Branioci generala Ante Gotovine negiraju teze optužbe o prekomernom granatiranju Knina i prisilnom iseljavanju civilnog stanovništva, priznaju da je bilo nekih zločina – istina ne u razmerama opisanim u optužnici – ali ukazuju da su civilne vlasti već 6. avgusta preuzele nadležnosti i odgovornosti za sigurnost u tom području, dok se Gotovina vratio svom "glavnom zadatku": zaustavljanju Mladićeve VRS


Ako postoji jedna osoba koja je dovela do kraha Vojske Republike Srpske i kraja rata u BiH to je, po Gregu Kihou/Kehoe i Luki Mišetiću, general Ante Gotovina. U uvodnoj reči na početku suđenja trojici hrvatskih generala optuženih za zločine nad krajinskim Srbima, Gotovinini branioci su istakli da je operacija "Oluja" u avgustu 1995. godine za njega bila tek "levo skretanje" sa glavnog zadatka u BiH. A taj je zadatak, po njima, bio da u saradnji sa Armijom BiH zaustavi snage bosanskih Srba, spreči da se u Bihaću ponovi srebrenički masakr i prinudi Karadžića i Mladića da sednu za pregovarački sto. Neposredno pred "Oluju" Gotovina je, ukazali su branioci, komandovao napadima na Glamoč i Grahovo, da bi se neposredno nakon oslobođenja Krajine vratio u Bosnu, gde je komandovao operacijama "Maestral" i "Južni potez" i time stvorio uslove za Dejtonske pregovore.

Odgovarajući na jučerašnju uvodnu reč tužilaštva, branioci su danas negirali da je Knin bio izložen "prekomernom granatiranju" sa namerom da se izazove panika među civilima kako bi se podstakli na bekstvo. Po Gotovininim braniocima, nije bilo potrebe za takvim podsticajima budući da je rukovodstvo u Kninu imalo pripremljene i uvežbane planove iseljavanja stanovništva. Branioci su to ilustrovali snimcima sa jedne od vežbi za evakuaciju iz jula 1995. godine, kao i izjavama nekih od bivših funkcionera RSK koji govore o Martićevom naređenju od 4. avgusta 1995. godine da se evakuišu "svi stanovnici koji nisu sposobni za borbu". Pored ostalog, emitovana je izjava Save Štrbca koji 7. avgusta na TV Banja Luke kaže da je "odlučeno da se ide u egzodus.... kako bi se sačuvala biološka masa srpskog naroda za ono što će uslediti".

Odbrana generala Gotovine ne spori da je nakon "Oluje" bilo nekih zločina, kao što su paljenja kuća, pljačke i ubistva. Tvrdi, međutim, da ti zločini nisu bili "sistematski i rasprostranjeni" kao što tvrdi tužilaštvo, što će odbrana dokazivati izveštajima UN iz tog perioda. Prema Gotovininoj odbrani, civilne vlasti Republike Hrvatske su već 6. avgusta – kada je general Ivan Čermak preuzeo dužnost "vojnog guvernera" Knina – preuzele nadležnost nad oslobođenim teritorijama i uspostavile policijske uprave i sudove, dok je vojska "išla dalje". Nakon što su 9. avgusta prestala neprijateljstva na čitavom području Krajine, tvrdi odbrana, vojska – pa time ni general Gotovina – nisu više imali nikakvu kontrolu nad tom oblašću.

Zaključujući uvodnu reč odbrane, Mišetić je izrazio uverenje da će, nakon što sasluša sve dokaze optužbe, Pretresno veće osloboditi generala Gotovinu po svim tačkama optužnice.

Optužba će sutra izvesti svog prvog svedoka.

Dijeljenje sadržaja