Bivši gradonačelnik Knina Petar Pašić u izjavi istražiteljima tužilaštva tvrdio da su zločini u Krajini nakon "Oluje" planirani u vrhu hrvatske vlasti, da bi se potom tokom više razgovora sa predstavnicima odbrane Ivana Čermaka ispravio i rekao da se radilo samo o "izolovanim incidentima"


Posle oslobađanja Krajine u avgustu 1995. godine, hrvatske vlasti su na vodeće položaje u Kninu postavile i nekoliko Srba. Tako je na mesto šefa policije kninskog kotara postavljen Čedo Romanić, za načelnika policijske postaje Miloš Mihić, a na funkciju vladinog poverenika za Knin Petar Pašić, koga su u to vreme često zvali i gradonačelnikom. I dok se Romanić i Mihić do sada nisu pojavljivali kao svedoci u Hagu, barem ne na sednicama otvorenim za javnost, Pašić je danas dao iskaz na poziv odbrane Ivana Čermaka, optuženog zajedno sa generalima Gotovinom i Markačem za zločine nad Srbima za vreme i nakon operacije "Oluja".

Pašić je prvu izjavu za potrebe suđenja hrvatskim generalima dao istražiteljima tužilaštva 2002. godine, ali je te navode u međuvremenu drastično izmenio, pa su tako u dokaze danas uvedena i dva dokumenta pod nazivom "Ispravke izjave tužilaštvu", kao i izjava Čermakovoj odbrani iz aprila ove godine. U kratkom sažetku tih dokumenata, koji je branilac Kej/Kay pročitao na početku Pašićevog iskaza, se navodi samo da je optuženi general Čermak kao zapovednik Zbornog mesta Knin bio usredotočen pre svega na normalizaciju civilnog života u gradu.

U unakrsnom ispitivanju svedoka od strane Gotovininog branioca Luke Mišetića se, međutim, moglo čuti da je Pašić u izjavi istražiteljima tužilaštva rekao da su zločini u Krajini nakon "Oluje" "planirani u vrhu hrvatske vlasti" i da je u Kninu "vladala anarhija koju je samo predsednik Tuđman mogao zaustaviti". S druge strane, u izjavi predstavnicima odbrane, svedok je naveo da je u Krajini bilo samo "izolovanih incidenata", kao i da bi i sam napustio strukture vlasti da je mislio da su ubistva srpskih civila i uništavanje njihovih kuća bila deo službene politike. Gotovinin branilac je predočio i novinski članak iz 1996. godine u kojem je Pašić rekao da "pojedinačni ekscesi ne odražavaju stav zvanične hrvatske politike" i pitao Pašića kako to da je u izjavi tužilaštvu iz 2002. godine tvrdio suprotno. Svedok je odgovorio da se ne seća da je u razgovoru sa istražiteljima rekao da su zločini u Krajini planirani u vrhu hrvatske vlasti.

Na pitanje da li se kao Srbin plašio da hrvatskim organima prijavi te "izolovane incidente", Pašić je odgovorio odrečno, a branilac je ukazao na pismo od 25. oktobra 1995. godine kojim policiju u Zadru izveštava "o krađi grožđa i žita u Kninu". U izjavi istražiteljima tužilaštva Pašić je, međutim, pomenuo niz težih incidenata nakon "Oluje" koje on, kako tvrdi, nije prijavljivao pisanim ali jeste usmenim putem, pre svega kninskim policijskim zvaničnicima Romaniću i Mihiću. Na pitanje da li su oni u tim prilikama nešto preduzimali, svedok je posle malo oklevanja rekao da nisu ništa.

Jedan od težih incidenata za koji je Pašić čuo je bilo ubistvo srpske starice Marte Vujnović i njenog mentalno obolelog sina. U izveštaju Hrvatskog helsinškog odbora o zločinima nakon "Oluje", koji je uveden u dokaze na suđenju Gotovini, Čermaku i Markaču, se navodi da su predstavnici te organizacije u avgustu 1995. godine kontaktirali Pašića i zamolili ga da reaguje povodom nestanka starice i njenog sina, na šta je on odgovorio da "ima pametnija posla nego da skuplja leševe Srba po Krajini". Na pitanje branioca Mišetića da li se seća prepiske sa predstavnicima HHO, Pašić kaže da je od njih primio samo jedan zahtev ali ne povodom pomenutog incidenta.

Pred kraj današnjeg zasedanja počelo je unakrsno ispitivanje svedoka od strane tužiteljice Gustafson.

Dijeljenje sadržaja