Bivši zapovednik Armije BiH u regionu Srebrenice, koji je juče uhapšen u Tuzli i jutros prebačen u pritvor Haškog tribunala, optužen za ubistva i okrutna postupanja sa zatočenim Srbima, bezobzirno razaranje gradova, sela i naselja i pljačku javne i privatne imovine - Glavni tužilac Del Ponte je optužnicu potpisala 13. marta, a sudija Ričard Mej je potvrdio 28. marta ove godine

"Ekspresno" prvo pojavljivanje optuženog pred Tribunalom: Orić se odrekao prava da mu se pročita optužnica i izjasnio se da nije kriv ni po jednoj od njenih tačaka

Odbijen zahtjev optuženog za privremenom slobodom

U svom pred-raspravnom podnesku, obrana Nasera Orića ocjenjuje da je to “prvi slučaj u povijesti da je predstavnik naroda koji je pod opsadom i u opasnosti od genocida - optužen na jednom medjunarodnom sudu za navodne zločine protiv neprijatelja koji ga drži u opsadi”

Mada je slučaj Nasera Orića, praktično, spreman za sudjenje, njegov početak još nije zakazan zbog zauzetosti sudskih veća drugim predmetima

Sudjenje bivšem zapovjedniku Armije BiH na području Srebrenice započet će 5. oktobra, najavio je danas pred-raspravni sudac. Orić je optužen zbog ubojstava i okrutnih postupaka prema srpskim civilima u policijskoj stanici u Srebrenici te zbog razaranja i pljačke srpskih sela u općinama Bratunac, Srebrenica i Skelani 1992. i 1993 godine

Predraspravna konferencija u slučaju Nasera Orića, bivšeg zapovednika Armije BiH u regionu Srebrenice, čije će sudjenje početi u sredu 6. oktobra 2004. Tužilaštvu odobreno da još jednom izmeni optužnicu.

Pored preživelih žrtava i očevidca zločina za koje se tereti bivši zapovednik Armije BiH u području Srebrenice, za optužbu će svedočiti i neki od Orićevih bivših saboraca, kao i predstavnici medjunarodne zajednice koji su s njim pregovarali 1993. Odbrana: “jedinstven slučaj u istoriji da se predstavniku naroda pod opsadom... sudi za navodne zločine protiv neprijatelja koji ga drži u opsadi.”

U uvodnoj reči na početku sudjenja Naseru Oriću, tužilac je optuženog opisao kao “gospodara rata: vrhovnog vojnog poglavara koji ima i civilnu vlast i koji nije nikome odgovoran”

Odbrana Nasera Orića ukazuje da su za razumevanje dogadjaja u Srebrenici od ključnog značaja četiri reči: genocid, opsada, izgladnjivanje i bolest. Da li je Orić optužen za “kradju televizora”?

Tužilaštvo traži uvodjenje 263 dokumenta zaplenjena u štabu II Korpusa Armije BiH ili dobijenih iz drugih izvora, kao što su vlasti Republike Srpske. Odbrana uložila prigovor i izrazila zabrinutost zbog “sumnjivih izvora” dokumenata koji su u posedu tužilaštva

Tužiteljstvo dovelo grafologa u klupu za svjedoke kako bi dokazalo vjerodostojnost potpisa Nasera Orića na dokumentima koje je predložilo na usvajanje

Na sudjenju Naseru Oriću, stručnjak za analizu dokumenata svjedočio je da u spornim dokumentima koje je proučio na zahtjev tužiteljstva nije našao tragove neovlaštenih ispravki - Obrana je ukazivala da je svjedok propustio ispitati neke detalje koji su važni pri utvrdjivanju autentičnosti

Prvi iskaz o konkretnim zločinima koji se stavljaju na teret Naseru Oriću – Svjedok iz srpskog sela Ježestica svjedočio o dva napada na selo, paljenju kuća i ubojstvima civila – Obrana nastojala dokazati da se nije radilo o napadima na nenaoružane civile.

Tužitelj dokazuje da Naser Orić snosi krivičnu odgovornost za pljačku i uništavanja imovine u srpskim selima oko Srebrenice i Bratunca. Miladin Simić svjedočio da je u selu Ježestice spaljen dio kuća, a stoka pokradena

Odbrana Nasera Orića nastoji da dokaže da su u Kravici i okolnim srpskim selima u području Srebrenice su 7. januara 1993. vodjene žestoke borbe srpskih i muslimanskih snaga u kojima je bilo gubitaka, osporavajući tezu optužbe da su snage pod komandom optuženog napale nebranjena sela i počinile masakr nad civilima

Na sudjenju Naseru Oriću, prvo svedočenje o napadu na selo Kravica 7. januara 1993.

