Branilac Ante Gotovine nastojao da dokaže da granatiranje Knina u avgustu 1995. godine nije bilo usmereno na civilne nego na vojne mete, a svedok optužbe, penzionisani pukovnik vojske krajinskih Srba Kosta Novaković, tvrdi da u gradu nije bilo legitimnih vojnih ciljeva, navodeći da u to vreme, iz određenih razloga, čak ni kasarne nisu smele biti gađane


Ni trećeg dana svedočenja penzionisanog pukovnika vojske krajinskih Srba Koste Novakovića na suđenju hrvatskim generalima nije promenjena glavna linija ispitivanja Gotovninog branioca Luke Mišetića. On je, naime, nastavio da dokazuje da pokreti srpskog stanovništva prvih dana operacije "Oluja" u avgustu 1995. godine nisu bili spontani, kako tvrdi svedok, već da su pre ulaska hrvatskih jedinica planirani i sprovođeni od strane političkog i vojnog rukovodstva takozvane Republike Srpske Krajine.

Branilac je prvo ukazivao da granatiranje Knina nije bilo uzrok panike među stanovništvom jer su, po njemu, gađane samo vojne mete u gradu. Između ostalih, i dve kninske kasarne koje su legitimni vojni ciljevi. Novaković, međutim, kaže da bi to bilo tačno samo pod uslovom da su u njima bile raspoređene borbene jedinice, a da je u datom momentu tamo boravio samo manji broj pripadnika saniteta i drugih logističkih sektora.

Još jedan od vojnih ciljeva u gradu, po odbrani, je bila i Tvornica vijaka Knin (TVIK). Branilac Mišetić je tu tvrdnju potkrepio snimkom krajinske televizije iz septembra 1994. godine u kojem se izveštava o razgovorima vojnog vrha sa rukovodstvom fabrike "o vojnom proizvodnom programu", kao i naredbom Ministarstva odbrane iz jula 1995. godine o preusmeravanju dela civilnih u vojne proizvodne kapacitete. Svedok ne spori da su takvi planovi postojali, ali kaže da to ne znači i da su sprovedeni u delo jer, kako tvrdi, on prilikom poseta TVIK nije video da postoji bilo kakva vojna proizvodnja.

Novaković je u unakrsnom ispitivanju ostao pri tvrdnji da prvih dana "Oluje" krajinsko rukovodstvo nije planiralo premeštanje srpskog stanovništva u BiH, nego je 4. avgusta 1995. godine usvojilo plan o evakuaciji stanovništva ugroženih severno-dalmatinskih i ličkih područja na bezbednije lokacije unutar Krajine. Prihvatio je, međutim, braniočevu sugestiju da je, uprkos takvom planu, stanovništvo nastavilo kretanje ka Banja Luci, a kasnije i ka Srbiji. U današnjem dodatnom ispitivanju je, nastojeći da objasni zašto se to desilo, rekao da je na odluku ljudi da nastave kretanje "uticala opšta destrukcija", te da je na području Bosanskog Petrovca i Banja Luke bilo više prostora i logističkih uslova za smeštaj velikog broja ljudi nego u Srbu i Lapcu, gde je krajinsko rukovodstvo nameravalo da ih privremeno rasporedi.

Svedočenje Koste Novakovića je danas okončano, a tužilac će sutra nastaviti svoj dokazni postupak izvođenjem novog svedoka.

Dijeljenje sadržaja