Radovan Karadžić u sudnici Tribunala

Izvršioci masakra nad oko 200 ljudi na Korićanskim stijenama su bili pripadnici interventnog voda prijedorske policije, koji su 21. avgusta 1992. godine pratili konvoj sa nesrpskim civilima na putu za Travnik. O policijskoj istrazi tog masakra u nastavku suđenja Radovanu Karadžiću svjedočio je Nenad Krejić, bivši načelnik Stanice javne bezbjednosti Skender Vakufa koji su srpske vlasti na početku sukoba preimenovale u Kneževo. U dokaze je usvojen transkript Krejićevog prošlogodišnjeg iskaza na suđenju bivšim čelnicima bosanskih Srba Mići Stanišiću i Stojanu Župljaninu.

Krejić je na tom suđenju svjedočio da je po saznanju o masakru na Korićanskim stijenama o tome obavijestio načelnika banjalučkog CSB Župljanina, koji mu je naložio da obiđe mjesto zločina. Svjedok je na licu mjesta vidio oko 200 tijela i ustanovio da su zločin izvršili i konvoj opljačkali pripadnici SJB Prijedor. Opisao je i dva sastanka na kojima su policijski i politički čelnici Prijedora i Kneževa razgovarali o tom incidentu.

Na prvom sastanku koji je tri dana nakon masakra sazvao Župljanin, razgovaralo se o uklanjanju tijela koja su ležala razbacana na Korićanskim stijenama. Župljanin je navodno bio "užasnut" i prijetećim tonom je od šefa prijedorske policije Sime Drljače tražio da se tijela žrtava identifikuju i sahrane, a protiv počinioca pokrene krivični postupak. Drljača je, međutim, tvrdio da su mu počinioci masakra nedostupni, pošto su upućeni na front u istočnoj bosni. Župljanin se, prema svjedoku, na sastanku pozvao na Karadžićevu depešu kojom se nalaže da se tim problemom pozabave rukovodioci Prijedora i Kneževa. Po svjedoku, Župljanin se tom depešom poslužio kako bi izvršio pritisak na Drljaču, ali bez uspjeha.

Tek na drugom sastanku, 30 avgusta 1992. godine koji je sazvao ministar odbrane RS Bogdan Subotić, Drljača je prema svjedoku malo "spustio ton". Subotić je insistirao da mu se objasni zašto se uopšte premiješta nesrpsko stanovništvo iz Prijedora. Drljača je, kaže, prvo tvrdio da se radi po naredbi "s vrha", ali se zatim povukao pošto mu je Subotić rekao da je zloupotrijebio naredbe o slobodi kretanja civila. Krejić je, inače, nekoliko dana nakon masakra jednog od preživjelih sa Korićanskih stijena lično odvezao u CSB Banjaluka. Taj čovjek je, koliko mu je poznato, predat Međunarodnom crvenom križu.

Karadžić je u unakrsnom ispitivanju od svjedoka traži i dobio potvrdu da se radilo o "nevelikoj" grupi počinilaca motivisanih pljačkom. Svjedok je potvrdio da se jedan od počinilaca hvalio da je opljačkanim novcem i zlatom obezbijedio budućnost svoje porodice, ali je pljačku kao motiv stavio u drugi plan. "Radilo se o ljudima koji su bili psihički bolesnici jer takav zločin može počiniti samo bolestan um", rekao je Krejić. Svjedok je, također, potvrdio da je moguće da je Župljanin "izmislio" da je Karadžić uputio depešu kako bi pojačao svoj autoritet nad šefom policije u Prijedoru koji je u odnosu na ostale organe vlasti u RS, kako tvrdi, bio "država u državi".

Nakon što je Krejićev iskaz zaključen počelo je svjedočenje Milana Komljenovića, bivšeg predsjednika Kriznog štaba u Kneževu koji je, također, obišao mjesto strijeljanja gdje je, kako je rekao, zatekao "stravičnu sliku" ubijenih ljudi koji visili sa grana i stijenja. Nakon toga otišao je kod Milomira Stakića i zatražio da se prijedorske vlasti pobrinu da se tijela ubijenih izvuku iz provalije. Komljenović je prisustvovao sastancima koje je ranije opisao Krejić i vodio je bilješke koje su danas uvedene u dokaze.

Komeljenovićev iskaz se nastavlja u utorak, 8. novembra unakrsnim ispitivanjem od strane Karadžića.

Dijeljenje sadržaja

TV Tribunal 519

2011-11-04

IZ ULOGE U ULOGU: Branjenik i branilac Radovan Karadžić
NEPOŠTOVANJE SUDA: Druga presuda i treće izjašnjavanje Vojislava Šešelja
MARK HARMON: Sličnosti i razlike u pokajanju Dražena Erdemovića i Biljane Plavšić