Ukazujući na napore hrvatskih vlasti da nakon "Oluje" procesuiraju ratne zločine, Gotovinina odbrana je izvela Peru Perkovića, jednog od hrvatskih vojnika optuženih za ubistvo u selu Gošići. On, međutim, tvrdi da je istraga bila falična a priznanja optuženih iznuđena, što je na kraju rezultiralo povlačenjem optužnice, tako da do danas niko nije osuđen za ubistvo 16 srpskih civila u selima Varivode i Gošići


Branioci hrvatskih generala optuženih za zločine u vreme i nakon operacije "Oluja" u avgustu 1995. godine, nastoje da pobiju navod optužnice po kojem je jedan od elemenata udruženog zločinačkog poduhvata sa ciljem proterivanja Srba iz Krajine bila atmosfera nekažnjivosti za zločine protiv civilnog stanovništva. Ukazujući da su počinioci ratnih zločina krivično gonjeni, odbrana Ante Gotovine je kao svedoka pozvala bivšeg pripadnika 15. domobranske pukovnike Peru Perkovića, jednog od hrvatskih vojnika optuženih za ubistvo srpskih civila u selu Gošići.

Ubistvo 16 srpskih civila u krajinskim selima Varivode i Gošići je jedan od retkih, a svakako najveći proces koji je hrvatsko pravosuđe pokrenulo zbog ratnih zločina nakon "Oluje". Kako je Perković danas opisao, sve je počelo hapšenjem grupe hrvatskih vojnika sredinom oktobra 1995. godine, među kojima je bio on i nekolicina njegovih saboraca – Ivica Petrić, Nikola Rašić i drugi. Tvrdi da su od njih potom "iznuđene" izjave u kojima su priznali učešće u ubistvu civila u Gošićima. Izjave su potpisali jer su sve vreme, kako je opisao, bili fizički i psihički maltretirani. Osim batinanja, policajci su im, kaže, pretili slanjem u Hag, okrivljujući ih da "zbog njih Hrvatska neće ući u Evropsku uniju".

Kada je istražni sudija izašao na lice mesta, pokazalo se, tvrdi Perković, da se data priznanja ne poklapaju sa stanjem na terenu, pa je šibenski tužilac Željko Žganjer, posle izricanja oslobađajuće presude svim optuženima i odluke višeg suda da se predmet vrati na početak, odustao od daljeg gonjenja. U iskazu na poziv tužioca, Žganjer je u novembru prošle godine, objašnjavajući razloge za odluku o povlačenju optužnice, rekao praktično isto što i Perković: da se iskazi optuženih vojnika nisu poklapali sa nalazima na licu mesta, kao i da su priznanja, po njihovim tvrdnjama, potpisali jer su u policiji "besomučno udarani".

Kada se povela rasprava o poziciji Gotovinine odbrane po pitanju procesuiranja zločina u Varivodama i Gošićima, predsedavajući sudija Ori/Orie je rekao da veće shvata da odbrana time želi da pokaže "da su istražne aktivnosti postojale, mada ne i da je sadržaj priznanja istinit".

Na tužiočevo pitanje u unakrsnom ispitivanju da li je do danas predmet "Varivode/Gošići" razrešen, Perković je rekao: "Ne, niti je do danas iko osuđen, niti se zna ko je to napravio". Kada je upitan da li zna za druge procesuirane zločine, odgovorio je da ih je, po njegovom saznanju, bilo više, navodeći pet-šest primera suđenja za pojedinačna ranjavanja i ubistva srpskih civila. Jedan od zločina koji je pomenuo je ubistvo srpskog starca u selu Zrmanja za koje je njegov saborac Ivica Petrić, iako je sve vreme negirao krivicu, osuđen na šest godina zatvora. Petrić će imati priliku da "svoj slučaj" razjasni u haškoj sudnici, budući da se i njegovo ime nalazi na popisu svedoka Gotovinine odbrane. Prvobitno je bio i u planovima tužioca, ali se od njegovog iskaza odustalo.

Dijeljenje sadržaja