Home



HILJADU PITANJA O HILJADU KRIVIČNIH PRIJAVA




Ispitujući zadarskog tužioca Ivana Galovića, tužiteljica dokazivala da se među hiljadu krivičnih prijava podnesenih nakon "Oluje" na području Krajine "potkrao" dobar deo onih koje nemaju veze sa zločinima za koje se terete generali Gotovina, Čermak i Markač

Ivan Galović, svjedok odbrane Ante GotovineIvan Galović, svjedok odbrane Ante Gotovine

Tužiteljica Mahindaratne je u prvom delu današnjeg unakrsnog ispitivanja županijskog javnog tužioca iz Zadra Ivana Galovića pobijala njegovu tvrdnju da je hrvatsko pravosuđe revnosno procesuiralo zločine nad krajinskim Srbima nakon operacije "Oluja", za koje su pred Tribunalom optuženi generali Gotovina, Čermak i Markač. Odbrana je, podsetimo, juče u dokaze uvela nekoliko Galovićevih izveštaja ministarstvu pravosuđa u kojima se navodi da je 1995. i 1996. godine u zadarskoj županiji podneseno oko hiljadu prijava protiv počinilaca krivičnih dela na području Krajine nakon "Oluje".

Tužiteljica, međutim, tvrdi da se dobar deo krivičnih prijava uopšte ne odnosi na ratne zločine protiv krajinskih Srba, ukazujući da su Galovićevi izveštaji "puka statistika" nepotkrepljena konkretnim podacima. Drugim rečima, u dokumentima sa svedokovim potpisom se ne navode imena optuženih i konkretna dela za koja su optuženi. Zadarski tužilac je priznao su u popis hiljadu krivičnih prijava ušli svi zločini počinjeni na području Krajine posle 7. avgusta 1995. godine bez obzira na nacionalnu pripadnost žrtava i počinilaca, ukazujući da je jedini kriterijum za uvrštavanje u izveštaj bio da su krivična dela počinjena na oslobođenoj teritoriji.

Šta je sve ulazilo u izveštaje o procesuiranju ratnih zločina nakon "Oluje" se, po tužiteljici, vidi iz jednog takvog Galovićevog izveštaja državnom tužiocu u Zagrebu 2006. godine. Tu su, između ostalog, pobrojani slučajevi falsifikovanja dokumenata, sklapanja štetnih ugovora, ali i neka krivična dela počinjena pre avgusta 1995. godine. Najupečatljiviji primer je, po tužiteljici, ubistvo srpske starice u selu Karin Donji koja je poginula od bombe koju je aktivirao njen suprug. Galović je na to rekao "da je ubistvo ubistvo" bez obzira na nacionalnu pripadnost.

Mada je najvažniji slučaj koji je on pokrenuo "pao" na sudu, zadarski javni tužilac i dalje veruje da je bio u pravu kada je osmoricu bivših pripadnika HV optužio za ubistvo 16 srpskih civila u selima Varivode i Gošići. Galović sumnja u priču da su priznanja optuženih u policiji iznuđena maltretiranjem, ali priznaje da se njihovi navodi ne poklapaju sa balističkim nalazima na terenu i izjavama očevidaca zločina. Ipak, ne slaže se sa oslobađajućom prvostepenom presudom zadarskog suda svim optuženima, kao ni odlukom šibenskog tužioca Željka Žganjera da u ponovljenom postupku odustane od optužnice.

Suđenje generalima Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču, optuženim za zločine nad Srbima za vreme i nakon operacije "Oluja", se nastavlja u utorak.


Dijeljenje sadržaja
FB TW LI EMAIL




TV Tribunal 417

OBUSTAVLJEN BOJKOT: Jadranko Prlić se vratio na optuženičku klupu
NASTAVLJEN BOJKOT: Jovica Stanišić ne može da diktira kada će mu se suditi
ULOGA VJ U SREBRENICI: Sedmo svedočenje Dražena Erdemovića
MORALNO-POLITIČKA PODOBNOST: Kako lečiti Šešelja uprkos njemu samom