Mada se Naser Orić ne tereti za žrtve napada koje su izvele snage pod njegovom komandom, optužba tvrdi da su ubijeni bili civili, dok odbrana dokazuje da je medju poginulima najviše boraca Bratunačke brigade VRS, koji su stradali u oružanom sukobu.

Svedokinja na sudjenju Naseru Oriću, opisala kako su joj u napadu na selo Divovići 5. oktobra 1992 poginuli sin i suprug

Motiv napada na srpska sela Bratunca i Srebrenice u junu 1992. godine, o kojima je svedočio Staniša Stevanović, je prema odbrani optuženog Nasera Orića bila “glad očajnih civila”

Svedok Milenko Stevanović tvrdi da je napadom na srpsko selo Bradjevina kod Bratunca komandovao izvesni Atif, čijeg se prezimena ne seća, a “po naredjenju Nasera Orića”

Prema britanskom ekspertu Andrewu Gowu, a time i tužitelju koji ga je pozvao za svjedoka, sukob u BiH izbio je zbog nastojanja srpske strane da etničkim čišćenjem stvori nove granice. Gow svjedočio o razvoju sukoba u kojem počinjeni zločini za koje se tereti Naser Orić.

Prvo svedočenje o navodnim zločinima nad srpskim zatočenicima u policijskoj stanici u Srebrenici 1992. 1 1993. godine. Odbrana Nasera Orića ukazuje da se prethodne izjave svedoka razlikuju od iskaza pred Tribunalom.

Svedočenje o napadu na selo Bjelovac, decembra 1992. godine, za koji se tereti Naser Orić, tadašnji komandant Armije BiH u području Srebrenice

Svedočenje o napadu bošnjačkih snaga na selo Bjelovac kod Bratunca. Dok odbrana Nasera Orića tvrdi da je u selu bio jedan bataljon Bratunačke brigade, svedok navodi da VRS nije bila zainteresovana da brani selo i da su meštani bili prepušteni sami sebi.

Svjedok iz Bjelovca, čiju su djecu zarobili bošnjački vojnici, navodi: "Jednom sam Oriću rekao: Kakav si ti komandant, zarobio su bebu od šest mjeseci! A on je rekao da su za njega svi koji se nadju na prvoj borbenoj liniji - borci"

Ratko Nikolić, nekadašnji zatočenik snaga kojima je komandovao Naser Orić, svedočio o zločinima nad srpskim zatvorenicima u policijskoj stanici u Srebrenici

Tokom unakrsnog ispitivanja branilac Nasera Orića tvrdio da je svedok preuveličao maltretiranja kojima je bio izložen u zatvoru u Srebrenici, jer time sebi "olakšava savest" zbog učešća u ubistvima srebreničkih Bošnjaka jula 1995. godine.

Isprovociran svedočenjem Nikole Popovića, koga smatra odgovornim za ubistvo dve hiljade ljudi u Kravici jula 1995. godine, optuženi Naser Orić uzviknuo da ne želi da mu “svedoči zločinac”. Predsedavajući sudija Adjijus zapretio Oriću stavljanjem lisica i udaljavanjem sa sudjenja.

U napadu na srpska sela u području Srebrenice, prema svedočenju Dragomira Miladinovića, pored vojnika pod komandom optuženog Orića učestvovali su i žene i deca "naoružani" kantama o koje su lupali s namerom da zastraše napadnuto stanovništvo.

Na zahtev odbrane Nasera Orića, pred Tribunalom ponovo svedočio Slaviša Erić, medicinski tehničar iz Kravice. Prema njegovim rečima, Kravica "nije bila nezaštićena", kako to predstavlja tužilaštvo, ali ni "vojno uporište", što nastoji da dokaže odbrana

Svedočenje o zlostavljanjima zatočenika u policijskoj stanici u Srebrenici, za koja se tereti Naser Orić

Slavoljub Žikić, penzionisani upravnik pošte u Fakovićima, izjavio da bi i pored proteklih godina, verovatno mogao da prepozna ratnog komandanta Srebrenice

Odbrana Nasera Orića osporava autentičnost i pouzdanost dokumenata koje je haško tužilaštvo dobilo iz “problematičnog izvora” - od vlasti Republike Srpske

Ne sporeći “problematičnost” RS kao izvora dokumenata, tužilac na sudjenju Naseru Oriću ukazao na činjenicu da nezavisno od izvora, verodostojnost svakog dokumenta utvrdjuju istražitelji u saradnji s tužiocima

Nedeljko Radić, Srbin iz sela Milići u Srebrenici opisao susrete sa Naserom Orićem u srebreničkom SUP u gde je bio zatočen i zlostavljan u jesen 1992. godine

