Poziv na razgovor, kaže portparol tužilaštva Pol Rizli, "ne implicira da će ta osoba biti optužena, niti da neće biti optužena"

Paul Risley napominje da istrage "vjerojatno neće biti zaključene prije no što tužitelji prikupe sve relevantne informacije iz arhiva u Hrvatskoj." Zamjenik glavne tužiteljice prošlog tjedna posjetio Zagreb kako bi razgovarao o procesu pretrage arhiva

U Hagu objavljena optužnica protiv Ante Gotovine, penzionisanog generala Hrvatske vojske optuženog za zločine tokom i nakon operacije "Oluja", od avgusta do novembra 1995. U optužnici se, na tri mesta, navodi da je zločine za koje se tereti general Gotovina počinio u sprezi sa drugima, "uključujući i predsednika Franju Tuđmana"

U prvoj reakciji na javni istup generala Gotovine, haško tužiteljstvo poziva optuženog da u sudnici dokaže neosnovanost optužbi za ratne zločine

Glavni tužilac Haškog tribunala nije spremna da promijeni status generala Gotovine

Francuski mediji prenose pisanje zagrebačkog "Jutarnjeg lista" da su Amerikanci spremni platiti toliko za informaciju o tome gdje se krije ovaj haški optuženik

Odbjegli general nikada nije ni napuštao Hrvatsku, tvrdi glavna tužiteljica Haškog suda

To je izjavila predsjednica Delegacije Evropskog parlamenta za jugoistok Evrope Doris Pak, a prenijeli francuski mediji

Ivan Čermak i Mladen Markač optuženi da su - zajedno sa pokojnim predsjednikom Franjom Tudjmanom i odbjeglim generalom Antom Gotovinom - sudjelovali u "udruženom zločinačkom poduhvatu" tokom i nakon operacije Oluja.

Umirovljeni hrvatski generali Ivan Čermak i Mladen Markač doputovali u četvrtak prijepodne redovnom linijom Croatia Airlines-a i prebačeni u Pritvorsku jedinicu UN u Den Haagu

Hrvatski generali, optuženi za zločine tokom i nakon operacije Oluja, danas se izjasnili da nisu krivi ni po jednoj točci optužnice

"Puna suradnja s Tribunalom predstavlja ne samo nacionalni interes već i odgovornost svakog optuženog pojedinca" - navodi se u zahtjevu za privremeno oslobadjanje hrvatskih generala optuženih za zločine u "Oluji" i nakon nje

Pred Raspravnim vijećem održana rasprava na kojoj su branitelji tražili, a tužitelji se protivili, privremenom oslobadjanju hrvatskih generala Ivana Čermaka i Mladena Markača .

Odbijeni zahtevi hrvatskih generala da početak sudjenja sačekaju na slobodi

Obrana Ivana Čermaka i Mladena Markača će uskoro zatražiti novu raspravu o privremenom oslobadjanju optuženih, a očekuje se da se tužiteljstvo više neće tome protiviti. Tužiteljstvo je ovog mjeseca završilo proces predaje dokaznog materijala obrani čime je i formalno otvorena faza priprema za sudjenje.

Ivan Čermak i Mladen Markač - koji se terete za zločine tokom i nakon operacije "Oluja" - uložili nove zahtjeve za privremeno oslobadjanje nakon što su im prvi takvi zahtjevi početkom maja odbijeni

Raspravno vijeće smatra da u ponovljenom zahtjevu iz jula nema novih argumenata koji bi naveli vijeće da promijeni prvobitnu odluku donesenu u aprilu 2004.

Pitanje privremenog oslobadjanja hrvatskih generala Ivana Čermaka i Mladena Markača pred panelom Žalbenog vijeća – Obrana traži dopuštenje da uloži žalbu

U toku je objelodanjivanje tužiteljevog obimnog dokaznog materijala obrani – Obrana Mladena Markača upozorava na zdravstvene probleme optuženog

“Postoji mogućnost da je Raspravno vijeće pogriješilo u procjeni garancija Republike Hrvatske”, navodi panel Žalbenog vijeća koji je dopustio hrvatskim generalima da ulože žalbu na odbijanje njihovog zahtjeva za privremenim oslobadjanjem.

Tužiteljstvo smatra da “okolnosti ne opravdavaju” da hrvatski generali Ivan Čermak i Mladen Markač početak sudjenja čekaju u pritvoru, dok je šestorici optuženih u predmetu “Prlić i ostali” dopušteno da budu na slobodi

Žalbeno vijeće danas je odobrilo privremeno puštanje na slobodu optuženih generala Hrvatske vojske Ivana Čermaka i Mladena Markača

Tužitelj u predmetu Čermak-Markač u prijedlog dopunjene optužnice unio pojašnjenja koja je na zahtjev obrane naložilo Sudsko vijeće - među ostalim i o odgovornosti u okviru "udruženog zločinačkog poduhvata" - ali ocjenjuje da se ne radi o "bitnim promjenama"

"Navodi o udruženom zločinačkom poduhvatu postoje i u sadašnjoj optužnici protiv Čermaka i Markača (za operaciju "Oluja"), a u prijedlogu nove optužnice smo o tom pitanju samo dali više informacija", kaže glasnogovornica tužiteljstva Florence Hartmann/Florans Artman

Advokati Ivana Čermaka i Mladena Markača protive se "značajnim izmjenama" koje je tužiteljstvo predložilo u optužnici za zločine tokom i nakon operacije "Oluja"

Predraspravni sudac pozvao da se ubrzaju pripreme za suđenje Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču; Vijeće će “uskoro” odlučiti o zahtjevu tužitelja za izmjenu otpužnice za “Oluju”

Dopunjena optužnica protiv generala HV Ivana Čermaka i Mladena Markača biće dostavljena Veću do 10. novembra ove godine. Novi navodi o “kolonizaciji Krajine” i planu "psihološkog zastrašivanja" Srba. Pitanje legalnosti "Oluje" je, smatraju sudije, "irelevantno" za slučaj optuženih generala.

Nakon što je sinoć uhapšen na Kanarskim ostrvima, general Ante Gotovina bi, kako se očekuje, trebalo da u naredna 72 sata bude u pritvoru Tribunala. Još samo šest begunaca od međunarodne pravde

Optuženi hrvatski general Ante Gotovina koji je popodne prebačen u tribunalovu Pritvorsku jedinicu u ponedeljak će se izjasniti o optužbama za zločine počinjene u operaciji "Oluja"

Dva dana nakon što je iz Španije prebačen u Pritvorsku jedinicu UN, general Ante Gotovina se izjasnio da nije kriv ni po jednoj od sedam tačaka optužnice. Prema njegovom braniocu Luki Mišetiću, generalova "poruka po svakoj točki optužnice jeste: 'Ja nisam taj čovjek koji je kriv'..."

Tužilac najavio zahtev za spajanje optužnica protiv generala Ante Gotovine, Ivana Čermaka i Mladena Markača, kako bi im se zajedno sudilo za zločine koji su, prema optužnici, počinjeni tokom i nakon operacije "Oluja" u leto 1995. godine

Na prvoj konferenciji o stanju u postupku odbrani optuženog generala produžen rok za odgovor na podneske tužilaštva kojim se traži izmena optužnice i spajanje sa predmetom Čermak-Markač. Gotovina bez problema u pritvoru

Suđenje trojici hrvatskih generala Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladen Markaču, koji se terete za zločine počinjene u toku i nakon operacije "Oluja", počeće 7. maja ove godine. Razlozi kojima je odbrana tražila odgađanje suđenja, po ocjeni predraspravnog sudije, nisu "uvjerljivi"

Međutim, ukoliko Pretresno veće naredi redukciju optužnice, tužilaštvo će se tome povinovati tako što će za otprilike jednu trećinu smanjiti geografski i vremenski okvir optužnice protiv Gotovine, Čermaka i Markača

Predraspravno vijeće koje vodi postupak protiv trojice hrvatskih generala za zločine tokom i nakon operacije "Oluja" odlučilo da optuženog Ivana Čermaka do daljnjeg zadrži u pritvoru Haškog tribunala. Drugi optuženik Mladen Markač oslobođen do početka suđenja koje bi mogao dočekati bez jednog od advokata

Ukazujući na potencijalni sukob interesa između timova odbrane trojice hrvatskih generala optuženih za "Oluju", tužilac poziva Pretresno veće da "preventivno reaguje" i upozorava da bi čekanje da se "sukob kristalizuje" moglo da dovede do nepopravljive štete

Uvažavajući priznanje Ivana Čermaka da je pogrešio i da mu namera nije bila da omalovaži sud, Pretresno veće obnovilo privremenu slobodu optuženom. Optuženi je upozoren da bi eventualno novo kršenja uslova pod kojim je oslobođen do početka suđenja dovelo do momentalnog opozivanja njegove privremene slobode

Pretresno veće donelo formalnu odluku da je branilac generala Markača u "sukobu interesa", zbog "ličnih interesa" koje ima u predmetu "Oluja" i velike verovatnoće da će biti pozvan da svedoči. Šeparović pozvan da se na sutrašnjoj raspravi izjasni zašto – radi upornog odbijanja da se na vreme povuče iz predmeta – Pretresno veće ne treba da protiv njega pokrene postupak za kršenje advokatske etike

Branilac generala Mladena Markača negira da ima "lični interes" u predmetu "Oluja" i odbija da se povuče iz odbrane. Razmena pravnih argumenata o prigovoru odbrane Ante Gotovine na nadležnost Tribunala i oblik optužnice protiv trojice hrvatskih generala

Potvrđujući prošlonedeljni nalaz o sukobu interesa, Pretresno veće zaključilo da zagrebački advokat Miroslav Šeparović "nije više podoban" da zastupa generala Mladena Markača i naložilo optuženom da bez odlaganja angažuje novog branioca

U izjavi Mladena Markača koja je priložena zahtevu Miroslava Šeparovića da mu se odobri ulaganje žalbe na odluku Pretresnog veća kojom je proglašen "nepodobnim" da ga zastupa pred Tribunalom, optuženi ukazuje da on "valjda najbolje zna šta je u njegovom interesu" i najavljuje da će se, "iz protesta", braniti sam ukoliko do 30. marta ne uspe da angažuje novog branioca

Pretresno veće odbacilo oba preliminarna prigovora odbrane Ante Gotovine kao i zajednički prigovor branilačkih timova Ivana Čermaka i Mladena Markača na nadležnost Haškog tribunala u predmetu "Oluja"

Delimično usvajajući preliminarni progovor odbrane na oblik optužnice, Pretresno veće naložilo tužilaštvu da u roku od nedelju dana precizira i pojasni nekoliko tačaka optužnice protiv trojice generala HV

Pretresno veće suspendovalo sopstvenu odluku po kojoj advokat Miroslav Šeparović “više nije podoban" da brani hrvatskog generala Mladena Markača

Zbog nemogućnosti da pronađe novog branioca umjesto Miroslava Šeparovića hrvatski general Mladen Markač zatražio odgodu početka suđenja do jeseni

Budući da još nisu otklonjene sve neizvesnosti u pogledu branilačkih timova Mladena Markača i Ivana Čermaka, odložen početak suđenja trojici hrvatskih generala optuženih za zločine nad srpskih civilima počinjene u toku i nakon operacije "Oluja" u leto 1995. godine

Pretresno veće koje vodi predraspravni postupak u predmetu "Oluja" većinom glasova odlučilo da Čedo Prodanović i Jadranka Sloković, zbog sukoba interesa, ne mogu dalje da zastupaju optuženog Ivana Čermaka. Pre mesec dana isto veće je iz istih razloga naložilo i Miroslavu Šeparoviću da se povuče iz odbrane Mladena Markača

U protivnom mišljenju, objavljenom dve nedelje nakon odluke većine u Pretresnom veću da Čedo Prodanović i Jadranka Sloković ne mogu dalje da zastupaju optuženog Ivana Čermaka, holandski sudija Ori navodi dva uslova kojim se, po njemu, može otkloniti potencijalni sukob interesa u njihovom slučaju

Tim odbrane Ante Gotovine traži da se njegova žalba na odbacivanje prigovora o nadležnosti Tribunala u predmetu "Oluja" razmatra na usmenoj raspravi – Suđenje i formalno odloženo "do daljeg"

O odgovoru na zahtev odbrane Ante Gotovine da mu se omogući da početak suđenja za "Oluju" čeka na privremenoj slobodi, tužilaštvo ukazuje na uspešno višegodišnje bekstvo optuženog od francuskog i međunarodnog pravosuđa. Hrvatska vlada, smatra tužilaštvo, jednostavno nije u stanju da spreči bekstvo optuženog i osigura njegov povratak na suđenje, a garancije zadarskog nadbiskupa nemaju nikakvu težinu

Optuženima je naloženo da se vrate u Hag kako bi prisustvovali konferenciji o stanju u postupku zakazanoj za petak 26. oktobra posle podne, a odluka o suspenziji će, kako se navodi, ostati na snazi dok je Pretresno veće ne promeni

Konferenciji o stanju u postupku za zločine počinjene tokom i nakon operacije Oluja prisustvovala sva trojica optuženih generala budući da su, nalogom veća, Ivan Čermak i Mladen Markač prekinuli boravak na privremenoj slobodi i pridružili se Anti Gotovini u Pritvorskoj jedinici UN

“Zbog dokazane sposobnosti i rešenosti da izbegne hapšenje”, hrvatski general Ante Gotovina će početak suđenja za zločine u “Oluji” dočekati u Pritvorskoj jedinici UN, odlučilo Predraspravno veće odbacujući njegov zahtev za privremeno oslobađanje

Predraspravno veće u predmetu "Oluja" zaključilo da Gregori Kiho nije “lično i značajno učestvovao u pripremama za ovo suđenje” i da zbog toga nema potrebe da se dalje razmatra da li postoji realna mogućnost za konflikt između njegovog prethodnog zaposlenja u Tužilaštvu i sadašnje pozicije branioca Ante Gotovine

U žalbi na odluku Pretresnog veća kojom je Anti Gotovini odbijen zahtev za privremenim puštanjem na slobodu, odbrana ističe da optuženi general nema razloga da izbegne suđenje jer “tužilaštvo nema nijedan dokaz koji bi potkrepio optužbe" za zločine kojima ga tereti

Odbačene žalbe generala Ante Gotovine i vlade Republike Hrvatske na odluku Pretresnog veća iz novembra prošle godine kojom je odbijen zahtev optuženog za privremenim puštanjem na slobodu do početka suđenja

Suđenje trojici hrvatskih generala Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču trebalo bi da počne 11. marta ove godine – u zavisnosti od raspoloživosti sudija i sudnica i nekih drugih okolnosti.

Uvodnom rečju tužioca u utorak 11. marta 2008. godine biće otvoreno suđenje hrvatskim generalima Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču, optuženim za zločine počinjene u toku i nakon operacije "Oluja" u leto 1995. godine. Ivanu Čermaku, koji je na privremenoj slobodi, naloženo da se do 5. marta vrati u pritvor Tribunala

Na predraspravnoj konferenciji uoči sutrašnjeg otvaranja suđenja u haškoj sudnici su se prvi put pojavili svi akteri predmeta "Oluja": Pretresno veće u punom sastavu, kompletni timovi tužilaštva i odbrane, kao i sva trojica optuženih: Gotovina, Čermak i Markač

Zločini nad srpskim civilima za koje su optuženi generali Gotovina, Čermak i Markač – istaknuto je u uvodnoj reči tužilaštva na početku suđenja za "Oluju" – nisu počinjeni u "žaru borbe" i nisu bili "neizbežne i izolovane posledice oružanog sukoba". Sutra uvodna reč odbrane Ante Gotovine

Branioci generala Ante Gotovine negiraju teze optužbe o prekomernom granatiranju Knina i prisilnom iseljavanju civilnog stanovništva, priznaju da je bilo nekih zločina – istina ne u razmerama opisanim u optužnici – ali ukazuju da su civilne vlasti već 6. avgusta preuzele nadležnosti i odgovornosti za sigurnost u tom području, dok se Gotovina vratio svom "glavnom zadatku": zaustavljanju Mladićeve VRS

Zaštićena svedokinja "136" je u periodu na koji se odnosi optužnica protiv generala Gotovine, Čermaka i Markača bila terenski prevodilac u bazi UN u Kninu, gde su dva meseca pre "Oluje" pravljeni spiskovi za evakuaciju što je, po odbrani, podstaklo strah među civilnim stanovništvom

Zaštićena svedokinja "136" na suđenju generalima Gotovini, Čermaku i Markaču tvrdi da su joj susreti sa hrvatskim vojnicima posle "Oluje" bili mnogo strašniji nego sa policijom i da su na vojnim punktovima posmatrački timovi UN, za koje je radila kao prevodilac, bili sprečavani da uđu u sela kako ne bi videli tragove zločina nad srpskim civilima

Nakon što je tužilac tokom glavnog ispitivanja zaštićenog svedoka "6" prikazao snimke granatiranja Knina 4. avgusta 1995. godine, odbrana generala Gotovine uzvratila snimcima čuvenog Miloševićevog govora na Gazimestanu 27. juna 1989. i "događanja naroda" u Dalmatinskom Kosovu 11 dana kasnije

Kako su kamerman i režiser "Zastava filma" – filmske produkcije bivše JNA i VJ – na početku "Oluje" 4. avgusta 1995. godine jedan visoki oblak gustog crnog dima snimili iz sedam različitih uglova, kako bi stvorili utisak o sedam oblaka dima na različitim mestima u Kninu

Na suđenju hrvatskim generalima optuženim za zločine u "Oluji" počelo svedočenje Edvarda Flina, šefa Akcionog tima UN za ljudska prava koji je od 7. avgusta do 17. septembra 1995. godine bio očevidac pljački, paljevina, razaranja i pronalaženja leševa ubijenih civila u krajinskom Sektoru Jug

U unakrsnom ispitivanju svedoka optužbe Edvarda Flina, branilac Ivana Čermaka je ukazivao da su njegova ovlašćenja – kao zapovednika "zbornog mesta Knin" - bila da "koordinira" civilnu i vojnu policiju i civilne vlasti - a ne da im naređuje, zatim da osigura funkcionisanje komunalnih službi i, naročito, da "pomogne UN"

Ukazujući da je za egzodus Srba iz Krajine avgustu 1995. godine odgovorna vlast Republike Srpska Krajina a ne hrvatske snage, branilac generala Ante Gotovine podsetio svedoka optužbe Edvarda Flina da je i sam u jednoj od izjava rekao da se radilo o "dobro organizovanom kretanju" izbeglica, nakon čega se ovaj ispravio rekavši da je prikladniji termin za to "uredno kretanje"

