Branioci hrvatskih generala ogradili se od tvrdnje Pere Kovačevića, veštaka Čermakove odbrane, da su optuženi Hrvati – zbog izostale pomoći države – bili prinuđeni da dokumente potrebne za odbranu "kupuju na crnom tržištu"


Dokazni postupak odbrane generala Ivana Čermaka nastavljen je danas iskazom veštaka za pravna pitanja Pere Kovačevića, čiji je ekspertski izveštaj uveden u dokaze, ali nije bilo glavnog ispitivanja pa je tako javnost ostala uskraćena za informacije o njegovom sadržaju. Iz kratkog unakrsnog ispitivanja odbrane Ante Gotovine se, doduše, moglo zaključiti da se izveštaj, ili makar jedan njegov deo, odnosi na pravnu analizu položaja vojne policije unutar sistema HV.

Odgovarajući na pitanja branioca Mišetića, svedok je rekao da se u Hrvatskoj pribeglo nemačkom modelu u kojem je vojna policija izdvojena iz oružanih snaga i stavljena pod ingerenciju ministarstva odbrane. To je, tvrdi, učinjeno kako zapovednici HV, među kojima i Gotovina i Čermak, ne bi mogli uticati na istrage zločina koje su eventualno počinili njihovi vojnici, budući da su te istrage bile u nadležnosti vojne policije. Odbrane dvojice optuženih generala dokazuju da njihovi klijenti nisu imali ništa sa vojnom policijom, pa tako nisu ni bili u mogućnosti da spreče zločine nad Srbima počinjene za vreme i nakon operacije "Oluja" u avgustu 1995. godine. Za iste zločine se, inače, tereti i policijski general Mladen Markač.

Tužilac Ruso/Russo je na početku unakrsnog ispitivanja predočio deo ekspertskog izveštaja u kojem Kovačević tvrdi da mu je cilj da "na neutralan i objektivan način" prezentuje svoje zaključke. Tužilac, međutim, tvrdi da se iz ranijih svedokovih izjava i kolumni objavljenih u hrvatskoj štampi vidi da on nije "ni neutralan ni objektivan". Predočio je članak iz 1997. godine u kojem Kovačević navodi da je optužnica protiv hrvatskih generala "usmerena protiv hrvatske države" i da vlast zbog toga mora preduzeti mere za obaranje "tog monstruoznog dokumenta".

Kada je tužilac sugerisao da je cilj svedokovog ekspertskog izveštaja upravo obaranje optužnice, a ne "neutralna i objektivna" pravna analiza, ovaj je odgovorio da je tada govorio kao političar i saborski zastupnik Hrvatske stranke prava (HSP) i da to nema nikakve veze sa njegovim stručnim nalazima. Iz pomenute HSP je, objasnio je usput, izašao prošle godine i to zbog "kršenja demokratske procedure" unutar stranačkih organa.

Kovačević je u pomenutom članku zahtevao i da hrvatske vlasti pomognu braniocima Hrvata optuženih pred Tribunalom, navodeći da su njihove odbrane primorane "da dokumenta kupuju na crnom tržištu". Mada je, tvrdi, čuo da je samo general Slobodan Praljak tako kupovao dokumenta za svoju odbranu, branioci sve trojice optuženih u ovom predmetu su se za svaki slučaj ogradili od takvog navoda, rekavši da nisu kupili nijedan dokument na crnom tržištu.

Tužilac je potom predočio članak iz 2007. godine u kojem Kovačević iznosi zahtev HSP da se raspiše referendum za prekid saradnje Hrvatske sa Tribunalom zbog blagih kazni izrečenih u prvostepenoj presudi "Vukovarskoj trojki". Svedok objašnjava da je to bio stav stranke u čije je ime tada govorio i ponovo poziva tužioca i sudije da ne mešaju njegovo političko i stručno mišljenje. "Ako vaš pekar iznese političko mišljenje koje vam se ne dopada, vi svakako nećete reći da mu je kruh loš", slikovito je zaključio Kovačević.

U drugom delu današnjeg zasedanja tužilac će, kako je najavio, preči na pitanja o Kovačevićevom "stručnom mišljenju", odnosno o zaključcima njegove analize o položaju vojne policije unutar sistema Hrvatske vojske.

Dijeljenje sadržaja