Home



ODBRANA: GOTOVINU OSLOBODITI SVIH OPTUŽBI




Na "poluvremenu" suđenja za zločine počinjene za vreme i nakon operacije "Oluja" branioci traže da general Ante Gotovina bude oslobođen po svim tačkama optužnice jer smatraju da tužilac u svom nedavno zaključenom dokaznom postupku nije izveo dokaze koji bi mogli da dovedu do osuđujuće presude

Payam Akhavan, branilac Ante GotovinePayam Akhavan, branilac Ante Gotovine

Branioci bivšeg zapovednika Zbornog područja Split Ante Gotovine traže da njihov klijent bude oslobođen po svih devet tačaka optužnice kojima se on, zajedno sa generalima Ivanom Čermakom i Mladenom Markačem, tereti za progone, deportacije, prisilno premeštanje srpskih civila, pljačke i razaranje njihove napuštene imovine, kao i za ubistva i nehumano postupanje za vreme i nakon operacije "Oluja" u avgustu 1995. godine. Branioci tvrde da tužilac nije dokazao postojanje udruženog zločinačkog poduhvata sa ciljem proterivanja Srba iz Krajine, a ako i jeste, smatraju da ništa ne ukazuje na to da je u njemu učestvovao general Gotovina.

Raspravu po Pravilu 98bis koje omogućava odbacivanje onih tačaka optužnice za koje optužba u svom dokaznom postupku nije izvela dokaze koji bi, ako ih veće prihvati, mogli da dovedu do osuđujuće presude, otvorio je danas član Gotovininog branilačkog tima Pajam Akavan/Payam Akhavan. Po njemu, "srž teorije" udruženog zločinačkog poduhvata se temelji na tužiočevoj tvrdnji o "protivpravnom i nesrazmernom granatiranju" civilnih ciljeva Kninu i drugim krajinskim gradovima, kako bi se srpsko stanovništvo nateralo u bekstvo. Odbrana negira navod optužbe da je postojanje takvog plana vidljivo iz transkripata Brijunskog sastanka koji je neposredno pred "Oluju" predsednik Tuđman održao sa visokim vojnim i policijskim zvaničnicima Hrvatske. No, pre svega, nepostojanje plana se, po tvrdnjama odbrane, jasno vidi iz onoga što se na terenu i dešavalo.

Akhavan tvrdi da je granatiranje Knina i drugih krajinskih mesta obavljeno "sa izuzetnom preciznošću" uz minimalnu kolateralnu štetu i to u okolini vojnih ciljeva. Cilj hrvatske artiljerije su, kaže, bile vojne mete, što opovrgava tezu optužbe o "protivpravnom napadu na civile", a samim tim i postojanje udruženog zločinačkog poduhvata. "Nema dokaza niti o jednom protivpravnom napadu hrvatske artiljerije na civile, a kamoli o široko rasprostranjenoj kampanji", zaključio je branilac.

Odbrana, dalje, tvrdi da deportacije i prisilnog premeštanja nije bilo jer je stanovništvo napustilo Krajinu pre ulaska hrvatske vojske i policije. Prema Gotovininim braniocima, srpsko stanovništvo bi napustilo Krajinu i da hrvatska strana nije koristila artiljeriju i da je to područje oslobodila na neki drugi način jer je glavni razlog njihovog odlaska bila srpska propaganda da se sa Hrvatima ne može živeti i naređenje o evakuaciji koje je 4. avgusta 1995. godine potpisao predsednik RSK Milan Martić.

Branioci ne spore da su se na oslobođenom području u avgustu 1999. godine dogodile brojne pljačke i paljevine napuštenih srpskih kuća, ali tvrde da se radilo o zločinima "neorganizovane rulje" bez pristanka i podrške hrvatskih vlasti. Branioci su u današnjem obraćanju naveli i da je general Gotovina, izdavanjem brojnih naređenja i preduzimanjem izvesnih disciplinskih mera, učinio sve što je mogao da zločini budu sprečeni a počinioci kažnjeni. Odbrana navodi da nije ponuđeno dovoljno dokaza da je optuženi general imao nadležnosti nad vojnom policijom u pogledu sprovođenja istraga zločina, već tvrdi da je za to bio odgovoran načelnik Uprave vojne policije Mate Laušić, inače jedan od ključnih svedoka optužbe. Branioci, takođe, navode da nisu ponuđeni dokazi da je njihov klijent znao ili imao razloga da zna da su njemu podređeni vojnici počinili ubistva civila.

Pred kraj današnjeg zasedanja sa iznošenjem argumenata po zahtevu za oslobađanje na "poluvremenu" suđenja počela je odbrana generala Ivana Čermaka. Prema njegovom braniocu, Stivenu Keju/Steven Kay, optužba nije dokazala da je Čermak, kao zapovednik Zbornog mesta Knin, imao efektivnu kontrolu nad vojnim snagama u tom području, niti da je imao materijalnu mogućnost da spreči zločine ili kazni njihove počinioce.

Rasprava po Pravilu 98bis se nastavlja sutra.


Dijeljenje sadržaja
FB TW LI EMAIL




TV Tribunal 402

20 GODINA: Konačna presuda Momčilu Krajišniku
TEORIJA ZAVERE: Ko je Mladiću namestio zamku da počini genocid
GAŠENJE ZLOČINA: Američki vatrogasac i višegradske palikuće
SUKOB INTERESA: Nove varnice između branilaca čelnika Herceg Bosne
PROGON EXPRESS: Vlak bez voznog reda, putnici bez povratne karte