Dok svedokinja optužbe tvrdi da je prvog dana "Oluje" u kninsku bolnicu doneto oko 120 leševa poginulih, odbrana predočava dokument hrvatskog MUP prema kojem su hrvatske snage, kada su 5. avgusta 1995. ušle u bolnicu, u njenoj mrtvačnici pronašle samo 16 mrtvih tela

U unakrsnom ispitivanju bivšeg vojnog posmatrača UN, odbrana Ante Gotovine dokazivala da je šest granata koje su pogodile stambeno naselje – as čije je kratere svedok analizirao - ispaljeno popodne 5. avgusta 1995. sa položaja Srpske vojske Krajine, pošto je do tada u Kninu ostalo malo ili nimalo Srba

Budući da vojnici ili civili koji su nakon "Oluje" palili i pljačkali srpske kuće "nisu to radili pešice", hrvatske vlasti su – smatra bivši vojni posmatrač UN Tor Munkelin – mogle to lako da spreče postavljanjem kontrolnih punktova na krajinskim putevima

Svedočeći na suđenju hrvatskim generalima optuženim za zločine tokom i nakon operacije "Oluja", bivši koordinator bezbednosti u kninskoj bazi UN Andries Drejer opisao kako su hrvatski vojnici prešli tenkom preko leševa ljudi ubijenih u minobacačkom napadu na masu koja se 5. avgusta 1995. okupila pred bazom UN

General Endrju Lesli, bivši načelnik štaba UNCRO u Sektoru Jug a danas komandant kopnene vojske Kanade, na suđenju hrvatskim generalima Gotovini, Čermaku i Markaču svedoči o prvim danima "Oluje"

U oštrom unakrsnom ispitivanju, branilac generala Gotovine nastojao da diskredituje svedoka optužbe – kanadskog generala Endrjua Leslija – kojeg smatra najodgovornijim za tačku optužnice o prekomernom granatiranju Knina

Vojnim profesionalcima u mirovnim snagama UN je, prema svedočenju kanadskog generala Endrjua Leslija, bilo "zagonetno i zbunjujuće" šta su u stvari Hrvati gađali 4. i 5. avgusta 1995. u Kninu

Na osnovu fotografije "raspadnutog i spaljenog" leša, Mile Sovilj je prepoznao da se radi o njegovom ocu koji je ubijen u operaciji "Oluja" u selu Kijani kod Gračca. "Bila je to gruba slika za oko", kaže svedok koji je na početku granatiranja Gračca pobegao u Srbiju. Odbrana ukazuje na planski karakter evakuacije srpskog stanovništva iz Krajine

Bivši v.d. visokog vojnog posmatrača UN Mihail Jermolajev tvrdi da je general Čermak "arogantno negirao" izveštaje i proteste međunarodnih posmatrača o kršenjima ljudskih prava krajinskih Srba u avgustu 1995. godine. Odbrana, međutim, ukazuje da Čermak nije imao ovlašćenja nad policijom niti kontrolu nad čitavim područjem Krajine

Branilac Ante Gotovine osporavao verodostojnost izjava ruskog oficira Mihaila Jermolajeva o "nezapamćenom" granatiranju Knina i uništavanju 13.600 srpskih kuća u toku i nakon operacije "Oluja" u leto 1995. godine

Prema izveštaju koji je u novembru 1995. sastavio svedok optužbe Kari Antila, od oko 22.000 kuća koje su patrole UN obišle u krajinskom Sektoru Jug, potpuno je uništeno 8.000 dok je delimično oštećeno više od 9.000 kuća. Najčešći uzrok uništenja ili oštećenja bila je vatra: registrovano je čak 13.000 spaljenih kuća

U unakrsnom ispitivanju Kari Antile, bivšeg vojnog posmatrača UN u Sektoru Jug, odbrana hrvatskih generala optuženih za zločine počinjene u toku i nakon operacije "Oluja" nastojala da ospori pouzdanost podataka o razaranjima kuća u kninskoj krajini, sadržanih u završnom izveštaju UN koji je pripremio svedok

Svedočeći na suđenju Gotovini, Čermaku i Markaču pod merama zaštite identiteta i izmene lika, krajinski Srbin opisao granatiranje svog rodnog sela nadomak Knina i ubistva, pljačke i paljenja kuća koja su se dogodila po ulasku hrvatskih snaga u selo

Nekadašnji stanovnik Knina svedoči o granatiranju i napuštanju “grada u kojem je proveo 30 godina” i bombardovanju izbegličke kolone u blizini Bosanskog Petrovca

Svedokinja optužbe Vida Gaćeša u izjavi istražiteljima tužilaštvu tvrdi da je Gračac granatiran od 1993. do 1995. godine jednom nedeljnom u zimskim mesecima i tri puta nedeljno leti. Po odbrani Mladena Markača, brojka je preterana jer bi to značilo da je za dve godine na Gračac palo 1.440 granata od kojih niko nije izgubio život

Vladimir Gojanović, predsednik Hrvatske udruge razvojačenih branitelja Domovinskog rata (HURBDR), na suđenju generalima Gotovini, Čermaku i Markaču svedoči o zločinima hrvatskih snaga tokom operacije "Oluja" u avgustu 1995. godine

Branilac generala Ante Gotovine sugeriše da bivši pripadnik Hrvatske vojske (HV) Vladimir Gojanović nije bio pripadnik 113. Šibenske brigade niti je učestvovao u operaciji "Oluja". Odbrana osporava i druge delove izjave svedoka u kojoj on tvrdi da je bio očevidac spaljivanja kuća, pljačke imovine, zlostavljanja civila i ubistva jednog ratnog zarobljenika tokom "Oluje"

Mada je svedok Vladimir Gojanović dostavio Pretresnom veću dokumente koji, po njegovim rečima, “potvrđuju da je bio pripadnik 113. Šibenske brigade” i učesnik operacije "Oluja", branilac Ante Gotovine nastavio to da osporava i u današnjem nastavku unakrsnog ispitivanja

Ruski pukovnik Aleksandar Černjecki svedoči o granatiranju doline Cetine i područja Strmice, kao i o pljačkanju i paljenju kuća u Kninu i “operaciji čišćenja u dolini Plavno” koja je za cilj imala “potragu za preostalim vojnicima Srpske vojske Krajine”

Branilac Ante Gotovine osporava tvrdnje bivšeg vojnog posmatrača UN Aleksandra Černjeckog da je hrvatska vojska granatirala dolinu Cetine dok su seljani pokušavali da obave poljske radove. Prema braniocu Gotovina je, naprotiv, naredio prekid vatre dok se ne obavi žetva

Nekadašnji načelnik Sektora civilne policije UN Jan Elebi tvrdi da je redovno obaveštavao hrvatske vlasti o zločinima koji su počinjeni na području Knina ali da vojska i policija nisu učinili ništa da te zločine istraže. Branilac Ivana Čermaka ukazuje da su istrage vođene ali da svedok o njima "nije obavešten"

Ukazujući na izveštaj UN iz septembra 1995. godine, branilac generala Ante Gotovine sugeriše da su za paljenje kuća i pljačkanje imovine mogli da budu odgovorni “Hrvati koji su se, nakon operacije Oluja vratili u Knin”. Bivši načelnik civilne policije UN Jan Elebi odgovara da je to “utisak vojnih posmatrača a ne civilne policije”

Svedočeći na suđenju Gotovini, Čermaku i Markaču pod punim zaštitnim merama i sa pseudonimom "56", krajinski Srbin ispričao da su 4. i 5. avgusta hrvatske snage granatirale Knin, Benkovac, sela Kistanje i Đevrske, čak i srpske civile u izbegličkoj koloni

Svedočeći na poziv optužbe na suđenju Gotovini, Čermaku i Markaču, bivši komandant Vojne policije UN Džefri Hil opisao kako je jedna od "stotina i stotina granata" ispaljenih na Knin 4. avgusta 1995. godine pogodila grupu civila ispred baze UN i ubila njih šestoro

Opisujući situaciju u Krajini nakon operacije "Oluja", kanadski oficir Džefri Hil rekao da su srpske kuće pljačkali vojnici, policajci i civili, a najgoru situaciju je, tvrdi, zatekao 8. avgusta 1995. godine u benkovačkom selu Kistanje u koje su se "uselili" hrvatski vojnici

Osporavajući svedokovu procenu da je na početku "Oluje" 4. avgusta 1995. godine na Knin ispaljeno "stotine i stotine projektila", odbrana generala Gotovine predočila izveštaj vojnih posmatrača UN po kojima je od 5:00 do 10:40 sati tog dana na grad palo između 350 i 400 granata. Svedok, međutim, tu procenu smatra "previše niskom"

Opisujući situaciju u Krajini za vreme i nakon operacije "Oluja", bivši komandant Kanadskog bataljona UN rekao da su srpske kuće sistematski pljačkane i paljene "dan za danom, četiri nedelje neprestano", a da za to vreme hrvatska vojska i policija nisu činile ništa, osim što su pripadnicima UN ograničili kretanje jer ih "nisu želeli za svedoke"

Novinar belgijskog dnevnika "Standard" kaže da je nekoliko dana nakon operacije "Oluja" video da pripadnici hrvatskih oružanih snaga pljačkaju i pale kuće po Krajini, odnosno da se ponašaju kao srpski vojnici u drugim delovima bivše Jugoslavije iz kojih je tokom rata izveštavao

Nekadašnji komandant snaga UN u krajinskom Sektoru Jug, kanadski general Alen Foran, svedoči o protestnim pismima zbog paljevina, pljački, ubistava i krađe opreme UN, koje j nakon "Oluje" upućivao dvojici od trojice optuženih hrvatskih generala.

Odgovarajući na tvrdnju odbrane da je imao odličnu saradnju sa Ivanom Čermakom, bivši komandant snaga UN u Krajini Alen Foran kaže da je istina da je hrvatski general bio "srdačan i civilizovan", ali nije učinio ništa da spreči paljevine i pljačke kuća izbeglih Srba na koje su predstavnici UN uporno ukazivali

Pobijajući tvrdnju bivšeg komandanta Sektora Jug UN Alena Forlana da hrvatske vojne i civilne vlasti nisu učinile ništa da spreče pljačke i paljevine srpskih kuća za vreme i nakon akcije "Oluja", branilac generala Ivana Čermaka prezentovao niz policijskih i vojnih dokumenata u kojima se traži zaustavljanje zločina i kažnjavanje počinilaca

Branilac Ante Gotovine tvrdi da su izveštaji posmatrača i vojnika UN o zločinima nad srpskim civilima u avgustu 1995. godine bili "preterani", a bivši komandant snaga UN u Krajini Alen Foran tri puta ponovio da to nije tačno

Svedočeći na poziv optužbe, krajinski Srbin Jovan Vujinović opisao zašto je u dva navrata odbio da napusti svoje rodno selo iako mu je kuća spaljena, majka ubijena, a svi ostali seljani odlučili da odu za Srbiju.

Bivši posmatrač UN u krajinskom sektoru Jug Peter Marti kaže da su on i njegove kolege nakon akcije "Oluja" imali problema da identifikuje pljačkaše srpskih kuća, između ostalog i zbog toga što su "vojnici ličili na gusare", ali tvrdi da su pljačke lako mogle da budu sprečene, ma ko da su bili počinioci.

Branilac Mladena Markača tvrdi da su kuće krajinskih Srba nakon "Oluje" pljačkali hrvatski prognanici ali i armija BiH i bosanski civili. Branilac optužuje bivšeg posmatrača UN, Holanđanina Svibertusa Dajkstru, da je stavove o dešavanjima u Krajini izgradio na pod uticajem "lokalnih Srpkinja"

Svedok optužbe Mile Đurić na suđenjima generalima Gotovini, Čermaku i Markaču tvrdio da je video kako mu je otac živ izgoreo nakon što su ga 6. avgusta 1995. godine hrvatski vojnici ubacili u zapaljenu porodičnu radionicu, a odbrana dokazivala da svedok tog dana nije ni bio u svom rodnom selu

Tužilaštvo traži od sudija da Hrvatskoj izdaju obavezujući nalog za dostavljanje više stotina vojnih i policijskih dokumenata koji se odnose na operaciju "Oluja", tokom i nakon koje su počinjeni zločini za koje se terete generali Gotovina, Čermak i Markač

Na suđenju Gotovini, Čermaku i Markaču, prvi američki ambasador u Hrvatskoj kaže da je Tuđman smatrao da sve države, pa tako i Hrvatska, treba da budu etnički homogene, a da su Srbi "pretnja" tom idealu. Pojasnio je i zašto je izjavio da etničkog čišćenja u "Oluji" nije bilo, mada je bilo zločina "po naređenju ili uz prećutno odobrenje vrha hrvatske vlasti" i uz prisustvo i učešće vojske

Na suđenju Gotovini, Čermaku i Markaču, ambasador Piter Galbrajt rekao da veruje da cilj akcije "Oluja" nije bilo proterivanje Srba iz Krajine ali da je njihov odlazak bio posledica koju je Tuđman priželjkivao i zbog koje je "bio srećan".

Ne sporeći da se do 2000. godine u Hrvatsku vratilo oko 40.000 Srba izbeglih nakon "Oluje", bivši američki ambasador je ukazao da se to nije dogodilo zbog Tuđmanove želje da mu se Srbi vrate, već zbog američkog i evropskog pritiska. "Zavrnuli smo Tuđmanu ruku..." – kaže Piter Galbrajt

U dodatnom ispitivanju ambasadora Galbrajta, tužilac prezentovao transkripte sa dva sastanka državnog vrha Hrvatske iz avgusta 1995. godine na kojima predsednik Tuđman zahteva konfiskaciju imovine Srba, a njegov šef kabineta Šarinić sa ministrom unutrašnjih poslova Jarnjakom razrađuje mehanizme kojima bi se sprečio njihov povratak. Odbrana osporava autentičnost pomenutih dokumenata

Osporavajući navode holandskog vojnog posmatrača o pljačkanju srpskih kuća u Gračacu, branilac Mladena Markača prezentovao izveštaj komandanta Civilne zaštite u kojem kaže da su kuće "čišćene i dezinfikovane", radi čega su iznošeni zamrzivači

Svedočeći na poziv optužbe na suđenju Gotovini, Čermaku i Markaču, bivši posmatrač UN u Krajini Herman Stenbergen negira da su on i članovi njegovog tima pre početka akcije "Oluja" znali za plan evakuacije srpskog stanovništva

Hrvatskoj upućen nalog da se na usmenoj raspravi 18. jula ove godine izjasni o zahtevu tužilaštva da im se dostave policijski i vojni dokumenti u vezi sa operacijom "Oluja".

Na suđenju hrvatskim generalima za zločine tokom operacije "Oluja", bivši pripadnik snaga UN u Krajini Jozef Beleroz tvrdi da nije postojalo vojno opravdanje za "nasumičnu paljbu u nasumičnim vremenskim intervalima" po Kninu, pa zaključuje da je akcija sprovođena u cilju zastrašivanja i proterivanja civila a ne samo poraza snaga RSK

Dok optužba na suđenju za zločine u "Oluji" dokazuje da su srpski civili izbegli iz Krajine spontano i u vlastitoj režiji, pre svega u strahu od nasumičnog granatiranja gradova i naselja, odbrane hrvatskih generala tvrde da se to dešavalo organizovano i po unapred uvežbanom planu evakuacije

Aktuelni komandant specijalne policije MUP Hrvatske Zdravko Janić tvrdi da 25. avgusta 1995. godine nije znao za ubistvo srpskih civila u krajinskom selu Grubori, iako je tada bio koordinator akcije "čišćenja" u tom području. Tadašnji komandant specijalaca Mladen Markač od njega, kaže, nikada nije tražio da podnese izveštaj o Gruborima

Nekada koordinator, a danas komandant hrvatske specijalne policije, Zdravko Janić priznaje da je krajem avgustu 1995. godine u krajinskom selu Ramljani video kuće u plamenu, ali tvrdi da je vatra buknula kada su objekti pogođeni u borbama sa zaostalim srpskim snagama... dvadesetak dana po okončanju operacije "Oluja"

Mada je osujećena njegova namera da "promeni stranu" i umesto na poziv optužbe svedoči u korist odbrane, Zdravko Janić prihvatao sve sugestije branioca svog prethodnika na mestu zapovednika hrvatske specijalne policije Mladena Markača

Opisujući granatiranje Knina od 4. i 5. avgusta 1995. godine, kanadski kapetan Alen Žilber kaže da je na osnovu onoga što je video iz svoje kancelarije u komandi Sektora Jug UN imao utisak da nisu gađani vojni ciljevi, već da je grad bio izložen nasumičnoj artiljerijskoj paljbi

Opisujući svoje sastanke sa hrvatskim zvaničnicima 1995. godine, bivši izvestilac UN za ljudska prava Elizabet Ren kaže da hrvatski ministar odbrane "nije voleo ni nju ni njene izveštaje", a da je predsednik Franjo Tuđman bio nezainteresovan za pitanja povratka izbeglica i procesuiranja počinilaca zločina

Elizabet Ren okončala svedočenje na suđenju hrvatskim generalima Gotovini, Čermaku i Markaču uz opasku da niko od branilaca u dvodnevnom unakrsnom ispitivanju nije našao za shodno da je pita o ubistvu srpskih civila u selu Grubori 25. avgusta 1995. godine, iako je o tome govorila u glavnom ispitivanju

Srpkinja iz okoline Obrovca Marija Večerina na suđenju generalima Gotovini, Čermaku i Markaču opisala kako su ona i njeno troje dece pri pokušaju bekstva iz Krajine u avgustu 1995. godine uhapšeni nadomak Knina, nakon čega joj je sin sa još četiri mladića odveden i ubijen

Izjašnjavajući se o zahtevu tužioca Pretresnom veću da izda obavezujući nalog za dostavljanje više stotina vojnih i policijskih dokumenata koji se odnose na operaciju "Oluja", hrvatski ambasador u Hagu rekao da bi to bilo "nepotrebno i necelishodno" jer je interna istraga tim povodom u toku. Tužilac, međutim, odgovara da je istraga manjkava i da do sada nije čuo razumno objašnjenje za "sistematsko a ne slučajno i pojedinačno odsustvo dokumentacije"

Bivši oficir UN za medije u Krajini Alun Roberts preživeo Gotovinine pretnje smrću i danas na poziv optužbe u sudnici izneo svoje mišljenje o tome zašto ga je hrvatski general nazvao "špijunom i provokatorom"

