Belgijski vojni stručnjak Rejno Tunens tvrdi da je general Ante Gotovina na osnovu iskustva iz BiH imao svest o tome da bi vojnici pod njegovom komandom mogli da ponove zločine iz Grahova i Glamoča i u operaciji "Oluja", a da je, kada se to i desilo, o svemu bio uredno obaveštavan


Vojni veštak tužilaštva Rejno Tunens/Reynaud Theunens tvrdi da je zapovednik Zbornog područja Split Ante Gotovina već krajem jula 1995. godine "imao svest" da bi njegovi vojnici mogli počiniti zločine u Krajini, a da je za vreme i nakon operacije "Oluja" bio obavešten o rasprostranjenim pljačkama i paljevinama kuća izbeglih krajinskih Srba. Tunens, takođe, tvrdi da je optuženi general pod svojom komandom imao jedinice Vojne policije, što je jedna od poluga pomoću koje bi zločini mogli biti sprečeni a počinioci iz redova Hrvatske vojske (HV) otkriveni i kažnjeni. Gotovina se zajedno sa generalima Ivanom Čermakom i Mladenom Markačem tereti za zločine nad krajinskim Srbima u leto i jesen 1995. godine.

Uz svedokov ekspertski izveštaj o strukturi i funkcionisanju oružanih snaga Hrvatske tužilac je priložio niz vojnih dokumenata, među kojima i Operativni dnevnik sa beleškama sa sastanaka komande Zbornog područja Split iz jula i avgusta 1995. godine. U unosima s kraja jula se navodi da podređeni oficiri u više navrata izveštavaju Gotovinu i njegovog načelnika štaba Rahima Ademija o široko rasprostranjenim pljačkama i uništavanju kuća u bosansko-hercegovačkim gradovima Grahovo i Glamoč, koje su snage Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća obrane zauzele u sklopu akcije "Ljeto '95.". To po Tunensu znači da je general Gotovina neposredno pre početka "Oluje" znao za sklonosti podređenih vojnika da pljačkaju i pale kuće u osvojenim selima i gradovima.

Dalje, u Operativnom dnevniku se navodi niz sastanaka komande iz avgusta 1995. godine na kojima se govori da se "svuda pljačka" i da se "nastavlja sa paljenjem kuća i ubistvima stoke". Na jednom od tih sastanaka Gotovina kaže da "zabranjuje paljenje kuća i da se taj problem treba hitno razrešiti", a njegov pomoćnik "apeluje da se stavi zabrana na pljačku". Iz navedenih unosa je, zaključuje Tunens, jasno da je general Gotovina svestan zločina koji su nakon "Oluje" počinjeni širom Krajine.

Danas je prezentovan i dokument od 15. avgusta 1995. godine sa Gotovininim potpisom u kojem se navodi da su "vojna disciplina, borbeni moral vojnika, kao i vođenje i upravljanje postrojbama" za vreme i nakon operacije "Oluja" bili na visokom nivou. To po Tunensu znači da je optuženi general bez problema mogao da izdaje naređenja jedinicama i dobija od njih izveštaje. Tužilac je u dosadašnjem toku suđenja dokazivao da komandant Zbornog područja Split nije preduzeo ništa da počinioci iz redova vojske budu otkriveni i kažnjeni. Jedna od poluga koju je u tu svrhu mogao da iskoristi je Vojna policija koja je, kako je na osnovu uvida u hrvatsku vojnu dokumentaciju zaključio veštak optužbe, bila pod njegovom operativnom komandom.

Glavni iskaz belgijskog stručnjaka trebalo bi da bude okončan u ponedeljak, nakon čega će ga ispitivati branioci trojice optuženih.

Dijeljenje sadržaja