Bivši načelnik topništva Zbornog područja Split Marko Rajčić kaže da je general Gotovina znao za rizik da prilikom granatiranja Knina "možebitno verovatno" budu pogođeni i civilni ciljevi, zbog čega je navodno naredio da se artiljerijske greške svedu na najmanju moguću meru


Brigadir HV Marko Rajčić je početkom 2009. godine dao izjavu istražiteljima odbrane Ante Gotovine, no, budući da po pravilima Haškog tribunala nijedna strana nema "vlasništvo" nad svedocima, tužilac je odlučio ga sasluša u svom dokaznom postupku. Optužba očito smatra da Rajčić - kao bivši zapovednik topništva Zbornog područja Split - ima šta da kaže o razlozima za odluku da se Knin i drugi krajinski gradovi početkom avgusta 1995. godine napadnu artiljerijom a ne pešadijom, kao i o rizicima po civile prilikom gađanja vojnih ciljeva smeštenih u stambenim naseljima.

Gotovina se, zajedno sa generalima Čermakom i Markačem, tereti za zločine koje su hrvatska vojska i policija počinile za vreme i nakon operacije "Oluja" u avgustu 1995. godine. Optužba, između ostalog, tvrdi da je jedan od elemenata zločina progona, odnosno jedan od načina da se Srbi proteraju iz Krajine, bilo neselektivno granatiranje Knina, Obrovca, Benkovca, Drniša, Gračaca i drugih krajinskih gradova i sela. Odbrana, s druge strane, insistira na tome da su za vreme "Oluje" gađani samo vojni ciljevi u gradovima, i da je takozvana kolateralna šteta bila minimalna. Iskaz brigadira Rajčića je negde na sredini te dve postavke.

Na pitanje tužioca da li je zapovednik Zbornog područja Split Ante Gotovina bio svestan mogućih grešaka pri gađanju vojnih meta u civilnim područjima Knina, Rajčić je odgovorio potvrdno. Kaže da je optuženi general bio zabrinut zbog "možebitno verovatnog" odstupanja prilikom gađanja koje bi "u manjoj meri" rezultiralo stradanjem civila i okolnih objekata, naročito prilikom gađanja Glavnog štaba vojske krajinskih Srba i centra veze koji su se nalazili u naseljenim područjima. Rajčić priznaje da su on, Gotovina i drugi oficiri Zbornog područja vrlo dobro znali da topovima od 130mm i višecevnim lanserima raketa od 122mm nije bilo moguće pogoditi ta dva cilja i ništa više osim njih. Nije umeo napamet da kaže kolika je "moguća" greška prilikom gađanja višecevnim lanserima, ali je naveo da promašaj kada su u pitanju topovi od 130mm može da bude i do 75 metara.

Zbog rizika po civile, u Zbornom području Split je, po Rajčiću, urađena analiza moguće "kolateralne štete", nakon čega je donesena odluka da se Knin napadne u ranim jutarnjim časovima 4. avgusta 1995. godine. Smatralo se, kaže, da će u tom periodu "nazočnost civila na ulici ali i u zgradama" biti svedena na minimum, a znalo se i da je dobar deo stanovništva već iseljen iz grada u organizaciji vlasti takozvane Republike Srpska Krajina. Svedok tvrdi i da je general Gotovina naredio da artiljerijske greške pri napadu na Knin budu svedene na najmanju moguću meru.

Iskaz brigadira Rajčića će sutra biti nastavljen.

Dijeljenje sadržaja