Nastojeći da pokaže zašto je Gotovina svedoka optužbe Aluna Robertsa u septembru 1995. godine nazvao "špijunom i provokatorom", branilac Luka Mišetić prezentovao dokument u kojem obaveštajna služba vojske krajinskih Srba navodi da je uspostavljena "delimična kontrola njegovih aktivnosti"

"Špijunska afera" sa bivšim oficirom UN za medije Alunom Robertsom okončana poslednjeg dana njegovog svedočenja kada se saznalo da, iako ga je Gotovina u septembru 1995. godine za to optuživao, saradnik obaveštajne službe RSK nije bio on nego Predrag Šare sa kodnim imenom "Student", prevodilac krajinske UN misije

Britanski oficir za vezu Roland Dendžerfild kaže da su Knin i druga krajinska mesta bili sistematski pljačkani od strane pripadnika Hrvatske vojske i specijalne policije, a da je 80 do 90 odsto sela koje je posetio u nedeljama po okončanju operacije "Oluja" bilo delimično ili u potpunosti spaljeno

Svedok optužbe tvrdi da je Krajina u hrvatske ruke pala bez borbe za samo dva dana i da je granatiranje sela i gradova bilo nepotrebno, a odbrana dokazuje da je srpski otpor "bio jak" a borbe "žestoke". Suđenje Gotovini, Čermaku i Markaču prekinuto do 25. avgusta

Bivši civilni posmatrač UN u Krajini, Šveđanin Erik Viden, tvrdi da je u danima posle operacije "Oluja" 50 do 100 vojnih kamiona prošlo pored baze UN u Kninu sa tovarom opljačkanog nameštaja i elektronskih aparata i odbacuje sugestiju odbrane da se radilo o stvarima pokupljenim iz napuštenih kasarni vojske krajinskih Srba

Svedok Sava Mirković je uveče 4. avgusta 1995. godine teška srca odlučio da sa porodicom napusti kuću i imanje u jednom od zaseoka sela Polača kod Knina, jer je iz primera Medačkog džepa i Zapadne Slavonije izvukao pouku da "svi koji su čekali nisu dobro prošli." Među malobrojnim meštanima zaseoka koji su ostali i čekali bila je i njegova sedamdesetogodišnja majka

Na suđenju generalima Gotovini, Čermaku i Markaču Srbin iz Hrvatske Milan Ilić opisao kako je pobegao iz ruku hrvatskih vojnika neposredno pre ubistva četvoro staraca, među kojima je bio i njegov brat

Kanadski obaveštajac Filip Roj Berikof tvrdi da je razaranje srpske imovine u Krajini za vreme i nakon operacije “Oluja” bilo smišljeno kako bi se sprečio povratak. Potkrepio je to navodima visokog oficira hrvatske policije koji mu je rekao da je cilj “akcije čišćenja” da se “četnici, odnosno svi Srbi, više nikada ne vrate u Krajinu”

Odbrana generala Gotovine smatra "nelogičnim" tvrdnje da su pripadnici Hrvatske vojske učestvovali u paljenju i razaranju kuća izbeglih Srba, budući da su se u njih mogle smestiti izbeglice iz drugih delova zemlje s kojima je Hrvatska tada imala velikih problema. Po svedoka optužbe Filipu Berikofu, jedini razlog takvom "nelogičnom ponašanju" moglo je biti sprečavanje povratka srpskih izbeglica

Branioci hrvatskih generala Ivana Čermaka i Mladena Markača dokazivali da major Jurić, koji se po iskazu svedoka Berikofa, u avgustu 1995. godine zalagao za sprečavanje povratka "četnika", odnosno svih Srba u Krajinu, nije bio pod njihovom nadležnošću već pod komandom Vojne policije HV

Komandant akcije čišćenja doline Plavnog - u kojoj je 25. avgusta 1995. godine spaljeno selo Grubori i ubijeno petoro srpskih staraca - opisao na suđenju Gotovini, Čermaku i Markaču kako se u njegovom izveštaju o toj operaciji našlo nešto što nije video niti čuo

Bivši komandant akcije hrvatskih specijalaca u Gruboru u unakrsnom ispitivanju na suđenju Gotovini, Čermaku i Markaču uporno ponavljao da nije sumnjao u reči svojih pretpostavljenih da su se pogibije civila u tom selu dogodile u unakrsnoj vatri, pa je to uneo u izveštaj, iako je znao da nikakvog sukoba nije bilo. Predsedavajući sudija ga potom pitao da li bi po nalogu pretpostavljenog u izveštaj uneo i da je tokom akcije bila noć, iako je bio dan

Bivša pripadnica misije UN u Krajini, švedska policajka Laila Malm, tvrdi da ju je hrvatska policija u više navrata u septembru 1995. godine sprečila da obiđe pravoslavno groblje u Gračacu na kojem su se iz dana u dan, po njenom iskazu, pojavljivali novi grobovi. Nije komentarisala sugestiju Gotovininog branioca da pristup groblju bio zabranjen svima kako bi se sprečila pljačka

Svedočeći na suđenju generalima Gotovini, Čermaku i Markaču, bivši pripadnik posmatračke misije EZ u Krajini Soren Liborius tvrdi da hrvatska strana u avgustu 1995. godine "daleko profesionalnije" palile kuće i uništavale srpsku imovinu nego što su to 1991. godine sa hrvatskim kućama radile srpske snage u Krajini

Danski pripadnik misije evropskih posmatrača u Krajini Soren Liborius svedočio da se general Gotovina na jednom sastanku krajem oktobra 1999. "prećutno složio" s tvrdnjom da su hrvatski vojnici činili zločine. U unakrsnom ispitivanju je, međutim, priznao da taj navod “nije potpuna istina”, odnosno da je samo delimično tačan

Budući da je bivši posmatrač evropske misije Soren Liborius u svojim dnevnim izveštajima stanje u Krajini nakon "Oluje" nazivao "anarhičnim", branilac pokušao da to iskoristi kao argument u odbranu Ante Gotovine tvrdnjom da reč "anarhija" podrazumeva "odsustvo vladine kontrole". Svedok odgovara da je pod tim pre mislio na "odsustvo normalnosti" i rasprostranjenu pljačku i uništavanje, što ne isključuje vladinu ulogu

Na pitanje Gotovininog branioca zašto nije prijavio paljevine i pljačke Vojnoj policiji HV, bivši evropski posmatrač Soren Liborius odgovorio da za to nije video razlog jer su upravo pripadnici tih formacija uništavali kuće izbeglih Srba. Smatra, takođe, da bi njihov komandant morao biti "slep kod očiju", ako nije znao za te zločine

Posle svedočenja zaštićenog svedoka optužbe sa pseudonimom "1", suđenje generalima Gotovini, Čermaku i Markaču otvoreno za javnost tek pred kraj današnjeg zasedanja kada je tužilac pročitao sažetak izjave bivšeg snimatelja UN televizije Ričarda Lintona koji je u avgustu 1995. godine snimio leševe ubijenih srpskih staraca u krajinskom selu Grubor

Odbrana dokazivala da je Ivan Čermak bio biznismen koga je predsednik Tuđman posle "Oluje" poslao u Knin da pomogne u obavljanju civilnih poslova, na šta je svedok optužbe Ričard Linton ponovio navod iz glavnog ispitivanja da je optuženi general bio "vojni upravnik" kninskog područja i dodao da je jedini Čermakov biznis za koji je čuo bio – lanac javnih kuća po Hrvatskoj

Hrvatska dobila "još jednu šansu" da pokuša da pronađe i dostavi oko 370 vojnih i 200 policijskih dokumenata koje potražuje tužilaštvo. Rok za podnošenje detaljnog izveštaja o dosadašnjim naporima u istrazi ističe 20. oktobra ove godine

Svedočenjem oficira Hrvatske vojske Boška Đolića optužba nastojala da dokaže vezu između generala Ante Gotovine i Vojne policije, čiji su pripadnici u dosadašnjem toku suđenja više puta označeni kao počinioci i saučesnici zločina nad Srbima i njihovom imovinom u Krajini nakon "Oluje" u avgustu 1995. godine

U izjavi istražiteljima tužilaštva bivši oficir hrvatske Vojne policije Boško Đolić naveo da je nakon operacije "Oluja" njegova satnija bila pod komandom Ivana Čermaka, a onda se u današnjem unakrsnom ispitivanju ispravio i rekao da ta tvrdnja "po njegovom shvatanju" nije tačna

Bivši evropski posmatrač Lenart Lešli u izveštaju iz avgusta 1995. godine zabeležio da je "Oluja" rezultirala proterivanjem 200.000 Srba iz Krajine, čime je Hrvatska "dobila ono što je želela – zemlju bez ljudi". Gotovinin branilac dokazivao da je svedok termin "zemlja bez ljudi" posredno preuzeo od Milana Martića na šta se ovaj glasno nasmejao

Odričući se delova svojih izjava istražiteljima tužilaštva, bivši šef zadarske kriminalističke policije na početku iskaza na suđenju hrvatskim generalima Gotovini, Čermaku i Markaču tvrdio da nikada nije rekao da su hrvatski vojnici nakon "Oluje" bili "drski i samouvereni" nego "veseli i ponosni", ali je do greške došlo u prevodu

Bivši šef zadarske krim-policije Ive Kardum i drugog dana iskaza na suđenju Gotovini, Čermaku i Markaču nastavio da svedoči suprotno navodima izjava koje je istražiteljima tužilaštva dao 2004. i 2007. godine. Tada je govorio da se i sam plašio hrvatskih vojnika u Kninu, a danas tvrdi da je o njima čuo "dosta lepih reči" od preostalih lokalnih Srba.

Hrvatski krim-policajac Ive Kardum tvrdi da su osumnjičeni kradljivci preostale srpske imovine nakon "Oluje" bili zaustavljani na vojno-policijskim punktovima širom Krajine i da bi im, posle kriminalističke obrade, ukradena roba bila poverena na čuvanje do okončanja sudskog procesa

Na suđenju hrvatskim generalima optuženim za zločine tokom i nakon "Oluje", kanadski obaveštajac Robert Vilijams svedočio da je iz baze UN u Kninu gledao pripadnike Hrvatske vojske kako nose stvari "koje nije očekivao da vidi u rukama boraca" - televizore i druge tehničke uređaje

Holanđanin Erik Hendriks tvrdi da je general Ivan Čermak posle svake prijave evropskih posmatrača o zločinima nad srpskim civilima i njihovom imovinom obećavao da će preduzeti mere kako se to više ne bi dešavalo, ali da obećanja "baš i nisu" sprovođena u praksi

Branioci generala Ante Gotovine i Mladena Markača ne poriču da je u danima nakon operacije "Oluje" bilo zločina nad krajinskim Srbima i njihovom imovinom, ali sugerišu da se to nije moglo sprečiti jer je došlo da vakuma vlasti zbog "iznenadno brze vojne pobede"

Bivši pripadnik vojske krajinskih Srba Rajko Guša odbacio sugestiju odbrane Ante Gotovine da su srpske kuće nakon "Oluje" uništavali iz osvete lokalni hrvatski povratnici, a ne vojnici, rekavši da su njegovi susedi "časni ljudi", a da su zločine počinili "neki drugi Hrvati"

Bivši koordinator hrvatskog MUP za kninski kotar Stjepan Buhin se odrekao delova svojih prethodnih izjava istražiteljima tužilaštva u kojima je optužio pripadnike HV da su pljačkali srpske kuće nakon operacije "Oluja". U današnjem svedočenju rekao da takva konstatacija "ružno zvuči" i da se danas "ne bi usudio" da je ponovi

Bivši koordinator hrvatskog MUP Stjepan Buhin, svedočeći na suđenju generalima Gotovini, Čermaku i Markaču opisao kako mu je krajem avgusta 1995. godine iz vrha policije naređeno da obustavi istragu ubistva petoro srpskih civila u selu Grubor i posveti se "uspostavljanju javnog reda i prometnim poslovima"

Iako je u izjavi istražiteljima tužilaštva rekao da je vozilima Hrvatske vojske prevožena opljačkana roba, bivši koordinator policije za kninski kotar Stjepan Buhin danas tvrdi da su to bile glasine i da se možda radilo o legitimno oduzetoj robi za potrebe vojske, koje su tada bile "vrlo velike"

Za razliku od nekolicine prethodnih svedoka-insajdera na suđenju hrvatskim generalima Gotovini, Čermaku i Markaču, koji su se u sudnici odricali svojih navoda iz izjava istražiteljima tužilaštva, bivši pripadnik hrvatske Vojne policije Damir Šimić je to učinio pre ulaska u sudnicu, tako što je dao "dodatna objašnjenja" istražiteljima odbrane Ante Gotovine

Objašnjavajući zašto protiv hrvatskih vojnika od kojih je nakon operacije "Oluja" oduzimana opljačkana roba nisu podizane krivične prijave, bivši krim inspektor Vojne policije Damir Šimić kaže da protiv počinilaca nije bilo dovoljno materijalnih dokaza budući da su uhvaćeni sa opljačkanom robom u rukama, ali ne i na licu mesta dok su pljačkali

Opisujući situaciju u Kninu po ulasku hrvatskih snaga u avgustu 1995. godine, civilni službenik misije UN Mari Douz rekao da je iz kuća iznošena lična imovina izbeglih Srba i da su bezvredne stvari uredno stavljani na jedno, a tehnika i druge vrednosti na drugo mesto, odakle su vojnim kamionima odvoženi u nepoznatom pravcu

Gotovinin branilac dokazivao da su hrvatski vojnici po ulasku u Knin nakon operacije "Oluja" plenili robu iz vladinih i vojnih zgrada, ali je svedok ostao pri tvrdnji da su stvari iznošene, odnosno pljačkane, iz civilnih stanova. Iako je video da vojna policija zaustavlja vojnike i civile na kontrolnim punktovima, svedok tvrdi da nikada nije video da je od njih oduzimana opljačkana roba

Na sugestiju branioca generala Ivana Čermaka da na natovarenim vozilima bez tablica koja su se kretala Krajinom nakon "Oluje" nije nužno morala da bude opljačkana roba, bivši službenik Helsinške federacije za ljudska prava Vilijam Hajden kaže da mu nije baš izgledalo da su se vojnici koji su upravljali vozilima "vraćali iz robne kuće"

Iako nije mislio da će preživeti upad vojnika u maskirnim uniformama u krajinsko selo Kakanj nadomak Kistanja, svedok optužbe na suđenju Gotovini, Čermaku i Markaču, 87-godišnji Srbin Mirko Ognjenović, je prošao "samo" sa povredama glave, ali su tog dana ubijena dvojica njegovih komšija – Uroš Ognjenović i Uroš Šarić

Odbrana Ante Gotovine tvrdi da tužilac poseduje najmanje 50 od 158 "topničkih dokumenata" za koje tvrdi da su "sklonjeni ili sakriveni" tokom "Operativne akcije Hag" hrvatskih obaveštajnih službi

Posle dvonedeljne pauze, suđenje hrvatskim generalima Gotovini, Čermaku i Markaču nastavljeno iskazima Ljiljane Boteri, pomoćnika za pravne poslove komandanta Zbornog područja Split i 76-godišnje Milice Đurić kojoj je u avgustu 1995. godine muž živ spaljen na porodičnom imanju u krajinskom selu Đurići

Bivša pomoćnica za pravne poslove generala Gotovine u izjavama istražiteljima tužilaštva tvrdila da je komandant Zbornog područja Split izdavao naređenja vojnoj policiji za vreme i nakon operacije "Oluja" da bi se u izjavi predstavnicima odbrane "ispravila" i rekla da je bio nadležan za sve poslove vojne policije osim za pitanja sprečavanja zločina i otkrivanja počinilaca

Branilac Mišetić sugerisao a svedokinja Boteri prihvatila da bi u slučajevima kada vojnik bez dozvole ode i zapali ili opljačka kuću general Gotovina mogao da ga kazni samo disciplinski za samovoljno napuštanje jedinice a da su za krivično gonjenje bili zaduženi drugi. Gotovini prevashodni zadatak je, naime, bio da se "zaštiti vojska a ne da se kazne pojedinci"

Bivši evropski posmatrač u Krajini Soren Liborius vratio se u Hag da bi okončao ranije započeto svedočenje na suđenju generalima Gotovini, Čermaku i Markaču, a nakon njegovog dopunskog ispitivanja zasedanje nastavljeno na zatvorenoj sednici iskazom "veoma važnog svedoka"

Bivši državni tužilac iz Šibenika Željko Žganjer kaže da hrvatski istražni organi od generala Mladena Markača i njegovog zamenika Željka Sačića 2001. godine nisu dobili informacije koje bi bile od pomoći za istragu ubistva u krajinskom selu Grubori iz avgusta 1995. godine, pošto su uporno tvrdili da je petoro staraca ubijeno u sukobu hrvatskih specijalaca i zaostalih srpskih vojnika

Bivši javni tužilac iz Šibenika Željko Žganjer objasnio zašto je obustavio istragu protiv hrvatskih vojnika koji su priznali ubistvo 17 srpskih civila u krajinskim selima Gošići i Varivode sredinom avgusta 1995. godine

Bivši šibenski javni tužilac Željko Žganjer prihvatio braniočevu sugestiju da nije imao saznanja da je optuženi general Markač opstruirao istragu o ubistvu petoro srpskih staraca u selu Grubori u avgustu 1995. godine, ali naglašava da mu je bilo "potpuno neshvatljivo da incident takve naravi" godinama nije prijavljen, pa je istraga počela tek u martu 2001.