Identifikacija optuženog od strane svedoka optužbe nije pouzdana, tvrdi odbrana bivšeg zapovednika Armije BiH u području Srebrenice

Svedok tužilastva Nedeljko Radić završio svedočenje ocenom da Naser Orić nije odgovoran za patnje kroz koje je prošao u Srebreničkom SUP u jesen 1992. godine

Dvanaest godina nakon se kao sedmogodišnji dečak našao u srebreničkom SUP, Branimir Mitrović svedočio na sudjenju Naseru Oriću

Tvrdnjom da su joj sećanja danas "svežija" nego pre osam godina svedokinja iz Bjelovca pokušala da objasni razlike u svojim izjavama iz 1993. i danas

Na sudjenju Naseru Oriću, svedok iz sela Ćosići opisao zlostavljanja koja je kao zatočenik preživeo u januaru 1993. godine u zgradi SUP-a i na drugim mestima u Srebrenici

Svedok optužbe Ilija Ivanović nije siguran da je Naser Orić osoba koju je video tokom zatočenja u Srebrenici

Svedok optužbe Branislav Gligić i branilac Nasera Orića, sarajevski advokat Vasvija Vidović, izneli pred sudije dijametralno različite verzije dogadjaja u Skelanima u proleće 1992. godine

Na sudjenju Naseru Oriću, zaštićeni svedok C7 opisao kako su ga iz višemesečnog zatočeništva u Srebrenici oslobodili “plavi šlemovi Filipa Moriona”

Fotografije oštećenih kuća u srpskim selima u području Srebrenice - po mišljenju odbrane Nasera Orića - ne mogu da ukažu na uzroke štete

U nastavku svedočenja na suđenju Naseru Oriću, svedok priznao da ne zna kako su nastala oštećenja na srpskim kućama, koje je fotografisao u julu i avgustu 1994. godine

Nedret Mujkanović, hirurg ratne bolnice u Srebrenici, je 1992. i 1993. primao pismene poruke od Nasera Orića. Tužilac mu je danas pokazao više ratnih dokumenata i naredbi komande Armije BiH u Srebrenici, a svedok je u većini slučajeva odgovorio da mu pokazani potpis "liče na Orićev"

Srpska sela u području Srebrenice je vojska pod komandom Nasera Orića napadala zbog “oružja i municije”, dok su civili u potrazi za hranom “pljačkali, rasturali i palili kuće”, tvrdi svedok optužbe Nedret Mujkanović

Civili u potrazi za hranom u Srebrenici 1992. godine nisu mogli biti sprečeni u pljački, tvrdi svedok na suđenju Naseru Oriću

Svedok tužilaštva potvrđuje tezu odbrane da napadi na srpska sela u Srebrenici 1992. i 1993. godine zapravo bili očajnička potraga za hranom

Nakon što je, najpre, objašnjavao da su muslimanske izbeglice iz Srebrenice palile kuće u srpskim selima “iz straha da ih u njih ne presele”, dr Nedret Mujkanović prihvatio sugestiju predsedavajućeg sudije da su oni to činili “iz istih razloga kao i Srbi.” Da bi, naime, onemogućili povratak ljudi u njihove domove.

Zašto komandant Armije BiH u regionu Srebrenice nije sprečio civile da pljačkaju i pale kuće u okolnim srpskim selima?

Na suđenju Naseru Oriću svjedoči bivši oficir britanske armije, pukovnik Vilijem Taker, pomoćnik zapovjednika snaga UNPROFOR u BiH francuskog generala Filipa Morijona.

Britanski pukovnik Pirs Vilijem Taker svjedočio je danas o neuspjelom pokušaju generala Filipa Morijona u martu 1993. da pobjegne iz Srebrenice i o tome kako je, i zašto, odlučio da ipak ostane sa izbjeglicama. Zašto general nije mogao uvjeriti "pukovnika" Orića da prekine borbena dejstva.

"U Srebrenici vlada zakon džungle", zapisao je britanski pukovnik Pirs Vilijem Taker u svoju bilježnicu u martu 1993. godine tokom boravka u Srebrenici - Dopremu humanitarne pomoći zračnim putem i njenu raspodjelu svjedok je opisao kao "borbu za golo preživljavanje"

Da li su jedinice pod komandom Nasera Orića bile “ekipe za spas naroda” ili vojne formacije?

