Svedočeći na poziv odbrane Mladena Markača, Snježana Bagić - jedan od autora zakona o privremenom oduzimanju imovine napuštene za vreme i nakon operacije "Oluja" - tvrdi da cilj tog akta nije bio sprečavanje povratka Srba već, naprotiv, zaštita njihovih napuštenih kuća tako što bi one na određeno vreme bile ustupljene hrvatskim povratnicima i izbeglicama


Prvi radni dan pred Tribunalom u novoj godini počeo je iskazom sutkinje Ustavnog suda Hrvatske Snježane Bagić. Ona je u Hag došla na poziv odbrane bivšeg komandanta hrvatskih specijalaca Mladena Markača, koji se sa generalima Antom Gotovinom i Ivanom Čermakom tereti za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu sa ciljem trajnog proterivanja Srba iz Krajine u toku i nakon operacije "Oluja" 1995. godine.

Jedan od elemenata koji ukazuju na postojanje udruženog zločinačkog poduhvata po tužiocu je i nastojanje hrvatskih vlasti da nakon "Oluje" spreče povratak izbeglih Srba, pre svega donošenjem propisa o privremenom oduzimanju imovine napuštene u leto 1995. godine. Snježana Bagić, koja je kao tadašnja tajnica Ministarstva pravosuđa učestvovala u izradi predloga spornog akta čiji je pun naziv "Zakon o privremenom preuzimanju i upravljanju određenom imovinom", tvrdi da cilj vlasti nikako nije bio sprečavanje povratka, već, naprotiv, zaštita imovine koja je bila na meti pljačkaša i palikuća.

Namera zakonodavca je, pojasnila je svedokinja, bila da se napuštena imovina dodeli hrvatskim povratnicima i izbeglicama iz BiH, do tada smeštenim na slobodnim delovima Hrvatske. Pored rešavanja njihovog egzistencijalnog pitanja, ujedno je, kaže, sprečena i devastacija napuštenih kuća i pljačka pokretnih dobara.

Srbima je uredbom vlade od 31. avgusta 1995. godine dato 30 dana da se vrate u Hrvatsku i zatraže povrat imovine, a krajem septembra je donesen zakon u kojem je taj rok produžen na 90 dana. Suprotno tvrdnjama optužbe da je to učinjeno pod pritiskom međunarodne zajednice, Bagić je rekla da je do promene došlo jer se period od 30 dana pokazao "nerealnim", odnosno suviše kratkim. Početkom 1996. godine potpuno je ukinut rok za prijavljivanje Srba za povrat imovine, a pitanje povratka je nešto kasnije rešeno međudržavnim sporazumom između Hrvatske i SR Jugoslavije.

Branilac Mikuličić je predočio dokument UN od 23. oktobra 1995. godine u kojem se oštro kritikuje ponašanje Hrvatske u vezi sa napuštenom imovinom uz navod da se radi o "pravnom regulisanju etničkog čišćenja" i konfiskaciji imovine "u duhu revolucionarnog prava". Svedokinja kaže da ne shvata na osnovu čega je autor dokumenta UN zaključio da se radilo o konfiskaciji kada u uredbi vlade i zakonu jasno stoji da je reč samo o privremenom preuzimanju napuštene imovine, što je, dodala je, potvrđeno i pred Sudom za ljudska prava u Strazburu u presudama po tužbama više srpskih povratnika.

Pred kraj današnjeg zasedanja unakrsno ispitivanje Snježane Bagić je počela tužiteljica Gustafson.

Dijeljenje sadržaja