Penzionisani pukovnik Kosta Novaković tvrdi da je rukovodstvo bivše Republike Srpske Krajine planiralo da "privremeno evakuiše" stanovnike ugroženih opština i smesti ih u Srb i Lapac, a branilac Ante Gotovine dokazivao da su ta dva mesta bila deo trase koja je, po planu evakuacije, vodila ka Banja Luci

Dokazujući da je evakuacija krajinskih Srba bila planirana pre "Oluje", branilac Luka Mišetić u dokaze uveo nekoliko video snimaka u kojima bivši predsednik RSK Milan Martić i predsednik "Veritasa" Savo Štrbac iznose teze od koristi za odbranu generala Gotovine, zbog čega je svedok Kosta Novaković morao da se ogradi od navoda svojih bivših kolega iz krajinske vlasti, rekavši da govore "nekompetentno i proizvoljno"

Branilac Ante Gotovine nastojao da dokaže da granatiranje Knina u avgustu 1995. godine nije bilo usmereno na civilne nego na vojne mete, a svedok optužbe, penzionisani pukovnik vojske krajinskih Srba Kosta Novaković, tvrdi da u gradu nije bilo legitimnih vojnih ciljeva, navodeći da u to vreme, iz određenih razloga, čak ni kasarne nisu smele biti gađane

Bivši oficir za civilne poslove misije UN u Krajini Maria Tereza Mauro kaže da hrvatske vlasti neposredno nakon "Oluje" nisu reagovale na prijave međunarodnih posmatrača o zločinima nad Srbima, a da je vremenom imovina izbeglih bila sasvim uništena i opljačkana pa više "nisu ni pomišljali" na povratak. "Najviši autoritet" tih vlasti na području Krajine je, po svedokinji, bio general Ivan Čermak

Svedočenje belgijskog vojnog stručnjaka na suđenju generalima Gotovini, Čermaku i Markaču počelo raspravom o zahtevu odbrane da se utvrdi da li on uopšte može kao veštak da se bavi temama navedenim u izveštaju o strukturi oružanih snaga Hrvatske

Belgijski vojni stručnjak Rejno Tunens tvrdi da je general Ante Gotovina na osnovu iskustva iz BiH imao svest o tome da bi vojnici pod njegovom komandom mogli da ponove zločine iz Grahova i Glamoča i u operaciji "Oluja", a da je, kada se to i desilo, o svemu bio uredno obaveštavan

Belgijski stručnjak za vojna pitanja Rejno Tunens u nastavku glavnog ispitivanja na suđenju trojici hrvatskih generala rekao da mere koje je preduzeo zapovednik Zbornog područja Split Ante Gotovina da spreči pljačke i paljevine u Krajini "nisu bile efikasne", a da nepreduzimanje mera protiv počinilaca "daje podsticaj" za ponavljanje zločina

Odbrana generala Gotovine je u unakrsnom ispitivanju vojnog veštaka optužbe Rejnoa Tunensa nastojala da ospori zaključke iz njegovog izveštaja o tome ko je, u toku i nakon operacije "Oluja", komandovao Vojnom policijom HV u Krajini

Odbrana optuženog hrvatskog Generala nastavila da odriče njegovu nadređenost Vojnoj policiji, ali je vojni veštak optužbe ostao pri tvrdnji da je Gotovina "operativno zapovedao" tim jedinicama a da je po "stručnoj liniji" za njih bio zadužen načelnik Uprave Vojne policije Mate Laušić

Branilac Luka Mišetić i vojni veštak tužilaštva Rejno Tunens se sporili da li tvrdnja generala Ante Gotovine na Brijonskom sastanku da u svojim jedinicama ima vojnike koje je "teško držati na uzici" znači da im je "moral visok" ili da imaju "želju za osvetom"

Odbrana ne poriče da je general Ane Gotovina mogao disciplinski da kažnjava pripadnike HV, ali odriče da je istu nadležnost – kao zapovednik "okupacionih snaga" u BiH - imao i nad jedinicama HVO

Pozivajući se na vojno obaveštajne dokumente, odbrana generala Čermaka sugerisala da komanda Zbornog mesta Knin neposredno nakon "Oluje" nije mogla regularno da funkcioniše u haotičnoj situaciji, a vojni veštak optužbe odgovara da u obimnoj dokumentaciji Hrvatske vojske iz tog vremena nije naišao na izveštaj u kojem se sam Čermak žali na probleme u sprovođenju svojih dužnosti

Budući da je sinoć prvi put pomenuo da se pred završetak pisanja ekspertskog izveštaja sastajao sa članovima tima tužilaštva, vojni veštak Rejno Tunens danas upozoren "da nije bio sasvim iskren" u nekim prethodnim odgovorima. Čermakov branilac nastojao da dokaže da je svedok promenio pojedine delove ekspertskog izveštaja upravo zbog intervencije tužioca

U nastavku unakrsnog ispitivanja vojnog veštaka tužilaštva, odbrana dokazivala da je nakon "Oluje" general Čermak vršio "civilnu vlast" baveći se različitim pitanjima – od rešavanja problema vodovoda do nabavke pršuta za sastanke sa stranim delegacijama

Branilac generala Ivana Čermaka dokazuje da nakon operacije „Oluja" na adresu Zbornog mesta Knin nisu stizali mnogi izveštaji civilne i vojne policije, a vojni ekspert tužilaštva Rejno Tunens priznaje da je i sam začuđen što neki od tih dokumenata nisu upućeni i na adresu optuženog generala

Branilac Kej dokazivao da Ivan Čermak nakon operacije "Oluja" nije imao zakonskih ovlašćenja da istražuje zločine u Krajini i krivično goni počinioce, a vojni veštak optužbe Rejno Tunens odgovara da je optuženi general trebalo da bude "aktivan" po tom pitanju

Odbrana bivšeg komandanta specijalne policije dokazuje da pod njegovom "disciplinsko-naredbodavnom" nadležnošću za vreme i nakon operacije "Oluja" nisu bile baš sve jedinice hrvatskih specijalaca, ali se vojni ekspert tužilaštva Rejno Tunens nije s tim saglasio

U "dopunskom" unakrsnom ispitivanju veštaka optužbe Rejnoa Tunensa, odbrana generala Ante Gotovine dokazivala da on nakon "Oluje" nije imao komandnih nadležnosti nad Zbornim mestom Knin i njegovim komandantom Ivanom Čermakom. Počelo svedočenje bivšeg zapovednika Antiterorističke jedinice "Lučko", Josipa Turkalja

Bivši komandant antiterorističke jedinice "Lučko" Josip Turkalj kaže da je krajem avgusta 1995. godine prisustvovao razgovoru u kojem je rečeno da ubistvo srpskih staraca u krajinskom selu Grubori treba predstaviti kao slučajni incident u kojem su civili poginuli u unakrsnoj paljbi, "bez obzira na to da li je to tačno ili ne"

Bivši zapovednik jedinice "Lučko" hrvatskih specijalaca tvrdi da ni danas, 13 godina posle ubistva petoro staraca u krajinskom selu Grubori, "nema konkretne informacije" da se radilo o zločinu, niti ko bi mogli biti počinioci. Negira, takođe, da je iz vrha hrvatske policije naloženo zataškavanje ili prikrivanje incidenta u Gruborima

Nekadašnji najviši civilni predstavnik misije UN u Krajini Husein Al-Alfi tvrdi da su on i komandant sektora Jug general Foran u avgustu i septembru 1995. godine redovno izveštavali kninskog "vojnog guvernera" Ivana Čermaka o brojnim zločinima u Krajini, nakon čega su se, kaže, stvari promenile, pošto "više nije bilo kuća koje bi se mogle pljačkati i paliti"

Ukazujući na svest Ivana Čermaka o rasprostranjenosti pljački napuštenih kuća i stanova u Kninu, bivši civilni predstavnik misije UN Husein Al-Alfi rekao da mu je hrvatski general u jednom razgovoru savetovao da skloni vredne stvari iz svog stana i premesti ih u bazu UN jer bi u suprotnom mogle biti opljačkane. "Virtualno rukovanje" svedoka i optuženog

Mada je u izjavama istražiteljima tužilaštva naveo da mu se činilo da pripadnici HV "sistematski" pale kuće u krajinskim selima, bivši pripadnik civilne policije UN u unakrsnom ispitivanju objasnio da je vremenom "zbrojio dva i dva" i zaključio da su ti vojnici "izmakli kontroli" i na svoju ruku činili zločine. Razmena božićnih čestitki

Britanski patolog Džon Klark tvrdi da je većina od 245 žrtava čiji su posmrtni ostaci ekshumirani na kninskom groblju nakon "Oluje" stradala usled delovanja vatrenog oružja, u nekim slučajevima i ispaljivanjem jednog hica u glavu, a Gotovinin branilac sugeriše su svi ubijeni u borbi

U unakrsnom ispitivanju britanskog patologa Džona Klarka, branilac Ante Gotovine tvrdio da je među žrtvama čiji su posmrtni ostaci ekshumirani na gradskom groblju u Kninu bilo 44 odsto više vojnika nego što je to – na osnovu njihove odeće – procenio britanski patolog. Posle Klarka, tužilac izveo još jednog veštaka – holandskog potpukovnika Harija Koningsa

Potpukovnik Holandske kraljevske vojske Hari Konings tvrdi da se 4. avgusta 1995. godine prilikom napada Hrvatske vojske na Knin dešavalo isto što i tokom četvorogodišnje opsade Sarajeva – grad je granatiran "bez jasne vojne svrhe sa ciljem da se izazove panika među civilnim stanovništvom i tako protivnička vojska primora na predaju i beg"

Dokazujući da granatiranje vojnih ciljeva koji se nalaze u civilnim područjima nije u suprotnosti sa vojnim doktrinama svih zemalja, branilac generala Ante Gotovine se pozvao na američki Priručnik o ratnom pravu iz 1956. godine, a potpukovnik holandske vojske Hari Konings ukazao na razlike između američkog i holandskog pristupa tom pitanju

Gotovinin branilac dokazivao da je svrha granatiranja Knina i drugih krajinskih gradova za vreme "Oluje" bila sprečavanje komunikacije među srpskim jedinicama i izazivanje panike među vojnicima a ne civilima. Holandski potpukovnik Hari Konings nije u potpunosti odrekao takvu mogućnost, ali je ponovio zaključak da je vrednost vojnih meta u Kninu bila suviše mala da bi se izazivala panika među civilima i rizikovale civilne žrtve

Odbrana nastoji da opovrgne tvrdnju holandskog potpukovnika Koningsa da je odluka generala Ante Gotovine da u avgustu 1995. godine Knin napadne artiljerijom bila "možda i najlošija moguća taktika" zbog velikog rizika po civile. Branilac Kiho dokazuje da bi ulazak pešadije bez prethodne "artiljerijske pripreme" više ugrozio stanovništvo grada

Poslednjeg dana unakrsnog ispitivanja Harija Koningsa, odbrana dokazivala da je Ante Gotovina u naređenju za otpočinjanje operacije "Oluja" jasno naznačio koje vojne mete u Kninu i drugim gradovima treba napasti artiljerijom, ali je holandski potpukovnik ostao pri stavu da je optuženi general upotrebom neodređene formulacije "stvorio uslove" za gađanje civilnih ciljeva

Optužba zahteva da Pretresno veće izda novi nalog Republici Hrvatskoj da pronađe i dostavi više stotina vojnih dokumenata iz vremena operacije "Oluje" za koje Zagreb tvrdi da su izgubljeni. Do skoro takođe "izgubljeni" dokumenti specijalne policije pronađeni i dostavljeni tužilaštvu

Objašnjavajući zašto je u dnevniku iz vremena operacije "Oluja" zabeležio da mu se postupci hrvatske vojske "gade", bivši evropski posmatrač u Krajini, Danac Stig Marker Hansen, rekao da je tada zaključio da je cilj napada hrvatskih oružanih snaga bio "da se osvoji teritorija RSK ali nakon što se isprazni od srpskog stanovništva"

U dnevnom izveštaju za 20. septembar 1995. godine tadašnji evropski posmatrač Stig Marker Hansen zabeležio da je general Gotovina - na upozorenje o široko rasprostranjenim pljačkama i paljenjima kuća u Krajini - odgovorio da je "ljudski mrzeti neprijatelja koji ti je proterao obitelj", što je po svedoku značilo da mu je "jedan nivo osvete bio prihvatljiv"

Pre početka svedočenja, bivši načelnik Uprave vojne policije HV Mate Laušić je na insistiranje branilaca generala Gotovine, Čermaka i Markača, opisao hronologiju susreta koje je od maja 2004. godine do danas imao sa ljudima iz kancelarije tužilaštva, nakon čega ga je predsedavajući sudija upozorio da ima pravo na zaštitu od "prinudnog samooptuživanja"

Opisujući situaciju u Krajini nakon operacije "Oluja", bivši načelnik Uprave vojne policije Mate Laušić rekao da zapovedni lanac u vojsci u to vreme nije funkcionisao a da se na terenu nalazilo mnogo uniformisanih ljudi sklonih činjenju zločina, zaključujući da je "jadna vojska koju disciplinira vojna policija kao što je jadan roditelj čije dete disciplinira policija"

Bivši načelnik Uprave vojne policije Mate Laušić tvrdi da su nakon operacije "Oluja" general Gotovina i drugi zapovednici mogli da spreče pljačke i paljevine da su linijom komandovanja obezbedili poštovanje osnovnih pravila vojne discipline u svojim jedinicama. Tako, recimo, ne bi bilo pljačke da je potencijalni počinilac sprečen da, kršeći disciplinski kodeks, za tu potrebu neovlašćeno uzme vojno vozilo

Odbrana dokazuje da nije sasvim tačna Laušićeva tvrdnja da su svi u vojnom vrhu znali za široko rasprostranjene pljačke i paljevine napuštenih srpskih kuća u Krajini nakon "Oluje". Jedan od "neobaveštenih", po braniocu Mišetiću, bio je general Gotovina, ali se bivši načelnik Uprave vojne policije Mate Laušić nije složio sa takvom sugestijom

Opisujući situaciju u Krajini nakon operacije "Oluja" u leto 1995. godine, bivši načelnik Uprave vojne policije Mate Laušić rekao da je "osobno lišio slobode desetke pripadnika HV" i tvrdi da je tokom posete Krajini za jedan sat mogao uhapšenima da napuni ceo autobus... samo da ga je imao

Penzionisani general HV Mate Laušić u izjavi haškim istražiteljima naveo da je, osim Gotovine, vojno-policijskim jedinicama u Krajini nakon operacije "Oluja" komandovao i general Ivan Čermak kome je bila potčinjena jedna satnija (četa) 72. bojne (bataljona) vojne policije

U zaključku svedočenja na suđenju Gotovini, Čermaku i Markaču, penzionisani general Mate Laušić rekao da je uvek govorio istinu, bez obzira da li iskaz daje u ulozi svedoka, osumnjičenog "ili možda kasnije u nekim vremenima i optuženog". Zašto su ministra odbrane Šuška zvali čovekom "kratkih reči i žestokih grimasa"?

U kratkom glavnom ispitivanju francuski patolog Erik Bakar opisao metodologiju rada na izveštaju o autopsiji srpskih žrtava ekshumiranih na području Krajine 2002. godine. Kraj dokaznog postupka tužioca krajem februara, a prvi svedoci odbrane sredinom maja?

Optužba smatra da izjave hrvatskih generala Ivana Čermaka i Mladena Markača date u svojstvu osumnjičenih mogu biti od pomoći veću pri određivanju kako njihove, tako i krivice ili nevinosti prvooptuženog Ante Gotovine

Svedočeći na poziv optužbe na suđenju hrvatskim generalima Gotovini, Čermaku i Markaču, bivši predsednik Hrvatskog helsinškog odbora Žarko Puhovski rekao da je u toku i nakon "Oluje" došlo do "veoma ozbiljnog kršenja ljudskih prava" – ubistva više stotina i proterivanja velikog broja civila – zbog čega zaključuje da su "efekti operacije jednaki etničkom čišćenju"

U nastavku svedočenja na suđenju generalima Gotovini, Čermaku i Markaču, hrvatski profesor Žarko Puhovski rekao da su zločini nad Srbima koji nakon operacije "Oluja" nisu napustili Krajinu pokazuje da je strah onih koji su izbegli na vreme, pre ulaska Hrvatske vojske, bio "sasvim realan", makar je i izgrađen na pogrešnim premisama i propagandi srpskih medija

U unakrsnom ispitivanju zagrebačkog profesora Žarka Puhovskog, branilac Luka Mišetić dokazivao da su za smrt jednog broja srpskih civila u Krajini odgovorni pripadnici Armije BiH i Srpske vojske Krajine, a ne Hrvatske vojske

Zagrebački profesor Žarko Puhovski kaže da je, po proceni Hrvatskog helsinškog odbora, u sektorima Jug i Sever nakon "Oluje" delimično ili potpuno uništeno oko 20.000 kuća. Svedok negira sugestiju Gotovininog branioca da su podaci iz izveštaja HHO o posledicama operacije "Oluja" preuveličani kako bi se opravdao novac dobijen od stranih donatora

Bivši načelnik topništva Zbornog područja Split Marko Rajčić kaže da je general Gotovina znao za rizik da prilikom granatiranja Knina "možebitno verovatno" budu pogođeni i civilni ciljevi, zbog čega je navodno naredio da se artiljerijske greške svedu na najmanju moguću meru

Bivši zapovednik topništva Zbornog područja Split Marko Rajčić tvrdi da je, po dokumentima koje je sačinio pre operacije "Oluja", bilo planirano da se gađaju vojni ciljevi u kninskim gradovima i selima, a smatra da se od tih planova nije odstupalo jer se radilo o "discipliniranoj vojsci"

Svedočeći na suđenju generalima Gotovini, Čermaku i Markaču, bivši zapovednik topništva Zbornog područja Split Marko Rajčić opisao kako je hrvatska artiljerija prvog dana operacije "Oluja" pokušavala da pogodi nekoliko lokacija na kojima se nalazio predsednik RSK Milan Martić, iako su, priznaje, šanse za to bile "veoma male"

Iako priznaje da je bio na sastanku koji je 31. jula 1995. godine održan sa predsednikom Tuđmanom na Brionima, bivši zapovednik topništva Zbornog područja Split negira sve što je tada rečeno... odnosno zapisano u transkriptima čiju verodostojnost odbrana osporava

Bivši direktor Autotransporta iz Benkovca Dušan Sinobad tvrdi da su srpski civili 4. avgusta 1995. godine sa područja te opštine evakuisani u Bosanski Petrovac, odakle je trebalo da se vrate kad se situacija smiri. U unakrsnom ispitivanju prihvatio sugestiju Gotovininog branioca da glavni razlog odlaska stanovništva nije bilo granatiranje, već strah od ulaska hrvatskih oružanih snaga u grad

Na kraju unakrsnog ispitivanja svedoka optužbe Dušana Sinobada, Gotovinin branilac dokazivao da hrvatska artiljerija tokom operacije "Oluja" nije granatirala stambenu četvrt u Benkovcu, nego osnovnu i srednju školu, udaljene "nekoliko stotina metara" od stambenog naselja

Posle nepunih godinu dana i 78 izvedenih svedoka, tužilac okončao dokazni postupak na suđenju hrvatskim generalima Gotovini, Čermaku i Markaču. Rasprava po eventualnim zahtevima da optuženi na poluvremenu suđenja budu oslobođeni po svim ili nekim tačkama optužnice zakazana za sedmicu od 19. do 25. marta. Odbrana traži tromesečni prekid suđenja

Objavljen podnesak branilaca generala Ante Gotovine kojim od Pretresnog veća traže da primora Visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i bezbednost Havijera Solanu i organe Evropske unije da postupe po nalogu sudija iz februara 2008. godine i dostave sve izveštaje evropskih posmatrača iz vremena operacije "Oluja"

