Bivši šef hrvatskog Ureda za prognane i izbegle Lovre Pejković tvrdi da su se uslovi za masovni povratak Srba u Krajinu stekli tek 1998. godine, a da su do tada odobravani individualni povratci i "idi i vidi" posete


U optužnici protiv generala Gotovine, Čermaka i Markača za zločine počinjene za vreme i nakon operacije "Oluja" se navodi da su deportacije i prisilna premeštanja Srba iz Krajine bila praćena "sprečavanjem njihovog povratka na to područje". Tužilac tvrdi da sprečavanje povratka ukazuje na nameru hrvatskog rukovodstva da se Srbi trajno proteraju iz Krajine, a samim tim i na postojanje udruženog zločinačkog poduhvata sa tim ciljem. U nastojanju da pobije te navode, odbrana generala Mladena Markača danas je na klupu za svedoke izvela bivšeg šefa Ureda za prognane i izbegle vlade Hrvatske, Lovru Pejkovića.

Svedok tvrdi da je hrvatska vlada učinila sve da se Srbima omogući povratak na područja oslobođena tokom operacija "Bljesak" i "Oluja", sledeći preporuke najviših međunarodnih institucija. Hrvatske vlasti su se, kaže, vodile izjavom visoke predstavnice UNHCR Sadako Ogate, koja je oktobra 1995. godine na skupu u Ženevi rekla da povratak mora da bude dobrovoljan i da bi trebalo da se odvija u tri faze: prvo bi se vratili raseljeni unutar Hrvatske, potom izbeglice iz okolnih zemalja i, na kraju, iz evropskih i prekookeanskih država.

Pejković tvrdi da je već nakon "Oluje" bio dopušten "individualni povratak" Srba kojima je u Krajini ostao neki član porodice. Ukazujući na dobru volju hrvatskih vlasti, svedok je istakao i da su u to vreme organizovane i "go and see" ("idi i vidi") posete, tokom kojih su izbegli Srbi mogli da se uvere u kakvom im je stanju njihova imovina i odluče se da li žele da se vrate. Bezbednosni i drugi uslovi za masovni povratak u Krajinu su se, tvrdi Pejković, stekli tek 1998. godine kada je donesen plan povratka raseljenih i izbeglih.

Branilac Goran Mikuličić je ukazao i na jedan primer pozitivno rešenog zahteva za povratak. Radi se o bivšem visokom zvaničniku Srpske demokratske stranke iz Krajine Jovi Opačiću koji je 1996. godine zatražio da se sa porodicom vrati, ističući da je Hrvatska njegova država koju je napustio "u okviru egzodusa koji je bio kruna neuspešne politike Slobodana Miloševića i krajinskog rukovodstva". Na pitanje predsedavajućeg sudije kada je Opačićev zahtev odobren, svedok je odgovorio da se to desilo "negde 1998. godine", dakle, dve godine nakon podnošenja.

Do kraja današnjeg zasedanja Pejković nije rekao koliki je, po podacima hrvatskih vlasti, ukupan broj Srba izbeglih iz Krajine niti onih koji su se vratili. Njegov iskaz se nastavlja sutra.

Dijeljenje sadržaja