Svedočeći u odbranu generala Gotovine, hrvatski državni tužilac Mladen Bajić se "apsolutno složio" sa tužiočevom sugestijom da je pljačka unutar HV za vreme i nakon operacije "Oluja" bila prihvatljiva i dozvoljena, kao i da zločini nad krajinskim Srbima nisu bili revnosno procesuirani sve do 2001. godine


Tužiteljica Katrina Gustafson je u unakrsnom ispitivanju aktuelnog hrvatskog državnog tužioca Mladena Bajića dokazivala da je za mali broj krivičnih prijava za ubistva i druge zločine nad Srbima nakon operacije "Oluja" zaslužna državna politika, a ne neke objektivne prepreke, kako je to svedok juče rekao. On je, naime, u glavnom ispitivanju manjak krivičnih prijava protiv hrvatskih vojnika pravdao nedostatkom kadrova u vojnom tužilaštvu i policiji, a kao najozbiljniji razlog je naveo nedostupnost svedoka.

Bajić je od 1992. do 1996. godine bio zamenik splitskog vojnog tužioca i kao takav upoznat sa istragama i procesuiranjem zločina nad krajinskim Srbima za vreme i nakon "Oluje" 1995. godine. Pred Tribunalom svedoči na poziv odbrane Ante Gotovine, koji se zajedno sa generalima Čermakom i Markačem tereti za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu na čelu sa predsednikom Tuđmanom, čiji je cilj bilo trajno proterivanje Srba iz Krajine.

Tužiteljica je predočila izveštaj Hrvatske novinske agencije (HINA) sa jedne konferencije iz 2007. godine na kojoj je Bajić izjavio da su hrvatske vlasti "tek 2001. godine zauzele ozbiljniji pristup prema zločinima koje su počinile vojska i policija u Krajini". Pored toga, optužba je u dokaze uvela i zapisnik sa sednice hrvatskog Saveta za saradnju sa Tribunalom iz novembra 1998. godine u kojem visoki hrvatski zvaničnici otvoreno govore da je nakon "Oluje" primenjena "strategija neprocesuiranja zločina" nad Srbima.

Na pitanje da li se slaže da je za vreme Tuđmana postojala "nevoljkost političkog rukovodstva" da se procesuiraju zločini nad Srbima, Bajić je odgovorio da on to ne može da potvrdi. Ipak, kaže da je, kada je 2002. godine postavljen za državnog tužioca, uočio da je "puno toga išlo krivim pravcem", odnosno da dobar deo zločina nije procesuiran, zbog čega je i naložio nove istrage i veću posvećenost tužilaca u prikupljanju dokaza protiv hrvatskih vojnika i policajaca. Tvrdi da ne zna zašto se čak do 2001. godine čekalo sa ekshumacijom tela više od stotinu Srba sahranjenih na kninskom groblju, ubijenih mahom iz neposredne blizine. Takvo odugovlačenje je, priznaje, značajno usporilo istragu zločina jer su izgubljeni važni forenzički dokazi.

Tužiteljica je danas predočila i niz spisa hrvatskih sudova iz kojih se vidi da je vrlo mali broj počinilaca zločina iz redova HV procesuiran, iako se u iskazima svedoka i optuženih navodi da je pljačka u Krajini u leto i jesen 1995. godine bila rasprostranjena. Budući da se u tim spisima navodi da su, recimo, u Kninu "velike grupe vojnika ukrcavale opljačkanu robu u kamione" ili da su u selu Golubić stvari ukrcavane "po naređenju komandira voda", tužiteljica je sugerisala da je "pljačka unutar HV bila prihvatljiva i dopuštena".

"Apsolutno se slažem sa vašim zaključkom", odgovorio je Bajić. Iako je odgovor bio nedvosmislen, branilac Mišetić je u dodatnom ispitivanju tražio pojašnjenje, pa je ovaj ponovio da se u sudskim spisima pominje veliki broj pljački počinjenih za vreme i nakon "Oluje" koje nikada nisu procesuirane.

Iskaz Mladena Bajića je danas okončan, a suđenje je prekinuto do ponedeljka iduće sedmice kada će Gotovinina odbrana izvesti novog svedoka.

Dijeljenje sadržaja