Na "poluvremenu" suđenja za zločine počinjene za vreme i nakon operacije "Oluja" branioci traže da general Ante Gotovina bude oslobođen po svim tačkama optužnice jer smatraju da tužilac u svom nedavno zaključenom dokaznom postupku nije izveo dokaze koji bi mogli da dovedu do osuđujuće presude

Odbrane bivšeg zapovednika Zbornog mesta Knin Ivana Čermaka i prvog čoveka hrvatskih specijalaca Mladena Markača traže da njihovi klijenti budu oslobođeni po svim tačkama optužnice za zločine u "Oluji" jer smatraju da tužilac nije izveo validne dokaze o njihovom učešću u udruženom zločinačkom poduhvatu sa ciljem trajnog proterivanja Srba iz Krajine

U odgovoru na prošlonedeljni zahtev odbrane da se generali Gotovina, Čermak i Markač oslobode po svim tačkama optužnice za zločine u "Oluji", tužilac naveo da je ponuđeno dovoljno dokaza na osnovu kojih bi veće moglo da donese osuđujuću presudu za svakog od njih. Sa liste ubijenih civila i ratnih zarobljenika skinuta 32 od 374 imena

Branioci generala Gotovine, Čermaka i Markača smatraju da tužilac nije ponudio valjane argumente kada se usprotivio njihovim zahtevima da optuženi budu oslobođeni po svim tačkama optužnice. Gotovinin branilac tužiočevu tezu o udruženom zločinačkom poduhvatu nazvao "pravnim ćušpajzom" u koji su na pogrešnim osnovama umešani različiti navodi o zločinima

U završnom obraćanju veću u raspravi po Pravilu 98 bis, tužilac još jednom odbacio zahteve branilaca da hrvatski generali Gotovina, Čermak i Markač na "poluvremenu" suđenja budu oslobođeni po svim tačkama optužnice za zločine počinjene za vreme i nakon operacije "Oluja". Ako veće ne usvoji zahteve za oslobađanje optuženih, dokazni postupak odbrane počeće 28. maja ove godine

Pretresno veće odbacilo zahtev odbrane da generali Gotovina, Čermak i Markač na "poluvremenu" suđenja budu oslobođeni po optužnici za zločine počinjene za vreme i nakon operacije "Oluja". Uzimajući dokaze optužbe "u najboljem svetlu", sudije zaključile da je postojao udruženi zločinački poduhvat sa ciljem trajnog uklanjanja Srba iz Krajine

Pretresno veće pozvalo Evropsku uniju da odgovori na tvrdnje branilaca Ante Gotovine da im nije dostavljeno još oko stotinak izveštaja evropskih posmatrača iz vremena operacije "Oluja"

Generalni sekretar Saveta EU odbacuje tvrdnje branilaca Ante Gotovine da nije ispunjen nalog Pretresnog veća za dostavljanje izveštaja evropskih posmatrača iz vremena operacije "Oluja". S druge strane, predstavnica za štampu tužilaštva tvrdi da hrvatske vlasti, uprkos obavezujućem nalogu suda, nisu dostavile tražena vojna i policijska dokumenta, pa ni one za koje su se prošle godine saglasile da postoje

U "odgovoru na odgovor" Havijera Solane o "izgubljenim" ili "nepostojećim" izveštajima evropskih posmatrača, branioci Ante Gotovine traže dodatnu istragu EU i navode da je Solana u "sukobu interesa" jer je za vreme "Oluje" tvrdio da Hrvatska vojska neselektivnim granatiranjem čini zločine

Pretresno veće odobrilo zahtev tužioca da bivši komandant artiljerije Zbornog područja Split Marko Rajčić "dopuni" svoj iskaz na suđenju generalima Gotovini, Čermaku i Markaču odgovorima na neka dodatna pitanja o korišćenju artiljerije u operaciji "Oluja"

U "dodatnom" svedočenju na suđenju generalima Gotovini, Čermaku i Markaču, bivši zapovednik topništva HV u "Oluji" Marko Rajčić tvrdio da su u avgustu 1995. godine granatirani samo konkretni vojni ciljevi, iako mu je tužilac predočio nekoliko dokumenata u kojima se kao ciljevi navode "šira područja" sela i gradova

Na konferenciji pred početak dokaznog postupka odbrane generala Gotovine, Čermaka i Markača najavljeno da će za nešto više od pet meseci biti izvedeno oko 135 svedoka. Sutra uvodne reči Čermakovih i Markačevih branilaca, od 2. juna prvi svedoci Gotovinine odbrane.

U uvodnim rečima odbrane Ivana Čermaka, jednog od trojice hrvatskih generala optuženih za zločine u "Oluji", najavljeno da će nekolicina vojnih i policijskih veštaka i brojni drugi svedoci odgovoriti na "neutemeljene" tvrdnje tužioca o njegovoj zapovednoj ulozi nad vojskom i policijom. Na popisu svedoka Čermakove odbrane predsednik Hrvatske Stjepan Mesić i izbornik fudbalske reprezentacije BiH i nekadašnji bliski prijatelj Franje Tuđmana – Ćiro Blažević

Branilac bivšeg zapovednika specijalne policije Mladena Markača negira postojanje udruženog zločinačkog poduhvata s ciljem proterivanja Srba iz Krajine i za planiranje i izvedbu egzodusa optužuje rukovodstva RSK i Srbije. Odbrana tvrdi da nema dokaza da je Markač počinio ili prikrivao zločine za vreme i nakon operacije "Oluja"

Bivši "KOS-ovac" i svedok optužbe u predmetu "Milošević" Slobodan Lazarević svedočeći na suđenju za zločine u "Oluji" potkrepio teze odbrane generala Ante Gotovine o "širenju straha od Hrvata" među krajinskim Srbima, nepostojanju civila među krajinskim muškarcima i "podršci" rukovodstva Srbije krajinskom egzodusu

Odgovarajući na pitanja tužioca, bivši srpski obaveštajac Slobodan Lazarević rekao da je sa hrvatske strane bilo izjava koje su kod Srba "izazivale nelagodu", ali smatra da su to bili "izolovani trenuci" a ne jasna propaganda, a da su onda krajinske vlasti to koristile za kampanju zastrašivanja sopstvenog stanovništva. Naredni svedok odbrane Vesna Škare Ožbolt

Bivša hrvatska ministarka pravde i član Tuđmanovog ureda Vesna Škare Ožbolt tvrdi da je predsednik bio "prilično nervozan i ljut" zbog informacija i pljačkama i paljenjima srpskih kuća u Krajini nakon operacije "Oluja", a zakon o privremenom oduzimanju njihove imovine vidi kao instrument da se spreče nova razaranja. Zašto je Čermak ljut na svedokinju?

Pobijajući tvrdnju bivše ministarke pravde Vesne Škare Ožbolt da Hrvatska nakon "Oluje" nije stajala na putu povratku srpskih izbeglica, tužiteljica prezentovala zapisnike Tuđmanovih nastupa u kojima je hrvatski predsednik isticao da "ne može biti govora o povratku svih 150 do 200 hiljada Srba" i da ih u Krajini ne sme biti "ni deset odsto"

Svedočeći u odbranu Ante Gotovine, bivši hrvatski šef diplomatije Miomir Žužul tvrdio da je Hrvatska vodila računa o poštovanju ljudskih prava srpskih civila za vreme i nakon operacije "Oluja", nudeći originalno lingvističko tumačenje Tuđmanovih reči da Srbima treba "jamčiti tobože građanska prava"

U unakrsnom ispitivanju Miomira Žužula – svedoka odbrane Ante Gotovine - ponovo otvorena lingvistička rasprava o Tuđmanovoj rečenici da Srbima treba "jamčiti tobože građanska prava" uz tužiočevu napomenu da se predsednik posle toga "malo i zakikotao". Po svedoku, "kikot" se nije odnosio na građanska prava Srba, nego na zapadni koncept građanskih prava

Na suđenju za zločine počinjene za vreme i nakon operacije "Oluja" zakazana rasprava o zahtevu odbrane Ante Gotovine da se istražitelju njegovog tima Marinu Ivanoviću garantuje imunitet pred sudom u Zagrebu gde se tereti za prikrivanje dokumenata koje potražuje tužilac

Mada je u izjavi istražiteljima tužilaštva rekao da je postojao plan za evakuaciji srpskog stanovništva iz Krajine, kada su ga branioci Ante Gotovine pozvali da taj navod obrazloži pred Tribunalom bivši benkovački policajac Đuro Vukašinović rekao da u praksi nije postojala potreba za primenom plana jer se stanovništvo usled granatiranja uspaničilo i počelo da beži

Mada je za bivšeg generala JNA Mileta Mrkšića za sutra organizovan prevoz od Pritvorske jedinice u Sheveningenu do zgrade Tribunala, njegov iskaz na poziv Gotovinine odbrane i dalje upitan budući da, kako je rekao predsedavajući sudija, i pored obavezujućeg naloga koji je izdalo veće, postoje naznake da "možda neće biti sklon" da svedoči

Prvog dana iskaza na suđenju hrvatskim generalima optuženim za zločine u "Oluji", bivši komandant vojske krajinskih Srba Mile Mrkšić rekao da je na to mesto postavljen na insistiranje Slobodana Miloševića koji mu je, pozivajući se na dogovor sa Tuđmanom, naložio da stabilizuje vojno-političku situaciju u RSK i tako stvori preduslove za pregovore sa Hrvatima

Opisujući situaciju pred "Oluju", Mile Mrkšić tvrdio da je Srpska vojska Krajine, na čijem se čelu nalazio, bila nezavisna u odnosu na vojske bosanskih Srba i Srbije, mada priznaje da je nad njima "generalni autoritet" imao Milošević. Tvrdi da je postojao plan za evakuaciju stanovništva, ali samo za privremeno izmeštanje civila u "šumovite predele", a ne u BiH ili Srbiju

Bivši komandant vojske RSK Mile Mrkšić tvrdi da je bio začuđen preciznošću hrvatske artiljerije u napadima na vojne ciljeve za vreme "Oluje", ali kaže da je usledio "nasumični napad" na civilne mete u gradovima. Mrkšićev "nesporazum" sa Martićem traje do danas

U unakrsnom ispitivanju, Mile Mrkšić objasnio zašto smatra da je hrvatski artiljerijski napad bio usmeren na civile i zašto se oni nisu vratili svojim kućama, mada je planom krajinskog rukovodstva o evakuaciji to bilo predviđeno

Tužilac u svojoj arhivi pronašao i obelodanio 27 od 80 izveštaja evropskih posmatrača iz avgusta 1995. godine koje Gotovinina odbrana traži od Evropske Unije. S ciljem lociranja preostalih izveštaja, Pretresno veće pozvalo EU da još jednom proveri svoje arhive, a Gotovininu odbranu da ponovo ostvari uvid u jedan broj dokumenata koje je, po tvrdnji EU, već imala u rukama

Poslednjeg dana svedočenja bivšeg komandanta vojske krajinskih Srba Mileta Mrkšića, branilac Ante Gotovine pobijao tezu optužbe po kojoj je - u cilju etničkog čišćenja Krajine – u vreme "Oluje" Srbima ostavljen otvoren put ka BiH i Srbiji. Pozvao se na starorimske izvore u kojima se navodi da je neprijatelju uvek bolje ostaviti "zlatni most" za povlačenje da bi se izbegle borbe

Bivši vojni policajac Boris Milas rekao da je imao utisak da je u Krajini nakon "Oluje" spaljeno oko 200 kuća i tvrdi da se to nikako ne može nazvati "široko rasprostranjenim" razaranjem. Odmah zatim je, međutim, potvrdno klimnuo glavom kada je upitan da li se preko hiljadu paljevina, navedenih u izveštaju načelnika hrvatske Vojne policije Mate Laušića, može nazvati "široko rasprostranjenim" spaljivanjima

Kada mu je tužiteljica predočila da je vojna policija nakon "Oluje" podnela tek nekoliko krivičnih prijava za pljačke i nijednu za ubistva i paljevine srpskih kuća, bivši šef kriminalističke vojne policije u Krajini i Gotovinin svedok Boris Milas priznao da to "svakako nije impresivna brojka", ali kaže da se više nije moglo zbog malog broja dojava o učešću hrvatskih vojnika u počinjenju zločina

Na raspravi pred Pretresnim većem koje sudi trojici hrvatskih generala, branioci Ante Gotovine obrazložili zahtev za obustavu postupka koji se u Hrvatskoj vodi protiv istražitelja odbrane Marina Ivanovića pod sumnjom da je prikrivao dokumente iz vojnih arhiva. Predstavnici hrvatskog pravosuđa se tome protive, navodeći da on nema imunitet od gonjenja pred domaćim sudovima. Deo dokumenata koje tužilaštvo već godinama potražuje od hrvatskih vlasti pronađen u posedu saradnika tima Gotovinine odbrane

Ukazujući na napore hrvatskih vlasti da nakon "Oluje" procesuiraju ratne zločine, Gotovinina odbrana je izvela Peru Perkovića, jednog od hrvatskih vojnika optuženih za ubistvo u selu Gošići. On, međutim, tvrdi da je istraga bila falična a priznanja optuženih iznuđena, što je na kraju rezultiralo povlačenjem optužnice, tako da do danas niko nije osuđen za ubistvo 16 srpskih civila u selima Varivode i Gošići

Svedočeći u odbranu Ante Gotovine, bivši pripadnik 15. domobranske pukovnije Veselko Bilić priznao više zločina nad srpskim civilima nakon operacije "Oluja", uključujući i ubistvo jedne starice, ali kaže da je to uradio "na svoju ruku" i da bi "kriminalci i ubojice" poput njega trebalo da sede na optuženičkoj klupi - a ne "nevini generali"

Opisujući situaciju u Krajini nakon operacije "Oluja", zadarski državni tužilac Ivan Galović rekao da je u drugoj polovini 1995. godine došlo do "fenomena stampedo" u kojem su hrvatski povratnici, ali i obični kriminalci, harali napuštenim srpskim selima. Svedočeći u Gotovininu odbranu, rekao je da se hrvatsko pravosuđe svim silama nastojalo obračunati sa takvom pojavom

Ispitujući zadarskog tužioca Ivana Galovića, tužiteljica dokazivala da se među hiljadu krivičnih prijava podnesenih nakon "Oluje" na području Krajine "potkrao" dobar deo onih koje nemaju veze sa zločinima za koje se terete generali Gotovina, Čermak i Markač

Svedočeći na poziv Gotovinine odbrane, bivši pomoćnik ministra policije Zdravko Židovec negirao stav optužbe da je asanacija terena nakon "Oluje" bila sredstvo za prikrivanje zločina i tvrdio da vojska u njoj nije učestvovala

Bivši pomoćnika hrvatskog ministra policije nije želeo da komentariše navode nekih prethodnih svedoka na suđenju generalima Gotovini, Čermaku i Markaču po kojima je dolazak u takozvane prihvatne centre u Krajini bio prinudan a odlazak nemoguć bez dozvole nadležnih organa

Bivši vojni ataše američke ambasade u Hrvatskoj Ričard Herik tvrdi da je bio "impresioniran" vojnim sposobnostima generala Ante Gotovine i smatra da cilj operacije "Oluja" nije bilo proterivanje srpskih civila već povrat okupirane teritorije. Priznaje, međutim, da nije upoznat sa stvarnim posledicama "Oluje" budući da je položaj napustio dva dana pre početka napada

Odbrana Ante Gotovine tokom iskaza bivšeg zapovednika Ratne škole HV Mladena Barkovića dokazivala da je sprovođenje discipline među jedinicama na oslobođenom području nakon operacije "Oluja" bilo otežano, pre svega zbog nepostojanja dobro obučenog dočasničkog (podoficirskog) kadra

Bivši predstavnik hrvatske vlade za povratak izbeglica Stjepan Šterc tvrdi da podatak predstavnika međunarodne zajednice od 300.000 Srba izbeglih iz Krajine nakon "Oluje" nije tačan, suprotstavljajući tom navodu procenu hrvatskih vlasti da je Krajinu napustilo oko 130.000 ljudi

Bivši predstavnik vlade Hrvatske za povratak izbeglica Stjepan Šterc, svedočeći na poziv odbrane Ante Gotovine, tvrdi da su preduzimani različiti koraci kako bi se Srbi vratili u Hrvatsku nakon operacije "Oluja", uprkos proceni da je većina njih bila protiv povratka. Da li je Agencija za otkup nekretnina izbeglica zapravo bila "Agencija za etničko čišćenje"?

