Branilac generala Mladena Markača negira da ima "lični interes" u predmetu "Oluja" i odbija da se povuče iz odbrane. Razmena pravnih argumenata o prigovoru odbrane Ante Gotovine na nadležnost Tribunala i oblik optužnice protiv trojice hrvatskih generala


Zagrebački advokat Miroslav Šeparović, branilac generala Mladena Markača, negirao je danas da ima "lični interes" u predmetu "Oluja", kao i da je "ugrozio interese svog klijenta" ili da se na bilo koji način "nedolično ponašao", čime bi zaslužio da se protiv njega pokrene postupak zbog kršenja kodeksa branilaca pred Tribunalom.

Šeparović se o tome izjašnjavao na poziv Pretresnog veća koje je juče formalno zaključilo da on jeste u "sukobu interesa" jer postoji velika verovatnoća da će zbog ličnih saznanja, koje je imao kao hrvatski ministar pravde u vreme operacije "Oluja", biti pozvan da svedoči na suđenju generalima Gotovini, Čermaku i Markaču.

Nameru da Šeparovića izvede na klupu za svedoke je sredinom prošle godine najavila odbrana Ante Gotovine koja je danas pitala veće "da li bi promenilo jučerašnju odluku ako bi oni odustali" od svedočenja bivšeg ministra a sadašnjeg branioca. Pretpretresni sudija Moloto je, međutim, ocenio da ta ponuda "dolazi prekasno", dva meseca pred zakazani početak suđenja i nakon tri upozorenja Žalbenog i Pretresnog veća na mogući sukob interesa i neophodnost da se on na vreme otkloni.

Pošto je saslušalo Šeparovića, Pretresno veće je zaključilo raspravu ne nagoveštavajući kada će i kakvu odluku s tim u vezi doneti.

Pre izjašnjavanja Markačevog branioca, vođena je jednočasovna rasprava o prigovoru odbrane Ante Gotovine na nadležnost Tribunala i oblik optužnice za "Oluju". Branioci i tužioci su imali po deset minuta da usmeno iznesu pravne argumente u prilog, odnosno protiv, prigovora da Tribunal nema nadležnost u ovom predmetu budući da u Krajini, "posle uspešno okončane operacije Oluja nije postojao oružani sukob", pošto nakon "egzodusa političkog i vojnog rukovodstva samoproglašene Republike Srpska Krajina" nije bilo "organizovanih i intenzivnih aktivnosti" snaga koje su se suprostavljale hrvatskim vlastima. Ne negirajući da je nakon "Oluje" bilo ubistava, pljački, paljenja srpskih kuća i drugih zločina, ko-branilac generala Markača, Goran Mikuličić, je ukazao da je za te zločine – pošto nisu počinjeni u kontekstu oružanog sukoba – "nadležno hrvatsko pravosuđe a ne Haški tribunal."

Budući da je početak suđenja zakazan za 7. maj ove godine, očekuje se da će se Pretresno veće uskoro izjasniti i o ovom prigovoru.

Dijeljenje sadržaja