Osporavajući navode holandskog vojnog posmatrača o pljačkanju srpskih kuća u Gračacu, branilac Mladena Markača prezentovao izveštaj komandanta Civilne zaštite u kojem kaže da su kuće "čišćene i dezinfikovane", radi čega su iznošeni zamrzivači


Holandskog potpukovnika Hermana Stenbergena/Steenbergen početak operacije "Oluja" 4. avgusta 1995. godine je zatekao u krajinskom gradiću Gračac, gde je bio razmešten kao vojni posmatrač. Usled granatiranja, on i drugi članovi posmatračkog tima su se sklonili u obližnju bazu Jordanskog bataljona UN. Svoja zapažanja o događajima koji su sledili Stenbergen je izneo u četiri izjave istražiteljima tužilaštva koje su uvedene u dokaze, a danas je u glavnom ispitivanju na suđenju generalima Gotovini, Čermaku i Markaču pojasnio neke svoje ranije navode.

Svedok tvrdi da je 5. avgusta iz baze video dve grupe pripadnika hrvatske specijalne policije kako se kreću ka Gračacu, a da je dan kasnije u gradu zatekao spaljene kuće izbeglih Srba. Kada je stigao u centar, pljačka je bila u toku, a stvari iz kuća su, kaže, iznosili pripadnici specijalne policije i civili sa narandžastim trakama oko ruku. Po njegovom sećanju, opljačkanu robu su tovarili na civilne i vojne kamione.

Branilac tadašnjeg komandanta specijalne policije Mladena Markača je u unakrsnom ispitivanju prvo predočio Pravilnik o organizaciji hrvatske Civilne zaštite iz kojeg se vidi da njeni pripadnici u vanrednim situacijama nose narandžaste trake. Potom je pokazao i dokument u kojem komandant Civilne zaštite za Gračac izveštava o obavljenom "pražnjenju, čišćenju i dezinfekciji zamrzivača i škrinja" izbeglih Srba. To je, tvrdi odbrana, pravi razlog zbog kojeg su zamrzivači iznošeni iz kuća. Stenbergen, međutim, kaže da na ulici nije video samo zamrzivače, nego "mnogo više od toga".

Na početku današnje rasprave strane su iznele argumente o zahtevu tužilaštva da Pretresno veće izda obavezujući nalog hrvatskim vlastima za dostavljanje više stotina vojnih i policijskih dokumenata iz 1995. godine koji se odnose na operaciju "Oluja". Odbrana se tome protivi pošto je, kako je objasnio Gotovinin branilac, tužilac namerno odugovlačio pa je zahtev za obavezujući nalog Hrvatskoj zatražio tek sada, u sred suđenja, čime se optuženima nanosi šteta. Tužilac "kategorički odbija" tvrdnju o namernom odugovlačenju, naglašavajući da godinama unazad tražio od hrvatskih vlasti da dostave pomenuta dokumenta, ali da odgovora nije bilo.

Dijeljenje sadržaja