Kada su mu predočeni zapisnici sa sastanaka hrvatskog rukovodstva na kojima Tuđman i drugi visoki zvaničnici nakon "Oluje" raspravljaju kako da spreče povratak Srba u Krajinu i da u njihove kuće nasele Hrvate, svedok Gotovinine odbrane Stjepan Šterc rekao da se to u praksi nije dešavalo i da mu razgovori sa pomenutih sastanaka izgledaju "kao kad se mala deca igraju rata"

Kada ga je tužiteljica u unakrsnom ispitivanju pitala da li je u Krajini nakon "Oluje" počinjen veliki broj krivičnih dela, bivši predsednik Vojnog suda u Splitu i današnji svedok Gotovinine odbrane Zoran Matulović rekao da je to "relativna kategorija" i da se ne može reći ko su bili počinioci, upirući prstom, doduše "samo hipotetički", na Srbe koji su bežali iz svojih kuća

Britanski general Timoti Kros na osnovu "pretpostavljenih činjenica" dobijenih od odbrane generala Ante Gotovine došao do zaključka da je bilo teško sprečiti zločine koji su počinjeni nad Srbima i njihovom imovinom. Priznaje, međutim, da bi u slučaju drugačijih "pretpostavljenih činjenica" i njegovi zaključci bili drugačiji

Pretresno veće odbilo zahtev Ante Gotovine da članu tima njegove odbrane Marinu Ivanoviću dodeli imunitet od gonjenja pred hrvatskim sudom i uputilo branioce da problem sa hrvatskim vlastima i Ujedinjenim nacijama

Danas hrvatski državni odvjetnik, a u vreme operacije "Oluja" zamenik splitskog vojnog tužioca Mladen Bajić, svedočeći u odbranu Ante Gotovine, tvrdi da uzrok malom broju optužnica protiv hrvatskih vojnika za zločine nad Srbima nije bio pritisak na pravosuđe, nego nedostatak iskustva vojne policije i manjak kadrova u vojnom tužilaštvu, kao i nemogućnost da se stupi u kontakt sa svedocima

Svedočeći u odbranu generala Gotovine, hrvatski državni tužilac Mladen Bajić se "apsolutno složio" sa tužiočevom sugestijom da je pljačka unutar HV za vreme i nakon operacije "Oluja" bila prihvatljiva i dozvoljena, kao i da zločini nad krajinskim Srbima nisu bili revnosno procesuirani sve do 2001. godine

Američki vojni ekspert Entoni Džons tvrdi da je general Ante Gotovina stalnim izdavanjem naređenja da se zločini spreče a počinioci kazne doprineo smirivanju situacije nakon operacije "Oluja", što je, smatra, vidljivo i iz vojnih izveštaja u kojima se nakon 18. avgusta 1995. godine ne pominju zločini u koje su umešani pripadnici HV

Veštak odbrane Entoni Džouns tvrdi da general Ante Gotovina nije mogao da se bavi isključivo nedisciplinom svojih vojnika, već i pitanjem daljeg napredovanja trupa koje je predvodio u "Oluji"

Američki ekspert za ratno pravo Džefri Korn za potrebe odbrane Ante Gotovine sačinio izveštaj u kojem oštro kritikuje zaključke veštaka optužbe Harija Koningsa o granatiranju Knina "bez vojne svrhe" i tvrdi da je u izveštaju svog holandskog kolege pronašao značajan broj netačnih tumačenja zakona i vojne doktrine

Kada mu je tužilac predočio dokument u kojem Ante Gotovina zahteva stavljanje Drvara, Knina, Obrovca, Benkovca i Gračaca pod topničku paljbu, američki veštak Džefri Korn rekao da se to može shvatiti kao naređenje za nezakonit napad na civile, ali da je "nešto uverljivije" objašnjenje po kojem je general tražio gađanje vojnih ciljeva u pomenutim gradovima

Odbrana Ante Gotovine na klupu za svedoke izvela četiri bivša pripadnika Šibenske brigade koji tvrde da Vladimir Gojanović nije bio pripadnik te jedinice u operaciji "Oluja". Svedočeći prošle godine u dokaznom postupku optužbe Gojanović je tvrdio da je kao vojnik HV u avgustu 1995. bio očevidac brojnih ratnih zločina koje su počinili njegovi saborci

Džefri Korn, vojni veštak odbrane Ante Gotovine, smatra da su reči Franje Tuđmana sa Brionskog sastanka uoči "Oluje" bile "šizofrene" jer je s jedne strane smišljao kako da se proteraju srpski civili a s druge da se ne zameri međunarodnoj zajednici. Po tužiocu, hrvatski predsednik je upravo želeo da pomiri te dve stvari i da bez međunarodne osude ostvari ciljeve udruženog zločinačkog poduhvata

Na samom kraju unakrsnog ispitivanja Džefrija Korna, tužilac ukazivao da su sredstva veze vojske krajinskih Srba u avgustu 1995. godine mogla biti uništena neutralisanjem ciljeva van Knina, dok je veštak odbrane generala Ante Gotovine to poricao, naglašavajući važnost vojnih meta u gradu

Bivši specijalni izaslanik UN za bivšu Jugoslaviju Jasuši Akaši se u svedočenju na poziv Gotovinine odbrane s teškom mukom prisećao događaja iz perioda operacije "Oluja" i nije se direktno izjasnio da li je Knin neselektivno granatiran, osim što je rekao da je posle napada obišao taj grad i na ulicama zatekao cele komade zgrada, polupane izloge i veliki broj srpskih civila koji su pokušali da se sklone u bazu UN

Bivši specijalni izaslanik UN Jasuši Akaši okončao iskaz o situaciji u Krajini nakon operacije "Oluja", čime su branioci Ante Gotovine završili izvođenje svojih dokaza. Naredne sedmice početak dokaznog postupka odbrane drugooptuženog Ivana Čermaka

Prvi svedok Čermakove odbrane – hrvatski general Franjo Feldi – u unakrsnom ispitivanju od strane Gotovininog zastupnika branio nalaze svog ekspertskog izveštaja u kojem je naveo da je Čermak nakon operacije "Oluja" bio pod Gotovininom komandom iako je u Knin stigao po odluci predsednika Tuđmana

Opisujući ulogu generala Ivana Čermaka, vojni veštak odbrane Franjo Feldi rekao da on u praksi nije obavljao "ni 20 odsto" svojih de iure ovlašćenja. Kada mu je tužilac predočio nekoliko naređenja optuženog generala vojnoj policiji u Kninu, svedok odgovara da se radilo o "informativnim naređenjima" bez obaveze da budu izvršena

Branioci hrvatskih generala ogradili se od tvrdnje Pere Kovačevića, veštaka Čermakove odbrane, da su optuženi Hrvati – zbog izostale pomoći države – bili prinuđeni da dokumente potrebne za odbranu "kupuju na crnom tržištu"

Bivši šef kabineta hrvatskog predsednika Gordan Radin tvrdi da je Tuđman želeo da postavi Ivana Čermaka za civilnog zapovednika u Kninu nakon "Oluje" ali da to po zakonu nije bilo moguće pa je imenovan na položaj vojnog zapovednika Zbornog mesta Knin "sa civilnim zadatkom normalizacije stanja u gradu"

Tvrdnje svedoka Borislava Škegra da je predsednik Tuđman poslao Čermaka u Knin kao "multidimenzionalnu osobu" koja bi se bavila civilnim a ne vojnim poslovima tužilac nastojao da pobije osporavanjem njegovog kredibiliteta, sugerišući da je ovaj tokom svog mandata u hrvatskoj vladi lagao, pretio novinarima i protivio se suživotu

Svedočeći u odbranu Ivana Čermaka, bivši hrvatski zvaničnik Zdenko Rinčić tvrdio da je optuženi general nakon "Oluje" civilnoj i vojnoj policiji u Kninu izdavao "zamolbe", a da im se nekad, mada za to nije imao ovlasti, obraćao i u formi naređenja zarad bolje efikasnosti... iako je znao da ona neće biti sprovedena

I šesti svedok odbrane Ivana Čermaka, bivši časnik HV Ivica Luković, svedočio u prilog tezi da se optuženi general nakon operacije "Oluja", kao zapovednik Zbornog mesta Knin, bavio komunalnim pitanjima i da nije imao nikakvih nadležnosti nad vojnom i civilnom policijom

Mada je, po tvrdnji svedoka odbrane Karolja Donda, u rukama imao izveštaj o ubistvu pet srpskih staraca u selu Grubori krajem avgusta 1995. godine, general Čermak pred TV kamerama izjavljivao da se radilo o smrti "tri četnika i dva civila", koja su stradali u unakrsnoj vatri. Svedok objašnjava da je Čermak u to vreme "možda video" i izveštaj specijalne policije o istom događaju i "sukladno tome pomešao podatke"

Svedok Čermakove odbrane Karolj Dondo tvrdi da je optuženi general Ivan Čermak nakon "Oluje" izdavao naređenja vojnoj i civilnoj policiji jer zbog zbrke koja je vladala na oslobođenom području ni sam nije znao da za to nije bio ovlašćen

Splitski psihijatar Goran Dodig kaže da je siguran da su hrvatski generali Gotovina, Čermak i Markač nisu krivi za zločine počinjene za vreme i nakon operacije "Oluja" i smatra da počinioce treba tražiti među psihopatama kojih u svakom društvu ima 10 do 15 procenata

Bivši gradonačelnik Knina Petar Pašić u izjavi istražiteljima tužilaštva tvrdio da su zločini u Krajini nakon "Oluje" planirani u vrhu hrvatske vlasti, da bi se potom tokom više razgovora sa predstavnicima odbrane Ivana Čermaka ispravio i rekao da se radilo samo o "izolovanim incidentima"

Među brojnim izmenama izjave koju je pre sedam godina dao istražiteljima tužilaštva, svedok Čermakove odbrane Petar Pašić naveo da se nakon "Oluje" u Kninu u prisustvu generala Ante Gotovine nisu pevale "ustaške" nego domoljubne pesme... među kojima i ona o Juri i Bobanu

Bivši gradonačelnik Knina Petar Pašić tvrdi da se demografska slika Knina nakon "Oluje" drastično promenila tako što je udeo Srba sa 90 pao na pet do osam procenata dok se broj Hrvata sa osam povećao na 90 odsto, ali smatra da za to nikako nisu odgovorne hrvatske vlasti

Pošto se bivši gradonačelnik Knina Petar Pašić složio sa sugestijom Gotovininog branioca da brojka od stotinu Srba koji su se do kraja oktobra 1995. godine vratili u Knin ukazuje da povratak nije bio sprečavan, predsedavajući sudija upitao da li je činjenica da se u grad vratilo 100 od 40.000 Srba "uopšte vredna pomena"

Svedočeći u odbranu generala Čermaka, bivši načelnik Splitsko-dalmatinske policijske uprave Ivica Cipci tvrdi da optuženi general po hrvatskim zakonima nije bio nadređen civilnoj policiji u Krajini nakon "Oluje", nakon čega je predsedavajući sudija primetio da "praksa ponekad odudara od zakona"

Ukazujući na vezu Ivana Čermaka sa civilnom policijom nakon "Oluje" tužiteljica predočila intervju sa haškim istražiteljima u kojem je optuženi priznao da je imao dobru saradnju sa MUP i ministrom Jarnjakom, na šta je svedok odbrane Ivica Cipci uzvratio da to upravo znači da nije imao ovlasti nad policijom, jer je saradnja jedno a komandna nadređenost nešto sasvim drugo

Ukazujući na ulogu Ivana Čermaka na normalizaciji života u Kninu nakon "Oluje", svedok odbrane Emin Teskeredžić rekao da se po zahtevu optuženog bavio uklanjanjem mina na oslobođenom području, ali i obnovom kninskog ribogojilišta. Transkripti svedočenja Milana Babića danas uvedeni u dokaze

Iako je na suđenju hrvatskim generalima u dokaze uvedeno naređenje Ivana Čermaka kojim se osniva stožer za asanaciju terena, svedok odbrane Branko Sruk tvrdi da takvo telo u praksi nije postojalo i da optuženi general nije imao ništa sa asanacijom terena nakon operacije "Oluja", pa tako ni sa pokopom oko 300 leševa na kninskom groblju

Bivši načelnik Zadarsko-kninske policijske uprave Ivica Cetina rekao da su civilni policajci u prvih mesec i po dana nakon "Oluje" pokušavali da spreče hrvatske vojnike u pljački "samo ako bi procenili da neće doći do sukoba sa počiniocima". Tvrdi i da nije bilo policijske istrage ubistva petoro staraca u selu Grubori

Kada mu je predočeno nekoliko naređenja Ivana Čermaka policiji, bivši šef zadarsko-kninske uprave Ivica Cetina ostao pri tvrdnji da optuženi general nije imao nadležnosti nad policijom nakon "Oluje", ali priznaje da bi oni proverili informacije o zločinima dobijene od Čermaka i da bi ga, ako bi ih zamolio, izvestili o rezultatima istrage

Bivši i sadašnji predsednik Hrvatske gospodarske komore Mladen Vedriš i Nadan Vidošević, su svog bivšeg kolegu iz privrednih i političkih organizacija Ivana Čermaka okarakterisali kao "ključnu i izvanrednu" osobu poslatu u Knin sa zadatkom da normalizuje civilni život nakon "Oluje". Da li je Stipe Mesić bio u pravu kada je Tuđmana nazvao diktatorom?

Veštak odbrane za policijska pitanja Kristofer Albiston tvrdi da general Ivan Čermak nije imao nadležnosti nad jedinicama hrvatske civilne policije u Kninu i okolini, a da im je informacije o zločinima dostavljao u skladu sa dužnostima "običnog građanina i državnog zvaničnika" a ne kao nadređeni oficir

Odbrana Mladena Markača dokazivala da je talas kriminala koji je zahvatio Krajinu nakon "Oluje" bio sasvim normalan u postkonfliktnoj situaciji, sa čim se saglasio veštak odbrane Kristofer Albiston, navodeći da je slično bilo i u Severnoj Irskoj i na Kosovu po završetku sukoba. Branilac je potom tražio od svedoka da situaciju u Krajini uporedi i sa naletima kriminalaca u Nju Orleansu nakon "Katrine" i u Parizu po završetku velikih uličnih nereda

Veštak odbrane Ivana Čermaka priznao da je izostanak policijskih uviđaja na mestima ubistava srpskih civila u Krajini "razočaravajući", ali je naglasio da ne treba zanemariti činjenicu da su se hrvatski policajci plašili eventualnih napada zaostalih srpskih boraca, zbog čega se nisu zadržavali na mestima gde su leševi otkriveni

Vojni veštak odbrane Džek Deverel odricao komandnu nadležnost generala Ivana Čermaka nad jedinicama HV u Krajini nakon operacije "Oluja", rekavši da je ovaj bio "neverovatno nekvalifikovan" za bilo kakvu vojnu ulogu i naglasio da ga je "zapanjilo" kada je u optužnici naišao na paragraf u kojem su pobrojane jedinice pod navodnom Čermakovom komandom

Pojašnjavajući zašto je u ekspertskom izveštaju naveo da zapovednik kninskog Garnizona Ivan Čermak nakon operacije "Oluja" nije imao nadležnosti nad vojnom policijom u Krajini, britanski general Džek Deverel rekao da Čermaku vojnopolicijski izveštaji nisu upućivani kao "glavnom primaocu", već samo "na znanje" i to "iz ljubaznosti", bez obaveze da sa njima bilo šta učini

Posle mesec i po dana okončan dokazni postupak bivšeg zapovednika Zbornog mjesta Knin. Poslednji svedok – vojni veštak Džek Deverel – tvrdio da je optuženi general nakon "Oluje" stavljen na mesto "koje nije razumeo" usled čega je "iz najbolje namere" na sebe preuzeo "odgovornosti koje mu nisu pripadale". Bez najavljenih iskaza Mesića, Šarinića i Blaževića

Iskaz prvog svedoka odbrane Mladena Markača, bivšeg zapovednika hrvatske specijalne policije, je počeo i biće sutra nastavljen na zasedanju zatvorenom za javnost. Nakon njegovog svedočenja će, prema najavi branioca, slediti duži iskaz "veoma važnog" svedoka odbrane.

Bivši hrvatski ministar vanjskih poslova tvrdi da su Tuđmanove vlasti činile svakojake diplomatske napore da vođe pobunjenih krajinskih Srba privedu za pregovarački sto i mirnim putem reše probleme, ali su ovi to odbijali i uporedo indoktrinirali svoje sunarodnike da ne prihvate hrvatsku državu što je, tvrdi, kulminiralo operacijom "Oluja" i "odlaskom tih ljudi"

Mada ne poriče pojedinačne zločine nad Srbima i njihovom imovinom za vreme i nakon operacije "Oluja", bivši ministar vanjskih poslova tvrdi da je cilj hrvatskih vlasti bio da se neprijatelj porazi ali da civili ostanu u svojim domovima. Zašto je manjini Srba dozvoljeno da se vrate odmah, a većina je morala da čeka dve i po godine na povratak?

Bivši ministar vanjskih poslova Hrvatske Mate Granić objašnjava kako je 1995. godine odgovarao na "neistinite", "preterane" ili "čak tendenciozne" međunarodne kritike situacije u Krajini u toku i nakon operacije "Oluja"

Komentarišući izjave bivšeg hrvatskog predsednika da je povratak Srba u Krajinu nakon "Oluje" nemoguć, tadašnji ministar vanjskih poslova Mate Granić objasnio da treba praviti razliku između Tuđmana-povjesničara i Tuđmana-političara. Prvi je, kaže, često iznosio povjesničarske procene o mogućem povratku izbeglica nakon rata, a drugi je bio pragmatičan čovek koji se uvek ponašao u skladu sa preporukama međunarodne zajednice

Bivši šef hrvatskog Ureda za prognane i izbegle Lovre Pejković tvrdi da su se uslovi za masovni povratak Srba u Krajinu stekli tek 1998. godine, a da su do tada odobravani individualni povratci i "idi i vidi" posete

Bivši šef Ureda hrvatske vlade za prognane i izbegle Lovre Pejković tvrdi da je Krajinu za vreme i nakon operacije "Oluja" napustilo oko 120.000 Srba, dok je tužilac ukazao na izveštaj Ujedinjenih nacija u kojem se navodi da je taj broj oko 200.000. Po podacima svedokovog ureda, u Hrvatsku se do 2000. godine vratilo oko 40.000 Srba

Nekadašnji pomoćnik Mladena Markača za vezu Davorin Pavlović opisao kretanje hrvatske specijalne policije tokom operacije "Oluja", tvrdeći da specijalci nisu učestvovali u zločinima, niti su bili odgovorni za istrage krivičnih dela. Kako su hrvatski specijalci "popravljali" pokvarena civilna vozila

Tužilac dokazivao da se na fotografijama zabeleženim u Gračacu neposredno nakon operacije "Oluja" jasno vide hrvatski specijalci kako kradu automobile izbeglih Srba, dok svedok Markačeve odbrane Davorin Pavlović to negira i tvrdi da su oni samo "uklanjali" sa puta neispravna vozila i proveravali da li se u njima nalaze skrivene mine. General Markač umeo i "suzu da pusti"

Pretresno veće koje vodi predmet generala Gotovine, Čermaka i Markača za 16. decembar zakazalo raspravu o još vek spornim "topničkim dokumentima HV" koje tužilaštvo pune tri godine bezuspešno potražuje od Hrvatske. Pored strana u postupku, raspravi će, po zahtevu veća, prisustvovati i predstavnici Republike Hrvatske

U nastojanju da pobije tvrdnje optužbe da je u selu Grubori 25. avgusta 1995. godine počinjen zločin nad petoro srpskih staraca, branioci predočili izveštaj optuženog Mladena Markača u kojem se navodi da je u tom krajinskom selu došlo do obračuna hrvatskih specijalaca sa zaostalim srpskim borcima, pri čemu je poginuo jedan naoružani Srbin i četvoro staraca. Bivši komandant specijalaca iz Zagreba Zoran Crvk nije želeo da komentariše dokument jer, kaže, nije upoznat sa detaljima događaja u Gruborima

Svedočeći na poziv policijskog generala Markača, bivši zapovednik zagrebačkih specijalaca Zoran Cvrk tvrdi da je spaljivanje objekata u Donjem Lapcu dogodilo kada je u grad ušla vojska... i to jedinica koja nije bila pod Gotovininom komandom. Počeo iskaz bivšeg pomoćnika ministra hrvatske policije Joška Morića