Bivša zatočenica policijske stanice u Srebrenici opisala svoj prvi susret sa optuženim Naserom Orićem, tadašnjim komandantom Armije BiH u tom području

Kako je bivši načelnik policije u Srebrenici "otkazao poslušnost" Naseru Oriću

Kako je "odmetnik iz Srebrenice" nevoljno i delimično prihvatio Orićevu komandu

Kako su muslimanske snage u Srebrenici "dogovorom" pripremale borbene akcije 1992. i 1993. godine

Da li su jedinice teritorijalne odbrane Srebrenice bile "na vezi"?

Nevoljni svedok optužbe na suđenju Naseru Oriću tvrdi da "pre demilitarizacije" u Srebrenici nije bilo nikakve čvrste vojne strukture oružanih snaga. Postojale su samo "slabo organizovane grupe koje su čuvale liniju razdvajanja".

Uprkos oskudnim radio uređajima, iz Srebrenice je sve vreme rata bilo moguće uspostaviti vezu sa "spoljnim svetom". Odbrana tvrdi da je te uređaje Orić koristio "u privatne svrhe", a ne kao komandant snaga Armije BiH u području Srebrenice.

Pošto su se u dvodnevnim pripremama za svedočenje uverili da svedok ne želi da s njima sarađuje, tužioci odustali od izvođenja Ibrana Mustafića, bivšeg predsednika opštine Srebrenica, koji je ove sedmice trebalo da svedoči na suđenju Naseru Oriću.

Svjedok Okanović prezentirao video snimke borbi u selima bosanskih Srba oko Srebrenice, te je svjedočio o kontaktima s Orićem putem radio-veze

Svedočenje Envera Hogića koji je tokom rata, kao načelnik pravne službe Drugog korpusa u čijem su sastavu bile i jedinice Nasera Orića, savetovao starešine o primeni i poštovanju međunarodnog ratnog prava. Da li su Hogićevi saveti stizali do Srebrenice?

Oružane snage BiH su imale jasno propisana pravila međunarodnog ratnog prava - svedočio je na suđenju Naseru Oriću profesor Mušir Brkić, koji je 1992. pisao Pravilnik o primeni tih pravila u Armiji BiH. Dužnost starešina je bila da primenjuju pravila i sankcionišu njihova kršenja.

Dokumenti iz sefa VRS - za tužilaštvo dokaz za odbranu falsifikat - Oficir VRS opisao kako su devet godina čuvani dokumenti zaplenjeni u srebreničkoj operaciji u leto 1995. godine

Nakon 101 dan suđenja i 50 saslušanih svedoka, optužba zaključila izvođenje dokaza protiv bivšeg zapovednika Armije BiH u regionu Srebrenice, optuženog za razaranja i pljačku srpskih sela i zlostavljanje i ubistva zatvorenika krajem 1992. i početkom 1993. godine.

"Tužilaštvu u osam mjeseci nije uspjelo da dokaže niti jednu tačku optužnice", smatra branilac Džon Džons i traži da tužilaštvo sâmo povuče čitav predmet. U tom slučaju, odbrana uopće ne bi trebala izvoditi dokaze.

Tužitelji su danas pred sucima iznijeli stav da su predočili dovoljno dokaza o napadima na srpska sela te zlostavljanjima u srebničkoj policijskoj stanici te da se suđenje treba nastaviti s dokaznim postupkom obrane Nasera Orića.

Postupak protiv Nasera Orića će, umesto po dosadašnjih šest, biti nastavljen po samo četiri tačke optužnice za zločine koje su snage pod njegovom komandom počinile u području Srebrenice krajem 1992. i početkom

Veće odbilo zahtev odbrane da se postupak obustavi do odluke Žalbenog veća o ograničenjima koja su nametnuta za izvođenje dokaza odbrane. Šta odbrana ne treba da dokazuje.

Drugi svedok odbrane Nasera Orića potvrđuje tezu o nedostatku čvrste organizacije i discipline u muslimanskim snagama na području Srebrenice 1992. i 1993. godine

Sead Bekrić, svedok odbrane Nasera Orića, opisuje kako je sa civilima u Srebrenici 1992. i 1993. godine, “očajnički tragao za hranom”

Delimično uvažena žalba branilaca Nasera Orića na odluku Pretresnog veća o ograničavanju broja svedoka i vremena predvidjenog za izvodjenje dokaza odbrane.

Postupajući po nalogu Žalbenog veća, sudije su Orićevoj odbrani umesto 9 odobrile 16 sedmica za izvođenje dokaza. Lista svedoka je novom odlukom proširena sa 30 na 51. Sudija najavljuje presudu najkasnije do kraja jula 2006.

