Sudija takozvanog Mehanizma za međunarodne krivične sudove Liu Daćun odbacio zahtjev Nasera Orića da se Sudu BiH naloži obustavljanje postupka za ratne zločine protiv nekadašnjeg komandanta Armije BiH u Srebrenici. Kineski sudija, naime, nije uvjeren da se Oriću pred Sudom BiH sudi za iste zločine za koje mu je suđeno pred Tribunalom

Kineski sudija Liu Daćun/Daqun odbacio je zahtjev branilaca Nasera Orića da se Sudu u Sarajevu naloži obustavljanje nedavno pokrenutog postupka za ratne zločine protiv nekadašnjeg komandanta Armije BiH u Srebrenici. Pozivajući se na statut i pravila postupka prema kojima se pred nacionalnim sudovima ne može voditi postupak protiv osoba kojima je za ista djela već suđeno pred međunarodnim sudovima, Orićevi advokati Vasvija Vidović i Džon Džons/John Jones su, podsjetimo, tražili da Mehanizam naloži obustavu postupka pred Sudom BiH protiv njihovog klijenta. Sudija Daćun, međutim, nije uvjeren da se pred Sudom BiH protiv Orića vodi postupak po istim optužbama za zločine za koje mu je sudio Tribunal.

Sudija Daćun u odluci podsjeća da je Tribunal sudio Oriću za ubistva, okrutno postupanje, razaranje gradova i sela koje nije bilo opravdano vojnom nuždom, uništavanje javne i privatne imovine u periodu od 10 juna 1992. do 20. marta 1993. godine u BiH. U pogledu optužbi za ubistva Oriću je suđeno po osnovu komandne odgovornosti i to za ubistva počinjena između 6. februara i 20 marta 1993. godine Jakova Dokića, Dragana Ilića, Milislava Milovanovića, Kostadina Popovića, Branka Sekulića i Bogdana Živanovića. Nasuprot tome, napominje kineski sudija, optužnica podignuta pred Sudom BiH Orića tereti za okrutno postupanje prema ratnim zarobljenicima, ubistvo Slobodana Ilića u selu Zalazje, kao i učešće u ubistvu Milutina Miloševića i Mitra Savića u maju i decembru 1992. na području bratunačke opštine.

Sudija Daćun je, stoga, u cjelosti odbacio argument Orićevih advokata da se – iako ubistva za koja se Orić tereti u Sarajevu nisu konkretno navedena u nekadašnjoj tribunalovoj optužnici - radi o "istim vojnim aktivnostima Armije BiH u Istočnoj Bosni 1992. i 1993 koje su predstavljale i osnovu haškog predmeta".

Dijeljenje sadržaja