, tokom ili nakon operacije zauzimanja Srebrenice.

Svjedok je to potvrdio ali je dodao da se na osnovu propratnih dokaza moglo zaključiti kada je neko ubijen, na primjer upoređivanjem podataka iz ličnih dokumenata i drugih dokaza kao što su spiskovi Međunarodnog crvenog križa koji ukazuju da je neko posljednji put viđen u Srebrenici u julu 1995. godine. "Ukoliko se ne dokaže suprotno moj logični zaključak je da je osoba kod koje je pronađena lična karta i koja se nalazi na spisku Međunarodnog crvenog križa preminula nakon jula 1995. godine", rekao je svjedok.

Pošto je svjedok rekao da prilikom ekshumacija masovnih grobnica nije vidio nikoga u vojnoj uniformi, Karadžić je sugerisao da "niko nije bio lud" da sa poginulim borcem sahrani njegovu opremu i oružje. Tvrdnji da je mnogo boraca nosilo civilnu odjeću Karadžić je dodao i to daborcu koji bježi pred neprijateljem prvo pada na pamet da se presvuče. Iako je rekao da to izlazi iz okvira njegove ekspertske analize svjedok je primijetio da jednostavno ne može zamisliti kako neko bježi ispred neprijatelja i istovremeno se presvlači.

Suđenje Radovanu Karadžiću nastavlja se u ponedjeljak ujutro iskazom američkog eksperta za otomansko kulturno nasljeđe Andrasa Ridlmajera/Andras Riedlmayer.

Dijeljenje sadržaja