Bivši predstavnik vlade Hrvatske za povratak izbeglica Stjepan Šterc, svedočeći na poziv odbrane Ante Gotovine, tvrdi da su preduzimani različiti koraci kako bi se Srbi vratili u Hrvatsku nakon operacije "Oluja", uprkos proceni da je većina njih bila protiv povratka. Da li je Agencija za otkup nekretnina izbeglica zapravo bila "Agencija za etničko čišćenje"?


Bivši predstavnik vlade Hrvatske za povratak izbeglica i pomoćnik ministra za obnovu i razvoj Stjepan Šterc tvrdi da 2/3 Srba koji su u avgustu 1995. godine napustili Krajinu "nisu želeli" da se vrate svojim kućama. Do takve procene je, kaže, došao na osnovu anketa koje su predstavnici UNHCR pravili među izbeglicama u Srbiji 1997. i 1998. godine. Po tim podacima, oko 50 odsto Srba je kao uslov za povratak navodilo promenu vlasti u Hrvatskoj što, po svedoku, znači da "nikada ne žele" da se vrate u Krajinu.

Uprkos takvom navodnom raspoloženju među srpskim izbeglicama, hrvatska vlada je, tvrdi Šterc, preduzela brojne korake da bi se omogućio njihov povratak. Tako je u oktobru 1997. godine sačinjen program za povratak Srba kojim se nastojao promovisati suživot i smekšati otpor lokalnih Hrvata prema povratnicima. Rezultat je, kaže svedok, bio povratak oko 30.000 Srba u narednih godinu dana, s tim da su neki od njih, kako je objasnio, u Krajinu dolazili samo da održavaju svoju imovinu i onda se vraćali u Srbiju i BiH gde su im bili poslovi i porodice.

Kako bi se obeštetili i oni koji nisu želeli da se vrate, hrvatska vlada je osnovala Agenciju za promet nekretninama, koja je otkupljivala imovinu od izbeglih Srba. Kada je uredba o osnivanju agencije oglašena, stav dela hrvatske javnosti je, opisuje Šterc, bio da je država pokrenula "agenciju za etničko čišćenje", na šta su se tvorci tog dokumenta, uključujući i njega - "zgrozili".

Svedok tvrdi da su on i drugi predstavnici hrvatske vlasti često izlazili na teren kako bi pružili pomoć izbeglicama i "lomili psihološku barijeru" kod Hrvata koji su želeli da spreče povratak Srba. Naveo je primer iz 1996. godine kada se jedna srpska porodica po povratku u svoje selo u Baniji suočila sa napadima hrvatskih suseda. Na lice mesta je odmah izašla policija i sedam dana štitila srpske povratnike, ali to nije bilo dovoljno pa su se oni "zbog prevelikog stresa" vratili za Srbiju. Na pitanje predsedavajućeg sudije da li su učinjeni dodatni napori u cilju njihovog ostanka, Šterc je odgovorio da su pripadnici UNHCR bez rezultata pokušali da ih ubede da promene odluku o odlasku, nakon čega je hrvatska strana problem predočila brojnim međunarodnim predstavnicima u zajedničkoj Radnoj grupi za povratak. Tvrdi i da su se hrvatske vlasti "ispričale" pomenutoj srpskoj porodici i da im je ponuđen alternativni bezbedniji smeštaj, ali o tome, priznaje, nema pisanih tragova.

Iskaz Stjepana Šterca je pred kraj današnjeg zasedanja nastavljen unakrsnim ispitivanjem koje će biti okončano u petak, budući da je sutra slobodan dan na suđenju hrvatskim generalima Gotovini, Čermaku i Markaču, optuženim za progon, deportacije, ubistva i druge zločine nad krajinskim Srbima za vreme i nakon operacije "Oluja" u leto 1995. godin

Dijeljenje sadržaja