U potrazi za hranom nije bilo bitne razlike između civila i boraca, tvrdi svedok odbrane Nasera Orića

Jedinice Armije BiH u Srebrenici nisu koordinirale pohode “torbara”, ali su akciju u Kravici izveli “pod pritiskom civila”, tvrdi Kada Hotić, svedok odbrane Nasera Orića

Muslimani iz Srebrenice su se u proleće 1992. godine samo branili od napada srpskih snaga, dokazuje odbrana Nasera Orića. Kako su, «lupanjem u šerpe i lonce», civili i slabo naoružani dobrovoljci naterali srpske snage na povlačenje iz sela Rakovići.

Odbrana Nasera Orića brani tezu o spontanim akcijama izgladnelih civila u Srebrenici 1992. i 1993. godine

Stanovništvo Srebrenice je tokom 1992. i 1993. godine bilo spremno na sve da bi došlo do korice hleba, tvrdi još jedan svedok odbrane Nasera Orića

U Srebrenici je, 1992. i 1993., "teško bilo razlikovati borce od civila", tvrde svedoci odbrane Nasera Orića

Odbrana Nasera Orića nastavlja sa izvođenjem dokaza o napadima srpskih snaga i početku sukoba na području Srebrenice u proleće 1992.

Svedok odbrane Nasera Orića opisao kako je početkom 1993. godine u Srebrenici ruksak zamenio puškom

Svedok odbrane Hamed Tiro negira navode iz knjige o Srebrenici koju je, tvrdi optužba, napisao optuženi Naser Orić

Izveštaj Štaba Oružanih snaga Srebrenice o strukturi njihovih jedinica 1992. i 1993. godine, prema svedoku odbrane Nasera Orića, predstavljaju "odraz želja a ne realnog stanja"

Znatno brojnije i dobro naoružane srpske snage, savladane su iznenadnim napadom, tvrdi svedok odbrane na suđenju Naseru Oriću koji je učestvovao u napadu na Kravicu 7. januara 1993.

Citatom iz "Travničke hronike" Ive Andrića, Nesib Burić osporava navode "srebreničkih hronika" iz perioda 1992.-1993. od kojih je jednu, prema tužiocu, napisao optuženi Naser Orić

Odbrana Nasera Orića nastoji da dokaže kako podaci iz knjige "Srebrenica svedoči i optužuje" - koju je prema tužilaštvu napisao optuženi - nisu tačni niti im se može verovati

Odbrana Nasera Orića nastavlja da dokazuje da optuženi nije bio zapovednik svih snaga Armije BiH u području Srebrenice

Odnos snaga u području Srebrenice 1992. godine, prema svedočenju Hazima Malagića, svedoka odbrane Nasera Orića

Za dokumente optužbe koji su mu predočeni u unakrsnom ispitivanju, svedok odbrane Nasera Orića tvrdi da su "pogrešni", "smešni" ili "lažni"

Svedok odbrane Nasera Orića tvrdi da je optuženi samo "vodio" svoju grupu boraca, a nije njima "komandovao".

Svedočenja doktora Sajmona Mardela o katastrofalnoj humanitarnoj situaciji u Srebrenici početkom 1993. godine.

Zaštićeni svedok odbrane Nasera Orića svedoči o napadima na zbegove muslimanskih civila u području Srebrenice koji su, prema njegovim rečima, najčešće dolazili iz pravca Kravice i okolnih srpskih sela

Zaštićeni svedok odbrane Nasera Orića objašnjava kako su i zašto bošnjačke snage u srebreničkoj enklavi odlučile da 7. januara 1993. napadnu na selo Kravica

Pošto je potvrdio da se u proleće 1993., nakon demilitarizacije, u Srebrenici pominjalo ime Nasera Orića, zaštićeni svedok odbrane nije umeo da objasni u kom se kontekstu govorilo o njemu

Zaštićeni svedok odbrane se "ne slaže" sa izjavama koje je optuženi Naser Orić dao u intervjuu sa istražiteljima tužilaštva.

Svedok odbrane Nasera Orića opisuje haotičnu situaciju u Cerskoj, mestu pored Vlasenice u okruženju i pod granatama srpskih snaga, u koje se u proleće 1992. slilo više od 5.000 izbeglica iz tog dela Podrinja

Svedok odbrane potvrdio da je Naser Orić u novembru 1992. postavljen za komandanta oružanih snaga subregije Srebrenice, Vlasenice, Bratunca i Zvornika, ali da to nikada nije postao pošto, po njemu, "nije bilo moguće objediniti sve oružane grupe na tom prostoru."

Svedok odbrane Nasera Orića potvrđuje u unakrsnom ispitivanju da je u području Srebrenice delovalo više "naoružanih grupa", ali negira da je to bila vojska pošto, kako tvrdi, nije postojala jedinstvena komanda niti bilo kakva koordinacija između različitih grupa.

