Kada su mu predočeni zapisnici sa sastanaka hrvatskog rukovodstva na kojima Tuđman i drugi visoki zvaničnici nakon "Oluje" raspravljaju kako da spreče povratak Srba u Krajinu i da u njihove kuće nasele Hrvate, svedok Gotovinine odbrane Stjepan Šterc rekao da se to u praksi nije dešavalo i da mu razgovori sa pomenutih sastanaka izgledaju "kao kad se mala deca igraju rata"


U unakrsnom ispitivanju bivšeg pomoćnika ministra za obnovu i razvoj u vladi Hrvatske Stjepana Šterca, tužiteljica Gustafson je pobijala njegovu tvrdnju da su preduzeti brojni koraci za povratak srpskog stanovništva koje je napustilo Krajinu nakon operacije "Oluja" u leto 1995. godine. Optužba tvrdi da je hrvatsko rukovodstvo na čelu sa predsednikom Tuđmanom, naprotiv, činilo sve da se Srbi ne vrate. Šterc svedoči na poziv odbrane Ante Gotovine, koji se zajedno sa generalima Čermakom i Markačem tereti za učestvovanje u udruženom zločinačkom poduhvatu sa ciljem trajnog uklanjanja Srba iz Krajine.

Tužiteljica je svedoka suočila sa zapisnicima brojnih sastanaka iz 1995. i 1996. godine na kojima najviši državni rukovodioci raspravljaju kako da spreče povratak Srba u Krajinu a da u isto vreme pred međunarodnom zajednicom stvore privid dobre volje da udovolje povratnicima. Tako se, prema zapisniku sa sastanaka državnog vrha od 30. avgusta 1995. godine, predsednik Tuđman protivi izdavanju viza za 204 srpska potencijalna povratnika koji čekaju pred hrvatskom ambasadom u Beogradu. "Ako sada dopustimo povratak njih 204, sutra će ih biti 1.204, a za deset dana 12.000. Ništa za sada", izričit je bio tadašnji prvi čovek Hrvatske.

Nešto kasnije, na sastanku od 25. oktobra 1995. godine, Tuđman kaže da mu ne bi smetalo "da se od 300.000 izbeglih Srba vrati njih 3.000", a pri tom mu njegovi saradnici, među kojima i aktuelna hrvatska premijerka Jadranka Kosor, savetuju da se dopusti manji broj takozvanih humanitarnih povrataka starih i bolesnih, što bi onda moglo da posluži kao pokriće pred međunarodnom zajednicom. Šterc kaže da nije bio na takvim sastancima i da može da kaže da njemu, kao osobi zaduženoj za izbeglice, nikad niko nije davao uputstva da se povratak spreči.

Namera Hrvatske je, po optužbi, zapravo bila da se izbeglim Srbima oduzmu kuće i da se u njih usele Hrvati. Zato je nakon "Oluje" izglasan zakon o konfiskaciji imovine od svih koji se ne vrate u roku od 90 dana. Druga mera, tvrdi optužba, bila je otkup imovine izbeglih preko državne Agencije za promet nekretninama. Tužiteljica je danas prezentovala transkripte nekoliko "nastupa" ministra za obnovu i razvoj Jure Radića na sastancima državnog vrha iz 1995. i 1996. godine u kojima kaže da su Srbi "najkorumpiraniji narod na svetu" i da im zato treba ponuditi otkup imovine. U isto vreme, Radić Tuđmanu detaljno izlaže plan useljavanja Hrvata u srpske kuće i to naziva "kolonizacijom oslobođenog područja". Šterc, koji je u to vreme bio Radićev pomoćnik, je uzvratio da se tako nešto nije događalo u praksi, a za razgovore visokih hrvatskih državnika kaže da izgledaju "kao kad se mala deca igraju rata". Dodao je i da se zakon o oduzimanju imovine odnosio na sve građane Hrvatske sa oslobođenog područja, a ne samo na Srbe.

Suđenje za zločine počinjene za vreme i nakon operacije "Oluja" se nastavlja u utorak, a za narednu sedmicu je najavljen iskaz vojnog veštaka Gotovinine odbrane – britanskog generala Timotija Krosa/Timothy Cross.

Dijeljenje sadržaja