Odgovarajući na pitanja tužioca, bivši srpski obaveštajac Slobodan Lazarević rekao da je sa hrvatske strane bilo izjava koje su kod Srba "izazivale nelagodu", ali smatra da su to bili "izolovani trenuci" a ne jasna propaganda, a da su onda krajinske vlasti to koristile za kampanju zastrašivanja sopstvenog stanovništva. Naredni svedok odbrane Vesna Škare Ožbolt


Unakrsno ispitivanje bivšeg vojnog obaveštajca JNA i Srpske vojske Krajine (SVK) Slobodana Lazarevića trajalo je kraće nego što se očekivalo, a tužilac se uglavnom bavio njegovom tvrdnjom da je strah od Hrvata među krajinskim Srbima izazvan pretežno propagandom krajinskih vlasti. Prvi svedok odbrane Ante Gotovine je u glavnom ispitivanju na taj način potvrdio tezu da su Srbi posle operacije "Oluja" u avgustu 1995. godine napustili Krajinu iz straha od odmazde i to pre ulaska hrvatske vojske.

Tužilac se osvrnuo na svedokovu jučerašnju tvrdnju o aktivnostima hrvatske strane koje su bile pogodne za manipulaciju od strane krajinskih vlasti. Osim napada na srpska sela u Medačkom džepu 1993. godine, koje je juče naveo, Lazarević je dodao da su u krajinskim medijima često pominjani i zločini u operaciji "Maslenica", ali i događaji iz vremena ustaškog režima u Hrvatskoj od 1941. do 1945. godine. Osim toga, Lazarević je naveo i da su pojedini nastupi hrvatskih političara bili u srpskim medijima korišćeni u svrhu propagande, poput ustaškog pozdrava "Za dom spremni" izrečenog jednom prilikom u Saboru i "opštepoznate" izjave predsednika Tuđmana o "Krajini bez Srba". "Kada tako nešto čujete, ako ste Srbin, svakako će vam biti nelagodno", zaključio je Lazarević.

Na insistiranje predsedavajućeg sudije da razjasni da li je to značilo da je strah od Hrvata među Srbima stvaran propagandom obe strane, svedok je odgovorio da smatra da su to u hrvatskim medijima bili "izolovani trenuci" a ne jasna propaganda, a da su onda krajinske vlasti to koristile za kampanju zastrašivanja sopstvenog stanovništva.

U nastavku današnjeg zasedanja, Gotovinina odbrana je izvela svog narednog svedoka – Vesnu Škare Ožbolt, u vreme "Oluje" pomoćnicu predstojnika Ureda predsednika Hrvatske. U izjavi odbrani iz juna 2008. godine, koja je na početku njenog iskaza uvedena u dokaze, ona je rekla da je hrvatska vlast planirala mirnu reintegraciju krajinskog područja u Hrvatsku. Ideja je, kaže, bila da se Krajina demilitarizuje, potom da se "i teritorija i srpsko stanovništvo" reintegrišu u ustavne okvire Republike Hrvatske, a planiran je bio i povratak hrvatskih izbeglica u to područje. Nešto slično se, objasnila je, desilo kasnije sa Istočnom Slavonijom.

Svedokinja smatra da do operacije Oluja "najverovatnije ne bi došlo" da je krajinska delegacija početkom avgusta 1995. godine u Ženevi prihvatila plan Z4. Priznala je da je taj dokument i za hrvatsku stranu bio "neprihvatljiv" ali da je predsednik Tuđman dozvolio da bude početna platforma za pregovore sa pobunjenim Srbima. No, kako oni nisu prihvatili plan, pribeglo se, kaže, vojnoj operaciji.

General Gotovina se, inače, zajedno sa Ivanom Čermakom i Mladenom Markačem tereti za zločine počinjene za vreme i nakon operacije Oluja koji su, po optužnici, bili deo udruženog zločinačkog poduhvata na čijem je čelu bio predsednik Tuđman, a cilj trajno uklanjanje Srba iz Krajine. Tužilac je dokazivao da je planiranje vojne operacije počelo pre propasti ženevskih pregovora.

Dijeljenje sadržaja