Odbijen zahtev odbrane Ante Gotovine da se tužiocu zabrani da obavesti javnost i Savet bezbednosti UN o (ne)saradnji Hrvatske sa Tribunalom u pogledu (ne)dostavljanja topničkih dokumenata HV koje potražuje optužba

Bivši pomoćnik hrvatskog ministra policije Joško Morić kaže da su on i njegovi saradnici sredinom avgusta 1995. godine shvatili da se u Krajini dešava "poplava štetnih događaja" koji su toliko učestali da "preskaču jedan drugog", zbog čega je izdao naređenje da se dotadašnje pljačke i paljevine ne istražuju, ali da se spreče buduće slične pojave. Svedok ne smatra da je time amnestirao počinioce

Uzimajući u obzir izjavu bivšeg pomoćnika ministra policije Joška Morića da su situaciju u Krajini nakon operacije "Oluja" kontrolisali "svi pomalo a zapravo niko", branilac Ivana Čermaka dokazivao da je njegov klijent po uticaju na oslobođenom području manje spadao u prvu a više u drugu kategoriju

Ukazujući na probleme sa kojima su se pripadnici MUP Hrvatske susretali nakon operacije "Oluja", bivši pomoćnik ministra policije Joško Morić pomenuo i nedostatak prostora za skladištenje ukradene kabaste robe, poput stoke, zbog čega je ona bila poveravana na čuvanje onima koji su bili osumnjičeni za krađu

U dokaznom postupku optužbe, bivši policijski koordinator Stjepan Buhin tvrdio da su njegove pokušaje da istraži ubistvo petoro staraca u selu Grubori krajem avgusta 1995. godine osujetili tadašnji Markačev zamenik Sačić i pomoćnik ministra Joško Morić, koji je u današnjem unakrsnom ispitivanju tvrdio da se radilo samo o "sukobu stručnog mišljenja" i naglasio da nema ničeg neobičnog u činjenici da je istraga tapkala u mestu celih šest godina

Na primedbu tužiteljice da je sredinom septembra 1995. godine, i pored masovnih pljački i paljevina srpskih kuća, sa oslobođenog područja u Krajini povukao veći broj policajaca, bivši pomoćnik ministra hrvatske policije Joško Morić odgovara da je MUP morao da se bavi i drugim problemima poput obezbeđivanja granice, obračuna sa zaostalim srpskim borcima i održavanjem reda u ostatku Hrvatske

Bivši pomoćnik zapovednika varaždinske specijalne policije Dražen Vitez tvrdi da su se njegovi ljudi za vreme operacije "Oluja", po instrukcijama generala Mladena Markača, pridržavali odredbi međunarodnog ratnog prava i nisu počinili nijedan zločin. Optuženog opisuje kao "upornog, odgovornog i iznimno cenjenog policajca"

Optuženi generali protestuju zbog najnovije akcije hrvatskih vlasti usmerene na pronalaženje dokumentacije koju potražuje tužilaštvo. Odbrane traže od veća da izda nalog za hitnu obustavu svih trenutnih i budućih aktivnosti hrvatskih vlasti po tom pitanju. Uz podsećanje da takav nalog mogu izdati "u izuzetnim okolnostima", sudije odluku odložile za kratko... dok se o akciji potrage dokumenata (sutra) ne izjasne tužilac i Republika Hrvatska

Nakon četvoročasovne rasprave u kojoj su učestvovali i predstavnici hrvatske vlade, veće sudije Orija izdalo hitan nalog da se do daljeg obustavi pregled dokumenata i predmeta koji su - u okviru akcije provedene protiv osumnjičenih za prikrivanje i/ili uništavanje dokumenata otuđenih iz državnih arhiva - zaplenjeni od sadašnjih ili bivših branilaca Ante Gotovine

Kada su mu prikazane fotografije na kojima se vide hrvatski specijalci nakon "Oluje" kako "na kablove" pale i odvoze civilni automobil, bivši specijalac iz Kutine Dragutin Vurnek rekao da je obaveza policije bila da ukloni napuštene automobile i pokuša da pronađe njihove vlasnike. Odbačen zahtev Gotovinine odbrane za izdavanje obavezujućeg naloga glavnom tužiocu Bramercu i hrvatskom državnom odvjetniku Bajiću za dolazak na raspravu zakazanu za sredu

U raspravi o nedostajućoj topničkoj dokumentaciji HV saopšteno da tužilac potražuje još 63 dokumenta, dok je delegacija Republike Hrvatske iznosila argumente u prilog tvrdnji da dobar deo traženih topničkih izveštaja iz vremena "Oluje" nikada nije ni sačinjen

Na zahtev odbrane Ante Gotovine Pretresno veće pozvalo Evropsku uniju da "fokusira i intenzivira" napore na pronalaženju knjige dnevnika Kninskog centra Evropske posmatračke misije sa izveštajima sačinjenim za vreme i neposredno nakon operacije "Oluja"

Svedočeći na poziv odbrane generala Markača, bivši pripadnik saniteta hrvatske specijalne policije Ivan Herman tvrdi da je u avgustu 1995. godine situacija u Donjem Lapcu za vreme boravka specijalaca bila "zadovoljavajuća, a da su paljevine kuća i stogova sena počele pre toga, pri povlačenju srpske vojske i nastavljene po ulasku hrvatskih vojnika u grad

Pretresno veće potvrdilo i pojasnilo odluku od prošle sedmice kojom su Hrvatskoj naložili obustavu pretrage dokumentacije i kompjutera zaplenjenih od saradnika Gotovinine odbrane, ali odbacilo zahtev branilaca da se zabrane dalji pretresi koji bi eventualno bili preduzeti u cilju potrage za nedostajućim topničkim dokumentima

Svedočeći na poziv odbrane Mladena Markača, Snježana Bagić - jedan od autora zakona o privremenom oduzimanju imovine napuštene za vreme i nakon operacije "Oluja" - tvrdi da cilj tog akta nije bio sprečavanje povratka Srba već, naprotiv, zaštita njihovih napuštenih kuća tako što bi one na određeno vreme bile ustupljene hrvatskim povratnicima i izbeglicama

Svedokinja Markačeve odbrane tvrdi da je nakon operacije "Oluja" stvoren takav zakonski okvir koji je bio zamišljen da omogući što brži povratak Srba u Krajinu, ali priznaje da u pojedinim situacijama možda i nije bio učinkovit, jer se predugo čekalo na povrat napuštenih kuća... ponekad i celih šest godina

Svedočeći na poziv odbrane bivšeg komandanata hrvatskih specijalaca Mladena Markača, general Dragutin Repinc tvrdio da je zadatak policije u "Oluji" bio da proteraju neprijatelja sa područja između Velebita i granice sa BiH, ali ne i da kontrolišu oslobođenu teritoriju, na kojoj su se, po optužbi, dogodile brojne paljevine i pljačke napuštene srpske imovine

Vojni veštak odbrane Dragutin Repinc tvrdi da su specijalci pod komandom generala Mladena Markača nakon operacije "Oluja" za dva meseca pretražili više od 5.000 kvadratnih kilometara terena i da su u tom periodu zabeležena samo dva incidenta, što po njemu ukazuje na visok stepen discipline u jedinicama hrvatske specijalne policije

Vojni veštak odbrane Dragoslav Repinc kaže da je uočio "veliku razliku" u dva Markačeva izveštaja o ubistvu petoro staraca u selu Grubori, ali dodaje da zbog "osetljivosti događaja" nije mogao sam da sprovede istragu o tome zašto u prvom dokumentu nije navedeno ništa o tom incidentu, dok se u drugom tvrdi da su civili ubijeni u unakrsnoj vatri tokom borbi hrvatskih specijalaca i srpskih boraca. Ne isključuje mogućnost da je do ispravke došlo na osnovu "izmišljenih" a ne "novih" činjenica

Poslednji svedok Markačeve odbrane Tomislav Penić rekao da je Republika Hrvatska donošenjem zakona o amnestiji pokazala dobru volju opraštajući krajinskim Srbima učešće u oružanoj pobuni i "svaku zaluđenost, vikanje na barikadi, svaku skrivenu pušku". Franjo Tuđman o svojim zatvorskim danima...

Na današnjoj administrativnoj raspravi na suđenju generalima Gotovini, Čermaku i Markaču saopšteno da će Pretresno veće pre zaključenja procesa pozvati nekoliko svedoka, čija imena danas nisu saopštena

U današnjem nalogu o rasporedu navedeno da će suđenje generalima Gotovini, Čermaku i Markaču biti nastavljeno 24. februara iskazom prvog od sedam svedoka Pretresnog veća

Nezadovoljno poslednjim uopštenim izveštajem EU o koracima preduzetim na pronalaženju dnevnika evropskih posmatrača iz Knina, koji potražuje Gotovinina odbrana, Pretresno veće uputilo "hitan" poziv generalnom sekretaru Saveta EU u kojem se zahteva da u roku od 14 dana dostavi detaljnije informacije o pretrazi evropskih arhiva

U odgovoru na zahtev Pretresnog veća da dostavi "detaljniji" izveštaj o koracima preduzetim na pronalaženju dnevnika evropskih posmatrača iz Knina iz vremena "Oluje", koji potražuje Gotovinina odbrana, generalni sekretar Saveta EU Pjer de Boasje naveo da posle pretrage više od 200.000 dokumenata kninski dnevnik nije pronađen i uputio veće da se u daljoj potrazi obrati zemljama članicama Evropske posmatračke misije

Upitan da pojasni svoj predlog predsedniku Tuđmanu da se nakon operacije "Oluja" u jednom delu Hrvatske Srbe treba ograničiti na udeo "do deset odsto", bivši hrvatski ministar za obnovu i razvoj Jure Radić, svedočeći na poziv Pretresnog veća, rekao da je pod Srbima podrazumevao samo one koji su sa puškom u ruci napadali Hrvatsku, a pod Hrvatima sve lojalne građane, bez obzira da li su bili Srbi, Hrvati ili Bošnjaci

Bivši hrvatski ministar za obnovu i razvoj Jure Radić objasnio zašto smatra da je kninski grafit "Čedo, ne bu'š se vrnul" iz avgusta 1995. godine odavao sliku "jedinstva hrvatskog naroda" a ne netrpeljivosti prema Srbima izbeglim tokom operacije "Oluja". O Tuđmanovom nastojanju da Muslimane "kroatiziranjem" približiti zapadnoj civilizaciji

Bivši hrvatski ministar Jure Radić tvrdi da nije bilo bezbednosnih uslova da se Srbi vrate u Krajinu nakon "Oluje", jer su povratnici, između ostalog, bili izloženi riziku stradanja od zaostalih mina, pa su ga sudije pitale zašto je u isto vreme Hrvatima omogućena puna sloboda kretanja po oslobođenom području

Drugi svedok Pretresnog veća – bivši bojnik hrvatske vojne policije Ivan Jurić – tvrdio da tokom posete krajinskom selu Kistanju neposredno nakon operacije "Oluja" nije video "ništa izvanredno", pa mu je predsedavajući sudija predočio izveštaje pripadnika UN ali i hrvatske obaveštajne službe u kojima se navodi da je selo u plamenu, a da leševi "zaudaraju" i zamolio ga da pomogne veću da razreši "tu misteriju"

Odbrana Ante Gotovine ukazuje da general HV Ivan Jurić u avgustu 1995. godine nije govorio engleski jezik, pa da tako prilikom susreta u selu Kistanje nije mogao reći kanadskim posmatračima da je cilj "akcije čišćenja" da se "četnici više nikada ne vrate u Krajinu", kako je svedočeći za optužbu tvrdio kanadski obaveštajac

Pretresno veće odbilo zahtev branilaca da se Republici Hrvatskoj naloži "trajna obustava" pregleda kompjutera i dokumenata zaplenjenih prošle godine od članova tima Gotovinine odbrane a u cilju potrage za nedostajućim topničkim dnevnicima, s tim da su državni organi dužni da iz pretrage izostave dokumentaciju koja se tiče komunikacije između branilaca i optuženog i materijale koje je za potrebe predmeta pripremila odbrana

Nezadovoljni odlukom Pretresnog veća kojom su hrvatskim vlastima date "odrešene ruke" da nastave istražne radnje protiv članova tima odbrane osumnjičenih za skrivanje i/ili uništavanje dokumentacije iz državnih arhiva, branioci Ante Gotovine zahtevaju odobrenje za žalbu. Iskaz bivšeg Markačevog zamenika Željka Sačića na zasedanju zatvorenom za javnost

Bivši načelnik stožera hrvatske specijalne policije Željko Sačić i zamenik optuženog Mladena Markača u kraćem javnom delu svedočenja opisao ulogu i ratni put specijalaca u operaciji "Oluja". Ostaje utisak da je zanimljiviji deo njegovog glavnog iskaza održan na zasedanju zatvorenom za javnost

Mada je u prvi mah tvrdio da nije dobio nikakve izveštaje o spaljivanju Gračaca i Donjeg Lapca, bivši zamenik zapovednika specijalne policije Željko Sačić se zahvalio tužiteljici kada ga je podsetila da je upravo on primalac izveštaja o spaljivanju napuštenih kuća. Priznaje da o tome nije pokrenuo istragu i upućuje tužiteljicu da optuženog generala Markača - tadašnjeg zapovednika hrvatskih specijalaca – pita da li je on to učinio

U završnom dijelu iskaza Željko Sačić je o svom nekadašnjem nadređenom generalu Mladenu Markaču govorio u superlativima navodeći, između ostalog, da ga je njegova humanost uvijek impresionirala. Suđenje se nastavlja sredinom aprila iskazom novog svjedoka Pretresnog vijeća

U nastojanju da shvate protivrečnosti u policijskim izveštajima o pogibiji srpskih staraca u krajinskom selu Grubori krajem avgusta 1995. godine, sudije Pretresnog veća na suđenju za zločine počinjene za vreme i nakon operacije "Oluja" u Hag pozvali Stjepana Žinića, vođu jedne od grupa hrvatskih specijalaca koji su učestvovali u "akciji čišćenja terena" u dolini Plavnog

Hrvatski specijalac Stjepan Žinić u unakrsnom ispitivanju na suđenju hrvatskom generalima Gotovini, Čermaku i Markaču pokušavao da objasni zašto se sve što je ranije rekao o ubistvu srpskih staraca i spaljivanju kuća u selu Grubori... razlikuje od onoga što govori danas

Svedočeći na poziv Pretresnog veća, jedan od učesnika akcije hrvatskih specijalaca iz avgusta 1995. godine u kojoj je ubijeno petoro srpskih staraca izneo saznanja o tom incidentu, ukazujući i ko bi mogli biti direktni počinioci zločina u Gruborima, navedenog u optužnici protiv generala Gotovine, Čermaka i Markača

Objašnjavajući zašto je u izveštaj o ubistvu srpskih staraca u selu Grubori krajem avgusta 1995. godine naveo da je tada došlo do obračuna sa zaostalim srpskim borcima iako ih on nije video, svedok Pretresnog veća Branko Balunović rekao da specijalci tada prosto "nisu bili vični pisanju izveštaja" i priznao da je na taj način dobijena "iskrivljena slika stvarnih događaja"

Bivši hrvatski specijalac Božo Krajina iskoristio pravo da ne odgovara na pitanja o ubistvu srpskih staraca u selu Grubori jer smatra da bi istiniti odgovori mogli ugroziti njegovu poziciju pred hrvatskim sudom, gde je optužen za prikrivanje tog zločina. Iako je iscrpljena lista svedoka Pretresnog veća, suđenje generalima Gotovini, Čermaku i Markaču nije završeno, budući da je odobren zahtev tužioca za ponovno otvaranje dokaznog postupka

Iskazi trojice svedoka u ponovo otvorenom dokaznom postupku optužbe na suđenju hrvatskim generalima Gotovini, Čermaku i Markaču održaće se, prema odluci veća, na zasedanju zatvorenom za javnost, s tim da je predsedavajući sudija naglasio da se radi o "privremenoj meri", odnosno da će javnost naknadno biti upoznata sa sadržajem njihovih svedočenja

Pred kraj današnjeg radnog dana predsedavajući sudija Ori obelodanio identitet trojice "dopunskih" svedoka optužbe koji su prethodnih dana saslušani na zasedanjima zatvorenim za javnost. Radi se o Jozi Bilobrku, Antoniju Gerovcu i Željku Mikuliću, čiji će iskazi uskoro postati javno dostupni

Dodatni svedoci odbrane Ivana Čermaka opisali šta se dešavalo tokom asanacije terena u krajinskim selima Strmica i Grubori 27. avgusta 1995. godine, odgovarajući tako na navode iznesene u prošlonedeljnom dodatnom dokaznom postupku optužbe. Teško je, međutim, reći o čemu se tačno radi, budući da su transkripti iskaza tužiočevih svedoka i dalje nedostupni javnosti, uprkos odluci veća od 7. juna kojom su ukinute "privremene zaštitne mere"

Skinuta oznaka poverljivosti sa prošlonedeljnog svedočenja trojice hrvatskih policajaca čijim je iskazima optužba nastojala da dokaže da je general Ivan Čermak 27. avgusta 1995. godine naložio ili predložio da se pored mrtvih civila u selu Grubori ostave puške kako bi izgledalo da su poginuli u oružanom sukobu. Svedoci Čermakove odbrane, koji su takođe učestvovali u uklanjanju leševa iz Grubora, tvrdili su juče da nisu čuli takav nalog ili predlog

Dokazni postupak na suđenju hrvatskim generalima Gotovini, Čermaku i Markaču zaključen danas posle više od dve i po godine i 145 svedočenja, uz malu rezervu da bi neka od strana još mogla zatražiti "dopunsko" izvođenje dokaza. Ako do toga ne dođe, završne reči optužbe i odbrane će biti saslušane u drugoj polovini avgusta ili početkom septembra

Suđenje generalima Gotovini, Čermaku i Markaču biće okončano iznošenjem završnih argumenata strana od 25. do 27. avgusta ove godine

Iskazi dopunskih svedoka optužbe o Čermakovoj ulozi u prikrivanju ubistva petoro srpskih staraca u krajinskom selu Grubori ostaju u sudskom spisu, budući da je odbačena žalba odbrane na nedavno ponovno otvaranje tužiočevog dokaznog postupka

Završne reči strana na suđenju hrvatskim generalima Gotovini, Čermaku i Markaču odložene za pet dana i biće održane od 30. avgusta do 2. septembra ove godine

Savet EU dostavio novo pismo Tribunalu u kojem se navodi da je do sada Gotovininoj odbrani dostavljeno više od 10 izveštaja Kninskog regionalnog centra Evropske posmatračke misije iz avgusta 1995. godine, ali da nema pouzdanih pokazatelja da je dnevnik kninskih posmatrača u to vreme uopšte sačinjen, kako to tvrde branioci

