Upitan da pojasni svoj predlog predsedniku Tuđmanu da se nakon operacije "Oluja" u jednom delu Hrvatske Srbe treba ograničiti na udeo "do deset odsto", bivši hrvatski ministar za obnovu i razvoj Jure Radić, svedočeći na poziv Pretresnog veća, rekao da je pod Srbima podrazumevao samo one koji su sa puškom u ruci napadali Hrvatsku, a pod Hrvatima sve lojalne građane, bez obzira da li su bili Srbi, Hrvati ili Bošnjaci


Prvi od sedam najavljenih svedoka Pretresnog veća na suđenju generalima Gotovini, Čermaku i Markaču je bivši potpredsednik hrvatske vlade i ministar za obnovu i razvoj Jure Radić. On je danas odgovarao na pitanja sudija o eventualnoj nameri hrvatskih vlasti da za vreme i nakon operacije "Oluja" u avgustu 1995. godine trajno proteraju Srbe iz Krajine, što je, po optužnici, bio cilj udruženog zločinačkog poduhvata na čelu sa predsednikom Franjom Tuđmanom uz učešće trojice optuženih. U zapisnicima brojnih sastanaka vlade i Vijeća obrane nacionalne sigurnosti (VONS) iz 1995. i 1996. godine, koji su tokom izvođenja dokaza tužioca i odbrana uvedeni u dokaze, svedokovo ime je često navedeno na popisu prisutnih, a zabeleženo je i da je neretko uzimao reč u raspravama.

Na jednom od sastanaka državnog vrha od 17. decembra 1996. godine, kojem je prisustvovao i Radić, Tuđman zahteva da se izbeglim Srbima "ponudi novčana naknada kako se ne bi vratili svojim kućama". Nastojeći da "pojasni" reči tadašnjeg predsednika, Radić je rekao da je to bilo "vreme rasprava" u kojima su nuđena različita viđenja, ali da je "u konačnici" on uverio Tuđmana da je najbolje da se Srbima prvo ponudi povratak pa tek onda naknada onima koji se ne žele vratiti.

Ipak, na istom sastanku, ukazao je predsedavajući sudija Alfons Ori/Alphons Orie, Radić Tuđmana uverava u to da su Srbi "najkorumpiraniji narod na svetu" i da bi hrvatska država "mogla učiniti mnogo otkupljujući njihovu imovinu". Na primedbu da se baš i ne čini da je prednost davao povratku Srba, svedok je rekao da tada ni sam nije bio načisto koje je rešenje najbolje.

Posebna pažnja danas je posvećena i zapisniku sa sastanka od 11. avgusta 1995. godine kada je predsednik Tuđman predložio "radikalnu meru" oduzimanja imovine Srbima koji se u Hrvatsku ne vrate u narednih mesec dana. Radić kaže da na takav predlog nikada nije gledao kao na nešto negativno već, naprotiv, kao na "podsticaj" izbeglima da se što pre vrate. No, kako je povratak iz raznih razloga bio otežan, hrvatske vlasti su, objašnjava, rok produžile na tri meseca a kasnije ga potpuno ukinule. Posle primedbe sudije Orija da je veće čulo dokaze, naročito iz usta nekadašnjeg američkog ambasadora u Zagrebu Pitera Galbrajta/Peter Galbraith, da se od plana za oduzimanje napuštene imovine odustalo usled međunarodnih pritisaka, Radić je priznao da su pojedini ambasadori "predlagali" da se Srbi što pre vrate.

Konačno, predočen je i transkript sastanka hrvatskog državnog vrha od 22. avgusta 1995. godine na kojem Radić predlaže da broj Srba u strateški važnom području na potezu Karlovac-Slunj-Ogulin treba ograničiti na udeo "do deset odsto", na šta predsednik Tuđman dobacuje: "Ma ni deset odsto". Svedok je pokušao da ubedi veće da ni u ovom slučaju sve nije baš onako kako na prvi pogled izgleda. Tvrdi, naime, da ideja nije bila da se spreči povratak srpskih izbeglica, nego da se dosele Hrvati kako bi ih bilo deset puta više od Srba. Budući da je tvrdio da je cilj vlasti bio da se na to, inače nenaseljeno područje, dovede stanovništvo kako bi se zaštitili strateški interesi Hrvatske, predsedavajući je pitao zašto je onda uopšte pominjao njihovu nacionalnu pripadnost. "Kada kažem Srbi, mislim na one koji su sa puškom napadali Hrvatsku, a pod Hrvatima podrazumevam naše državljane bez obzira jesu li oni Srbi, Hrvati, Bošnjaci ili ne znam ko drugi", originalno je uzvratio Radić.

Pre početka iskaza bivšeg hrvatskog ministra za obnovu i razvoj, rečeno je da je on 25. maja 2009. godine dao izjavu predstavnicima odbrane Ante Gotovine, ali nije saopšteno zbog čega su branioci odustali od njegovog svedočenja.

Iskaz Jure Radića se nastavlja sutra.

Dijeljenje sadržaja