Home



ISTRAGA - ŠEST GODINA POSLE UBISTVA U GRUBORIMA




Bivši šibenski javni tužilac Željko Žganjer prihvatio braniočevu sugestiju da nije imao saznanja da je optuženi general Markač opstruirao istragu o ubistvu petoro srpskih staraca u selu Grubori u avgustu 1995. godine, ali naglašava da mu je bilo "potpuno neshvatljivo da incident takve naravi" godinama nije prijavljen, pa je istraga počela tek u martu 2001.

Željko Žganjer, svjedok na suđenju Gotovini, Čermaku i MarkačuŽeljko Žganjer, svjedok na suđenju Gotovini, Čermaku i Markaču

Bivši županijski državni odvjetnik iz Šibenika Željko Žganjer je u glavnom svedočenju tvrdio da u informativnom razgovoru sa generalom Mladenom Markačem u martu 2002. godine nisu dobijene informacije koje bi pomogle u istrazi ubistva petoro srpskih staraca u selu Grubori u avgustu 1995. godine. Odgovarajući danas na pitanja Markačevog branioca svedok je rekao da nema saznanja da je optuženi general ili bilo ko drugi otvoreno opstruirao istragu. Incident u Gruborima je jedan od zločina počinjenih nakon operacije "Oluja", navedenih u optužnici protiv hrvatskih generala Gotovine, Čermaka i Markača.

Iako nije imao "pouzdane informacije" da je Markač ili bilo ko drugi prikrivao zločin u Gruborima, svedok kaže da mu je bilo "potpuno neshvatljivo da incident takve naravi" nije prijavljen javnom tužilaštvu niti istražnom sudiji sve do 1998. godine kada je od organizacije Amnesty International dobio prve informacije o ubistvu. Branilac Mikuličić ga je potom suočio sa tvrdnjom da pripadnici specijalne policije, na čijem čelu je u to vreme bio Markač, nisu obavezni da "vrše prijave i dojave" zločina, sa čim se svedok saglasio. Hrvatski pravosudni organi su, podsetimo, na Žganjerovu inicijativu istragu počeli tek 2001. godine, šest godina nakon ubistva u Gruborima.

Odgovarajući na pitanja branioca generala Ante Gotovine, svedok je ponudio dodatna objašnjenja u vezi sa odlukom da 2002. godine obustavi krivično gonjenje nekolicine hrvatskih vojnika za ubistva 16 srpskih civila u selima Gošići i Varivode, mada je nekolicina optuženih priznala taj zločin. Ponovio je navod iz glavnog ispitivanja da se njihovi iskazi nisu poklapali sa nalazima policije na licu mesta, ali je i dodao da su okrivljeni u istrazi tvrdili da su im priznanja iznuđena, jer su u policiji "besomučno udarani".

Poput Markačeve odbrane koja je sugerisala da specijalna policija nije imala ništa sa "prijavama i dojavama" zločina, branilac Mišetić je pitao svedoka da li je general Gotovina mogao izdavati naređenja vojnim tužiocima. "Apsolutno nikako, kao što ni tužilac nije mogao da se meša u izvođenje vojnih akcija", odgovorio je svedok.

Žganjerovo svedočenje je danas završeno, a suđenje hrvatskim generalima se nastavlja sutra.


Dijeljenje sadržaja
FB TW LI EMAIL




TV Tribunal 387

CENA ALIBIJA: Sto hiljada eura za lažno svedočenje
PRAVO NA BARJAK: Kako je počeo sukob u Gornjem Vakufu
MUKE SA BRANIOCIMA: Momčilo Krajišnik traži novo suđenje
ARITIMETIKA MASAKRA: Šešeljeva vukovarska teorija zavere
(NE)POŠTOVANJE SUDA: Izjašnjavanje Florans Artman