Kao što činjenica da je Nil Armstrong sleteo na Mesec ne znači da su to mogli da urade i drugi, tako i pojedinačni uspešni primeri odlazaka muslimanskih civila ili boraca iz jednog u drugo mesto u Podrinju 1992. i 1993. godine – ukazuje odbrana Nasera Orića - ne znači da su svi mogli slobodno da se kreću i razmenjuju informacije.

Oštra rasprava o podnesku odbrane Nasera Orića u kojem se tužilaštvo optužuje da je zatajilo dokaze koji bi mogli upućivati na nevinost ili ublažiti krivicu optuženog

Odbrana Nasera Orića smatra "nečuvenim" što haško tužilaštvo nije sprovelo istragu nakon što je Slobodan Mišić u novembru 1997. u intervjuu "Vranjskim novinama" priznao ubistvo 70-80 muslimanskih civila

Tokom unakrsnog ispitivanja svedok odbrane tvrdio da tokom napada na Ježesticu i Fakoviće nije video da je bilo «bezobzirnog razaranja» kako piše u optužnici protiv Nasera Orića

Kakve su uniforme nosili Orićevi borci i na koji način su do njih došli, objašnjava svedok odbrane Sidik Ademović

Svedok odbrane Nasera Orića u unakrsnom ispitivanju tvrdio da je Orić bio poznat i hrabar, ali da je od njega bilo "boljih, vrednijih i čestitijih" ljudi. Na taj način on se suprotstavio težnji tužioca da pokaže da se Orić posle jednog vojnog podviga nametnuo kao vođa muslimanskih jedinica u Podrinju.

Odbrani Nasera Orića biće omogućeno da ponovo pozove neke svedoke tužilaštva i dodatno ih unakrsno ispita, u svetlu novih dokaza koji su se pojavili nakon što je odbrana među dokumentima tužilaštva pronašla intervju sa srpskim dobrovoljcem Slobodanom Mišićem. Tužilaštvu je ujedno naloženo da obelodani sve materijale koje poseduje, a koji odbrani mogu biti od koristi.

Tokom glavnog ispitivanja Mustafe Šaćirovića, odbrana Nasera Orića je sudskom veću predstavila retrospektivu većine svojih dosadašnjih tvrdnji. Od početka izvođenja dokaza, odbrana je pre svega nastojala da dokaže da su srpske snage tokom 92. i 93. godine kontrolisale situaciju u Podrinju i činile zločine nad civilima, a da je vojna organizacija u srebreničkoj enklavi bila improvizovana, bez jedinstvene komande i komunikacije među naoružanim muslimanskim grupama.

Svedok odbrane tokom unakrsnog ispitivanja tvrdio da nije čuo za srpske žrtve ni u jednom selu za čija razaranja je optužen Naser Orić, a da "sada prvi put čuje" da su Srbi bili zatočeni u srebreničkoj policijskoj stanici. Rekao je i da nije imao saznanja o ulozi Nasera Orića u osnivanju TO Srebrenica i njegovom učešću u radu Ratnog predsedništva.

Svedočeći u korist Nasera Orića, bivši posmatrač UN potvrdio navode odbrane o nadmoći srpskih i nemoći muslimanskih snaga i zločinima nad civilima u Podrinju

Kanadski kapetan McDonald, odgovarajući na pitanja tužilaštva, priznao da su trake oko ruke i glave, pa čak i farbanje lica muslimanskih boraca u Srebrenici, mogli biti surogat uniforme, ali da to još uvek nije značilo da su se tako “opremljeni” borci mogli zvati “pravom vojskom”.

Zaštićeni svedok odbrane Nasera Oriću tvrdi da je selo Kravica u opštini Bratunac bilo "vojno utvrđenje srpskih nacionalista"

Zaštićeni svedok odbrane tvrdi da su se u svim srpskim selima u okolini Konjević Polja nalazile jake snage VRS, te da su civilni objekti, za čije se razaranje tereti Naser Orić, po njemu bili legitimni vojni ciljevi

Odbrana tvrdi da je petina svedoka optužbe protiv Nasera Orića učestvovala u srebreničkom masakru u julu 1995. godine

Borci koji su prenosili informacije među naoružanim grupama ne mogu se zvati kuririma, smatra zaštićeni svedok odbrane Nasera Orića, potkrepljujući tako tezu branilaca da u Podrinju nije postojala organizovana vojna struktura muslimanskih snaga.

"Srebrenica bi pala sa Orićem ili bez njega jer komanda u Podrinju nije postojala." Tako je, prema dokumentu odbrane, Rasim Delić odgovorio na pitanje Alije Izetbegovića zašto je u martu 1995. komandanta 28. divizije povukao u Tuzlu.

