Bivši zapovednik Armije BiH u regionu Srebrenice, koji je juče uhapšen u Tuzli i jutros prebačen u pritvor Haškog tribunala, optužen za ubistva i okrutna postupanja sa zatočenim Srbima, bezobzirno razaranje gradova, sela i naselja i pljačku javne i privatne imovine - Glavni tužilac Del Ponte je optužnicu potpisala 13. marta, a sudija Ričard Mej je potvrdio 28. marta ove godine

Naser Orić, bivši zapovednik Armije BiH u regionu Srebrenice, prebačen je jutros u Pritvorsku jedinicu Haškog tribunala. Orića su juče u Tuzli uhapsili pripadnici SFOR, na osnovu zapečaćene optužnice koju je glavni tužilac Karla/Carla del Ponte potpisala 13. marta, a sudija Ričard Mej/Richard May potvrdio 28. marta ove godine.

Srebrenička istraga Haškog tužilaštva, kako nam je danas izjavio zamenik glavnog tužioca Grejem Bluit/Graham Blewitt, "ne ograničava se samo na dogadjaje iz jula 1995. za koje smo do sada podigli desetak optužnica. Naša istraga o dogadjajima koji su tome prethodili i o zločinima koje su snage pod komandom Nasera Orića počinile nad srpskim civilima u području Srebrenice, traje već nekoliko godina. Optužnicu smo podigli kada smo prikupili dovoljno dokaza da njegovu odgovornost možemo da dokažemo izvan svake razumne sumnje" - kaže Bluit.

Naser Orić, rodjen marta 1967. u Potočarima u opštini Srebrenica, je pre rata, kao policajac, bio na dužnosti u Beogradu i na Kosovu. Uoči rata prebačen je u policijsku stanicu u Srebrenici, a u maju 1992. je postavljen za komandanta lokalne teritorijalne odbrane. Novembra iste godine imenovan je za komandanta združenih snaga podregije Srebrenica.

Optužnica protiv Nasera Orića pokriva period od juna '92. do marta '93. godine. U tom su periodu snage pod njegovom komandom, prema optužnici, zatočile izvestan broj Srba u policijskoj stanici u Srebrenici i tu ih podvrgle okrutnom postupanju, mučenjima i teškim prebijanjima, koja su se ponekad završavala smrću. U optužnici se detaljno opisuju mučenja kojima je bilo podvrgnuto sedam srpskih civila, a navode se i imena isto toliko ubijenih zatočenika u policijskoj stanici u Srebrenici.

Naser Orić se, takodje, tereti za bezobzirno razaranje gradova, sela i naselja koje nije bilo opravdano vojnim potrebama, kao i za pljačkanje javne ili privatne imovine. Izmedju maja '92. i februara '93. godine, snage pod njegovom komandom su, prema optužnici, spalile, razorile i opljačkale najmanje pedeset sela i zaselaka sa pretežno srpskim stanovništvom u opštinama Bratunac, Srebrenica i Skelani. Zbog Orićeve "strategije bezobzirnog razaranja", navodi se u optužnici, "iz tog je područja izbeglo na hiljade Srba".

U šest tačaka optužnice Naser Orić se tereti za kršenje zakona i običaja ratovanja, po oba osnova odgovornosti: kako po individualnoj, zbog akcija koje je naredio ili u kojima je lično učestvovao, tako i po komandnoj - zato što svoje podčinjene nije sprečio u vršenju zločina, niti ih je zbog njih kaznio.

Kao i svi ostali zapovednici Armije BiH koji su do sada optuženi, Orić se ne tereti za zločine protiv čovečnosti, što pokazuje da dela za koja je optužen - po oceni tužilaštva - nisu izvršena u okviru sistematskih i rasprostranjenih napada na civilno stanovništvo.

Prvo pojavljivanje Nasera Orića pred Tribunalom, na kojem će se optuženi izjasniti o navodima optužnice, biće naknadno zakazano.

Dijeljenje sadržaja