U završenoj reči na suđenju generalima Gotovini, Čermaku i Markaču tužilac naglasio da nikada nije tvrdio da je Hrvatska imala plan ili politiku da protera krajinske Srbe, već da su to uradili hrvatski zvaničnici uključeni u udruženi zločinački poduhvat koji je predvodio predsednik Tuđman, a u kojem su učestvovala i trojica optuženih

Uz opaske da se tužilac u predmetu hrvatskih generala ponašao kao "đavolji advokat" koji iznosi tezu o "nevidljivom etničkom čišćenju", branioci zatražili slobodu za Antu Gotovinu, navodeći da se radi o "hrabrom i čestitom vojniku kome svet duguje zahvalnost jer je svoj život izložio opasnosti da bi porazio one koji su etnički očistili prostor bivše Jugoslavije". Oslobađajući presudu za svoje klijente zahtevaju i odbrane Ivana Čermaka i Mladena Markača

Trodnevnim završnim rečima zaključeno suđenje hrvatskim generalima optuženim za zločine počinjene u toku i nakon operacije "Oluja". Tužilac traži da se Ante Gotovina osudi na 27, Ivan Čermak na 17 a Mladen Markač na 23 godine zatvora, dok odbrane zahtevaju njihovo oslobađanje. Presuda u "dogledno vreme", verovatno pre kraja godine

Prema odluci Žalbenog veća, Hrvatskoj će biti naložena obustava svih krivičnih postupaka i istražnih radnji protiv članova tima odbrane Ante Gotovine koji su ili bi mogli biti preduzeti u vezi sa potragom za nedostajućim topničkim dokumentima iz vremena "Oluje". Hrvatske vlasti su, po odluci Žalbenog veća, dužne i da odbrani vrate sve do sada zaplenjene materijale

Pretresno veće sudije Orija zakazalo izricanje presude generalima Gotovini, Čermaku i Markaču po optužnici za zločine koji su nad krajinskim Srbima počinjeni u toku i nakon operacije "Oluja" u leto 1995. godine

Pridržavajući se zahteva Evropske unije, tužilac traži da deo dokumenata evropskih posmatrača u Krajini iz perioda za vreme i nakon operacije "Oluja" budu proglašeni poverljivim, mada se ne protivi da se o njihovom sadržaju javno govori

Branioci generala Gotovine se protive zahtevu tužioca i Evropske unije da se deo dokumenata evropskih posmatrača iz vremena operacije "Oluja" proglasi poverljivim jer smatraju da bi time bilo ugroženo pravo građana EU, među kojima je i francuski državljanin Ante Gotovina

Hrvatski generali Ante Gotovina i Mladen Markač osuđeni kao učesnici udruženog zločinačkog poduhvata na čijem čelu je bio bivši predsednik Franjo Tuđman, dok je za Ivana Čermaka zaključeno da ničim nije doprineo zločinima nad Srbima u Krajini za vreme i nakon operacije "Oluja"

Na osnovu kojih je činjenica Pretresno veće sudije Orija došlo do pravnog nalaza o postojanju udruženog zločinačkog poduhvata sa ciljem trajnog uklanjanja Srba iz Krajine, na čijem je čelu u leto 1995. godine bio tadašnji hrvatski predsednik Tuđman, a kojem su značajan doprinos dali osuđeni generali Gotovina i Markač, ali ne oslobođeni Čermak

Do nalaza o postojanju udruženog zločinačkog poduhvata u presudi generalima Gotovini, Čermaku i Markaču, Pretresno veće nije došlo samo analizom transkripta Brionskog sastanka, već i na osnovu nekoliko drugih pokazatelja, među kojima je i odnos predsednika Tuđmana i hrvatskog državnog vrha prema srpskoj manjini i pitanju njihovog povratka nakon "Oluje"

U presudi Gotovini, Markaču i Čermaku se zaključuje da je cilj pravnih mera hrvatskih vlasti nakon "Oluje" bio da se napuštena srpska imovina na oslobođenom području "dodeli Hrvatima i da se tako pravim vlasnicima uskrati pravo na kuće i imanja", što je uticalo na nalaz Pretresnog veća o postojanju udruženog zločinačkog poduhvata

U presudi generalima Gotovini, Čermaku i Markaču se na propuste u istragama zločina nakon "Oluje" ukazuje kao na jedan od pokazatelja postojanja udruženog zločinačkog poduhvata sa ciljem proterivanja Srba iz Krajine. Akcenat na zločinu u Gruborima gde su hrvatski specijalci ubili civile, da bi potom njihovi zapovednici izmislili priču o sukobu sa "teroristima"

Na osnovu čega je Pretresno veće došlo do zaključka da su artiljerijski napadi na krajinske gradove za vreme operacije "Oluja" provođeni u svrhu progona srpskog civilnog stanovništva, kako je na suđenju tvrdio tužilac, a ne sa ciljem postizanja vojne pobede, što je bila teza odbrane

I pored naređenja vlade Milana Martića o evakuaciji civilnog stanovništva od 4. avgusta 1995. godine, Pretresno veće zaključilo da je su za odlazak krajinskih Srba za vreme i nakon operacije "Oluja" odgovorne prevashodno Hrvatska vojska i specijalna policija

Nakon što smo u prethodnih šest nastavaka detaljno analizirali nalaze Pretresnog veća o osnovnim elementima udruženog zločinačkom poduhvata sa ciljem proterivanja Srba iz Krajine, neselektivnom granatiranju gradova i deportacijama civila, naredna tri nastavka posvetićemo nalazima presude o individualnoj krivičnoj odgovornosti svakog od optuženih

U presudi kojom je general Mladen Markač osuđen na 18 godina zatvora se navodi da se njegov doprinos udruženom zločinačkom poduhvatu ogleda u učestvovanju na brionskom sastanku gde je isplanirano proterivanje Srba iz Krajine, naređivanju neselektivnog artiljerijskog napada na Gračac i propustu da kazni počinioce i spreči zločine specijalaca u Gračacu, Donjem Lapcu, Gruborima i drugim krajinskim mestima u kojima su ubijani civili i uništavana njihova imovina

Pretresno veće sudije Orija odlučilo da nema dovoljno dokaza da su aktivnosti generala Čermaka nakon operacije "Oluja" bile usmerene ka ostvarenju cilja udruženog zločinačkog poduhvata, niti da je imao značajne nadležnosti nad vojskom i policijom u području Knina za koje je bio odgovoran

Odbrane traže poništavanje nalaza o postojanju udruženog zločinačkog poduhvata sa ciljem proterivanja Srba iz Krajine i zahtevaju oslobađajuću presudu za generale Gotovinu i Markača, dok je tužilaštvo nakon što je proučilo presudu odlučilo da se neće žaliti, što znači da je Ivan Čermak i definitivno to jest pravosnažno slobodan

Predsednik tribunala Patrik Robinson odlučio kojih će petoro sudija odlučivati po žalbi odbrana Ante Gotovine i Mladena Markača na presudu kojom su proglašeni krivim za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu i osuđeni na zatvorske kazne od 24 odnosno 18 godina

Polazeći od izjave Slobodana Miloševića na jednom sastanku Vrhovnog saveta odbrane, odbrana osuđenog hrvatskog generala Ante Gotovine smatra da je identifikovala dokumente koji bi joj "verovatno mogli biti od pomoći" za obaranje prvostepene presude i zahteva od veća da naloži Srbije njihovo dostavljanje do 15. jula ove godine

Odbrana hrvatskog generala po drugi put od Žalbenog veća zahteva da Republici Srbiji izda nalog za dostavljanje dokumentacije koja bi navodno mogla biti od pomoći Anti Gotovini u pokušaju da obori prvostepenu presudu

Optužba smatra da nema osnova za usvajanje ponovljenog zahteva Gotovinine odbrane kojim se traži izdavanje naloga srpskim vlastima da dostave dokumente za koje branioci veruju da bi im mogli biti od pomoći u žalbenom postupku

Branioci hrvatskog generala zahtevaju izdavanje naloga Republici Hrvatskoj da obustavi krivično gonjenje Marina Ivanovića, člana tima odbrane, i objasni zašto do sada to nije učinjeno iako je takav nalog sudsko veće već izdalo pre sedam meseci

Prvo pojavljivanje hrvatskih generala Ante Gotovine i Mladena Markača u sudnici nakon prvostepene presude za zločine nad Srbima za vreme i nakon operacije Oluja. Rekordno kratka statusna konferencija na kojoj se raspravljalo o toku žalbenog postupka

U odgovoru na žalbene podneske hrvatskih generala, optužba smatra da treba odbaciti sve žalbene osnove kojima se negira postojanje udruženog zločinačkog poduhvata sa ciljem proterivanja Srba iz Krajine i učešće dvojice osuđenih u njima

Branioci smatraju da tužilac u odgovoru na žalbeni podnesak odbrane nije ponudio argumente koji bi mogli da odvrate Žalbeno veće od poništavanja presude kojom je hrvatski general osuđen na 24 godine zatvora

Žalbeno veće zaključilo da je tokom prvostepenog postupka već izvedeno dovoljno dokaza o razlozima za odlazak Srba iz Krajine i da Gotovinina odbrana nije pokazala da bi dodatni dokumenti koje traži od Republike Srbije mogli "odlučno uticati" na zaključke Pretresnog veća

Odbrana traži od Žalbenog veća izdavanje naloga Ujedinjenim nacijama za dostavljanje "topničkih dnevnika" HV iz vremena operacije "Oluja" koji navodno sadrže informacije od značaja za obaranje prvostepene presude kojom su Ante Gotovina i Mladen Markač zbog zločina nad srpskim civilima osuđeni na 24 odnosno 18 godina zatvora

Dvanaest vojnih eksperata, među kojima i veštak odbrane generala Ante Gotovine, pozvali Žalbeno veće Tribunala da odbaci navode prvostepene presude o protivpravnom artiljerijskom napadu na civile u krajinskim gradovima za vreme operacije "Oluja"i ujedno upozorili na važnost žalbene presude za razvoj međunarodnog humanitarnog prava

Odgovor tužilaštva na podnesak 12 vojnih veštaka koji u svojstvu "prijatelja suda" traže da se odbace navodi prvostepene presude u predmetu hrvatskih generala Ante Gotovine i Mladena Markača. "Tužilaštvo smatra da podnesak ne može da bude od koristi Žalbenom veću", da je njegov sadržaj "irelevantan" a da podnosioci "nisu objektivni i nepristrasni"

Rasprava po žalbama Ante Gotovine i Mladena Markača održaće se "na proleće", najavio je predžalbeni sudija Teodor Meron na redovnoj statusnoj konferenciji. Zdravlje Gotovine "u redu". Stanje Markača "nije dobro" ali "zdravstvene službe poduzimaju odgovarajuće mere"

Branioci hrvatskog generala Ante Gotovine navode da se podnesak 12 američkih vojnih eksperata o (ne)zakonitom artiljerijskom napadu na krajinske gradove podudara sa njihovim žalbenim podneskom i traže da ga Žalbeno veće američkog sudije Teodora Merona uzme u razmatranje

Odbačen zahtev Hrvatske da se uključi u predmet generala Gotovine i Markača koji se trenutno razmatra pred Žalbenim većem Tribunala. Zaključci prvostepene presude se, navodi se u današnjoj odluci, odnose se isključivo na individualnu krivičnu odgovornost konkretnih optuženih, a ne i na hrvatsku državu

Sudije "nisu ubeđene" da bi im u žalbenom postupku mogao biti od pomoći podnesak u kojem 12 prevashodno američkih eksperata traže odbacivanje dela presude Anti Gotovini i Mladenu Markaču o protivpravnom artiljerijskom napadu na srpske civile. Ključni razlozi za odbacivanje podneska – upitna objektivnost potpisnika i pokretanje pitanja koja su već obrađena od strane Pretresnog veća i u žalbenim podnescima strana

Veće sudije Teodora Merona zakazalo raspravu na kojoj će branioci prezentovati žalbene argumente na prvostepenu presudu kojom su Ante Gotovina i Mladen Markač osuđeni na 24 i 18 godina zatvora, potom će uslediti odgovor optužbe i, eventualno, obraćanje optuženih

Devet dana nakon rasprave po žalbama odbrana na kazne od 24 i 18 godina zatvora Anti Gotovini i Mladenu Markaču u istom predmetu će biti održana konferencija o stanju u postupku na kojoj će optuženi moći da pokrenu pitanja uslova pritvora i svog zdravstvenog stanja

Žalbeno veće dostavilo stranama četiri ključna pitanja o kojima bi na raspravi od 14. maja trebalo da se izjasne. Pitanja se odnose na nalaz Pretresnog veća da artiljerijski napad Hrvatske vojske na krajinske gradove proglasi nezakonitim i, kao takvim, elementom udruženog zločinačkog poduhvata sa ciljem proterivanja Srba iz Krajine

U prvom delu današnje žalbene rasprave u predmetu "Oluja", argumente razmenili branioci generala Ante Gotovine i predstavnici tužilaštva. Branioci negiraju zaključak prvostepene presude o udruženom zločinačkom poduhvatu sa ciljem trajnog uklanjanja srpskih civila iz Krajine, ostvarenog uz pomoć nezakonitog napada na civile u Kninu i drugim krajinskim gradovima u avgustu 1995. godine

Odbrana bivšeg zapovednika hrvatske specijalne policije smatra će prvostepena presuda pasti kao "kula od karata" a optuženi biti oslobođen, dok tužilac ukazuje na Markačevu ulogu u planiranju proterivanja Srba u Krajine, protivpravnom granatiranju Gračaca, kao i ubistvima civila i razaranju njihove imovine. Optuženi se Žalbenom veću obratili na različitim jezicima, ali sa sličnim porukama

Ako bi Gotovina i Markač u žalbenom postupku bili oslobođeni krivice za artiljerijski napad na krajinske gradove ili za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu, treba li ih proglasiti odgovornim po komandnoj odgovornosti ili za pomaganje i podržavanje zločina? Tužilaštvo ima rok do 10. avgusta ove godine na zahtev Žalbenog veća odgovori na ta hipotetička pitanja, kako bi sudijama pomoglo u "pravičnom razrešenju" žalbenog postupka

Branioci hrvatskog generala smatraju da Žalbeno veće nema pravo da se bavi razmatranjem komandne odgovornosti njihovog klijenta, budući da tužilac tako nešto nije zahtevao u svom žalbenom podnesku

U odgovoru na nalog veća da se izjasni da li hrvatske generale treba osuditi po alternativnim oblicima odgovornosti ukoliko budu oslobođeni za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu, tužilac obrazložio zašto smatra da su njih dvojica po komandnoj odgovornosti odgovorni i za pomaganje i podržavanje zločina nad krajinskim Srbima u leto 1995. godine, navodeći da kazne od 24 i 18 godina ne treba smanjiti

Branioci objasnili zašto smatraju da hrvatski generali ne treba da budu osuđeni za pomaganje i podržavanje zločina u slučaju da Žalbeno veće zaključi da nisu krivi za nezakonit artiljerijski napad na Knin i učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu sa ciljem proterivanja krajinskih Srba za vreme i nakon operacije "Oluja"

Kako se suđenje Ratku Mladiću i drugi dan za redom odvijalo na zatvorenoj sednici, jedina javna rasprava u Tribunalu bila je sedmominutna konferencija o stanju u žalbenom postupku u predmetu hrvatskih generala osuđenih za zločine nad srpskim civilima za vreme i nakon operacije "Oluja". Markač "okej" nakon teške operacije, Gotovina bez zdravstvenih problema

Žalbeno veće će u petak 16. novembra izreći konačnu presudu hrvatskom generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, prvostepeno osuđenim na 24 i 18 godina zatvora zbog zločina u operaciji "Oluja"

Petočlano Žalbeno veće preglasavanje tri prema dva poništilo nalaz prvostepene presude o protivpravnom artiljerijskom napadu na krajinske gradove kao glavnom uzroku deportacije srpskih civila za vreme i nakon operacije "Oluja" i zaključilo da udruženi zločinački poduhvat sa ciljem proterivanja Srba iz Krajine - nije postojao

Kako su sudije Ađius i Pokar u svojim protivnim mišljenjima secirali pristup i nalaze većine Žalbenog veća u prošlonedeljnoj presudi kojom su Ante Gotovina i Mladen Markač oslobođeni po svim tačkama optužnice koja ih je teretila za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu u okviru kojeg su – tokom i nakon operacije "Oluja" u leto 1995. godine – počinjeni zločini nad srpskim civilima u Krajini

Osim što je rezonovanje većine Žalbenog veća u oslobađajućoj presudi Gotovini i Markaču ocenio "pogrešnim, nekorektnim i obmanjujućim", pa čak i "grotesknim", bivši predsednik Tribunala Fausto Pokar je u zaključku svog protivnog mišljenja ostavio otvorenim pitanje o tome zašto je većina – ako je već želela da oslobodi Gotovinu i Markača – morala da ukine i sve nalaze o postojanju udruženog zločinačkog poduhvata, umesto da se samo koncentriše na njihov doprinos tom poduhvatu

Protiveći se odluci većine u Žalbenom veću da generale Gotovinu i Markača ne osude ni po komandnoj odgovornosti – zbog propusta da spreče ili kazne zločine potčinjenih - sudija Pokar ukazuje na "pravnu konfuziju" u rezonovanju većine, dok sudija Ađius ističe da su zaključci prvostepenog veća o odgovornosti optuženih za počinjene zločine nisu prihvaćeni zbog nedostatka "izričitih formulacija"... iako se radi o "očiglednim stvarima"

Pet dana nakon što je Žalbeno veće, većinom glasova 3:2, izreklo oslobađajuću presudu hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, glavni tužilac Tribunala Serž Bramerc oglasio se saopštenjem za javnost

Inicijativa koja će ići prema smirenju situacije, ispravljanju nepravdi, jednakom tretmanu svih ratnih zločina, treba doći s hrvatske strane. Srpska strana je povrijeđena nečim što smatra dubokom nepravdom i to ne toliko oslobađajućom presudom za Gotovinu i Markača koliko implikacijom te presude – da zločina u kojima su Srbi bili žrtve gotovo da nije ni bilo i da su seljaci ostavljali svoje kuće, imanja, stoku i bježali u dugogodišnje izbjeglištvo 'malte ne' iz obijesti - piše Zoran Pusić, predsjednik 'Građanskog odbora za ljudska prava' u Hrvatskoj i potpredsjednik ‘Igmanske inicijative’