Svedok odbrane Nasera Orića, bivši ambasador Venecuele pri UN i sadašnji specijalni savetnik generalnog sekretara svetske organizacije, optužio međunarodnu zajednicu da nije sprečila genocid u Srebrenici

Svedok Orićeve odbrane, venecuelanski diplomata Diego Arija, optužio UN i za "lažiranje" situacije u Srebrenici u proleće 1993. godine

Odbrana Nasera Orića je nastoji da dokaže da je razaranja sela u širem području Srebrenice prilikom napada muslimanskih snaga bilo posledica "vojne nužde". Svedok odbrane tvrdi da su mnoga od tih sela dodatno razorena i prilikom kontraofanzive srpskih snaga.

Svedok odbrane tvrdi da Orić nikada nije imao komandnu ulogu u Srebrenici, već samo ulogu "koordinatora", te da je među srebreničkim Muslimanima "bio omražen zbog svog predratnog angažmana" u obezbeđenju bivšeg srpskog predsednika.

Tokom unakrsnog ispitivanja, svjedok odbrane Nasera Orića ostao pri tvrdnjama da među naoružanim muslimanskim grupama u Podrinju nije bilo komande, već samo “pokušaja koordinacije” i objasnio zašto je baš Orić postao glavni koordinator iako je u narodu bio nepopularan zbog svog službovanja u obezbjeđenju Slobodana Miloševića.

Američki oficir iz prethodnice komande UNPROFOR u martu 1993. godine u Srebrenici nije video Nasera Orića

Na prvoj sednici suđenja Naseru Oriću u 2006.odbrana nastavila da dokazuje kako Naser Orić nije imao komandu nad muslimanskim snagama u Podrinju. Optuženi je, tvrdila svedokinja odbrane, bio popularan među mladima, ali nije imamo nikakvu moć na području Srebrenice.

Da li je u Srebrenici tokom rata postojala samo jedna pisaća mašina i kakva je zaduženja imao Naser Orić u srebreničkom Ratnom predsedništvu bile su teme današnjeg kratkog unakrsnog ispitivanja svedoka odbrane Šuhre Džilović.

Bivša sekretarica Ratnog predsedništva Srebrenice negira bilo kakvo vojno organizovanje na području ove opštine u periodu na koji se odnosi optužnica protiv Nasera Orića

Svedok veštak potkrepio sumnje odbrane u autentičnost dokumenata iz dokaznog materijala tužilaštva na kojima je potpis Nasera Orića

U završnici suđenja Naseru Oriću tužilaštvo nastoji da ospori nalaz veštaka odbrane o (ne) autentičnosti potpisa optuženog na dokumentima iz dokaznog materijala optužbe.

Pretresno veće traži ekspertizu "nezavisnog veštaka grafologa" o autentičnosti Orićevih potpisa na dokumentima iz dokaznog materijala

Odbrana traži da se iz dokaza izuzmu video snimci i transkript intervjua koje su istražitelji tužilaštva vodili sa Naserom Orićem dve godine pre podizanja optužnice. Optužba se, u svom dokaznom postupku, uveliko oslanjala na neke od Orićevih izjava iz tih intervjua.

Svedočeći o karakteru Nasera Orića, oficir američke vojske opisao optuženog kao "iskrenog i predusretljivog džentlmena" čija je pomoć omogućila SFOR-u da bolje kontroliše situaciju u regionu

Slovenački grafolog Dorjan Keržan imenovan za veštaka sudskog veća pošto su veštaci odbrane i optužbe dali različito mišljenje o verodostojnosti jednog broja dokumenata sa potpisom Nasera Orića. Keržan očekuje da će analiza dokumenata biti gotova u narednih mesec dana.

Tužilaštvo se protivi zahtevu odbrane da se Orićev intervju istražiteljima izuzme iz dokaznog materijala tvrdeći da ničim nije umanjena njegova verodostojnost i dokazna vrednost

Sudije odbacile zahtev odbrane za izuzimanje intervjua koji je Naser Orić, u svojstvu osumnjičenog, dao istražiteljima tužilaštva 2001. godine. U međuvremenu je, kako saznajemo, odbačen zahtev optužbe da replicira na dokaze odbrane, a završne reči strana predviđene su za početak aprila.

Branioci Nasera Orića nisu dobili dozvolu da se žale na odluku Pretresnog veća kojom je odbijen njihov zahtev da se iz dokaznog materijala izuzme intervju optuženog sa haškim istražiteljima iz 2001. godine

Slovenački grafolog koji je po nalogu sudskog veća analizirao jedanaest spornih potpisa Nasera Orića, zaključio da se za šest može sa sigurnošću ili velikim stepenom verovatnoće reći da su ispisani Orićevom rukom, dok je za ostalih pet dokumenta veštačenje ostalo "bez zaključka." Odbrana, međutim, osporava pouzdanost ovog veštačenja

Nakon završnih reči optužbe i odbrane, zakazanih za početak aprila, sudije će odlučivati da li je Orić bio "običan ratnik" ili "gospodar rata" u Srebrenici 1992. i 1993. godine

Branioci Nasera Orića tvrde da je tužilaštvo ponovo propustilo da obelodani "potencijalno oslobađajući dokazni materijal" za njihovog klijenta

Branioci i tužioci se ne slažu oko karaktera dokumenata koji su, po okončanju dokaznog postupka, obelodanjeni odbrani Nasera Orića. Sudije će se izjasniti nakon što optužba pismeno odgovori na podnesak odbrane

U Srebrenici se krajem 1992. i početkom 1993. nije radilo o "spontanom podizanju masa" radi odbrane, već o organizovanju oružanih grupa radi napada na okolna srpska sela – tvrdi optužba u završnoj reči na suđenju Naseru Oriću

Tužilaštvo smatra da je izvan razumne sumnje dokazalo odgovornost Nasera Orića za zločine kojima ga tereti optužnica, ali se nije izjasnilo o visini kazne koju bi veće trebalo da izrekne optuženom ukoliko ga proglasi krivim

U završnoj reči odbrana tvrdi da ni jedna optužba protiv Nasera Orića nije dokazana i optužuje drugu stranu "za izmišljanje dokaza"

Odbrana je kraju završne reči optužila tužilaštvo za "surovost i osvetoljubivost" zbog "drakonske kazne" koju je u svom poverljivom podnesku predložilo za Nasera Orića

Odgovor tužilaštva na optužbe odbrane zbog visine predložene kazne za Nasera Orića

Suđenje Naseru Oriću završeno kratkim obraćanjem optuženog Pretresnom veću koje je najavilo presudu za nepuna tri meseca

Na žalbenoj raspravi u predmetu Nasera Orića - osuđenog na dve godine zatvora zbog zločina nad srpskim zatočenicima u Srebrenici 1992. i 1993. godine - odbrana obrazložila zahtev da bivši komandant oružanih snaga Srebrenice bude oslobođen svih optužbi, a optužba da mu se potvrdi osuđujuća presuda i poveća kazna

Žalbena presuda Naseru Oriću, osuđenom na dve godine zatvora zbog zločina nad srpskim zatočenicima u Srebrenici 1992. i 1993. godine, biće izrečena 3. jula ove godine

Presuda kojom je bivši komandant Armije BiH u području Srebrenice proglašen krivim za zločine svojih potčinjenih, po oceni Žalbenog veća,ne ispunjava dva bitna pravna preduslova da bi se neko osudio po načelu komandne odgovornosti. Orić o tri i po godine pritvora: "Takva je sudbina"

Braniteljica Nasera Orića traži od Tribunala da "hitno" naloži prekid postupka protiv njenog klijenta koji se vodi pred sudom u Bijeljini u Republici Srpskoj. Odbrana tvrdi da tužilaštvo krši princip po kojem se ne može dva puta suditi za isti zločin

Pretresno veće II odbacilo zahtev Nasera Orića da naloži obustavu postupka koji je, po odbrani, pokrenut pred sudom u Bijeljini. Veće zaključilo da nema dokaza da se protiv Orića vodi postupak, niti da mu se u Bijeljini sudi za dela za koja mu je već suđeno pred Tribunalom, zbog čega nema osnove za intervenciju Tribunala

Zastupnici Nasera Orića traže od Mehanizma za međunarodne krivične sudove da naloži obustavu postupka koji se protiv bivšeg ratnog komandanta Armije BiH vodi u Državnom sudu u Sarajevu

Kineski sudija Liu Daqun imenovan je da razmotri zahtev odbrane Nasera Orića da Tribunal naloži sudu u Sarajevu obustavljanje postupka koji se protiv nekadašnjeg srebreničkog komandanta Armije BiH vodi po optužnici za ratne zločine

Sudija takozvanog Mehanizma za međunarodne krivične sudove Liu Daćun odbacio zahtjev Nasera Orića da se Sudu BiH naloži obustavljanje postupka za ratne zločine protiv nekadašnjeg komandanta Armije BiH u Srebrenici. Kineski sudija, naime, nije uvjeren da se Oriću pred Sudom BiH sudi za iste zločine za koje mu je suđeno pred Tribunalom