Po načelu zapovedne odgovornost - zato što nije sprečio zločine ili kaznio njihove počinioce - bivši načelnik Glavnog štaba Armije BH optužen za ubistva koja su snage pod njegovom komandom izvršila septembra 1993. u selima Uzdol i Grabovica, tokom operacije "Neretva '93."

Halilović je, po načelu komandne odgovornosti, optužen zbog propusta da spreči ili kazni ubistva civila u selima Grabovica i Uzdol

Do početka suđenja on će boraviti na teritoriji Federacije BiH, nalažu suci koji su prihvatili garancije optuženog kao i vlade Federacije BiH da će se on vratiti u pritvor i da neće predstavljati prijetnju žrtvama i svjedocima

Suđenje penzioniranom generalu Armije BiH, Seferu Haliloviću, optuženom za kršenje zakona i običaja ratovanja, trebalo bi početi krajem juna ove godine

Tužilaštvo demantovalo postojanje bilo kakvog dogovora o povlačenju optužnice protiv bivšeg načelnika Glavnog štaba Armije BiH. Halilovićev peti zahtev - u poslednjih 8 meseci - za imenovanje novog branioca.

Završen najveći dio predraspravnih priprema u postupku protiv bivšeg komandanta Armije BiH

Nakon sedam i po mjeseci, pred sudskim vijećem Haškog tribunala danas se ponovo pojavio penzionisani general Armije BIH Sefer Halilović, koji je u ponedjeljak uveče doputovao u Hag

Početak sudjenja bio više puta odgadjan zbog čestih promjena branitelja i zbog zauzetosti sudskih vijeća na Tribunalu

Zakazano sudjenje bivšem načelniku Štaba vrhovne komande Armije BiH, optuženom za zločine koje su snage pod njegovom komandom počinile septembra 1993. nad hrvatskim civilima u selima Grabovica i Uzdol. Presude bivšim oficirima VRS Vidoju Blagojeviću i Draganu Jokiću, optuženim za zločine u Srebrenici, biće izrečena 17. januara 2005.

Na predraspravnoj konferenciji kojoj je prisustvovao i optuženi saopšten datum početka sudjenja

Uoči početka sudjenja, predsednik Tribunala odbacio zahtev Sefera Halilovića da tokom procesa boravi u nekoj “sigurnoj kući ili stanu” a ne u Pritvorskoj jedinici UN. Odbačen, takodje, i zahtev da Halilović – tokom sudjenja – ne sedi na optuženičkoj klupi već zajedno sa timom svojih branilaca

Uvodna reč optužbe na sudjenju generalu Seferu Haliloviću, bivšem načelniku Glavnog štaba Armije BiH, optuženom zbog propusta da spreči ili kazni ubistvo više od 60 hrvatskih civila u selima Grabovica i Uzdol u dolini Neretve, septembra 1993. godine.

Na sudjenju Seferu Haliloviću svjedočio mladić iz Grabovice kojem su vojnici Armije BiH ubili pet članova obitelji

Prema zaštićenom svjedoku B vojnici Armije BiH su 7. septembra 1993. stali u selu Grabovica da se odmore za “dalji napad prema Mostaru.” Kada su dva dana kasnije nastavili dolinom Neretve, za njima su u Grabovici ostali leševi 33 ubijena civila

Kako je u septembru 1993. osujećen pokušaj Vojne policije Šestog korpusa Armije BiH da istraži kako je došlo do ubojstva 33 hrvatska civila u selu Grabovica, u dolini Neretve

Odbrana Sefera Halilovića optužuje svjedoka optužbe Salka Gušića da je "bio u lancu komandovanja" koji je odgovoran za zločin u Grabovici i da svjedočenjem pokušava da sa sebe skine odgovornost za te dogadjaje. Svjedok odbacuje optužbe i tvrdi da bi bio "najsretniji da Halilović nije kriv", po cijenu da on sjedi na njegovom mjestu.

Odbrana Sefera Halilovića ukazuje da su jedinice 6. korpusa bile prisutne u zoni u kojoj se odvijala operacija Neretva '93 i time nastoji diskreditovati svjedoka Salku Gušica, bivšeg komandanta tog korpusa

Na suđenju Seferu Haliloviću, odbrana tvrdi da je svjedok Salko Gušić "namjerno minimizirao svoju ulogu" u operaciji Neretva '93. Odbrana smatra da je Gušić bio upoznat i sa dešavanjima u Uzdolu, kao i da je naredba o napadu stigla iz komande 6. korpusa.

U procesu protiv Sefera Halilovića svjedočila je Kata Miletić (1937) koja je u Grabovici 8. i 9. septembra 1993. godine izgubila dva člana obitelji

Na suđenju Seferu Haliloviću, bivši pripadnik Devete motorizovane brigade Armije BiH potvrdio je da je Vehbija Karić 8. septembra 1993. u Grabovici okupljenim vojnicima rekao da Hrvate koji se budu bunili “bace” u Neretvu. Nije se, međutim, mogao sjetiti da je u tom momentu i Sefer Halilović bio tu

Svjedok optužbe Nedžad Mehanović, bivši pripadnik jurišne čete Devete motorizovane brigade Armije BiH, iznio je novu verziju sporne izjave brigadira Vehbije Karića u Grabovici 9. septembra 1993. godine. Mehanović tvdi da je tom prilikom u Grabovici bio i general Sefer Halilović

Enes Šakrak, ubica Ljubice Zadro i njene četvorogodišnje kćerke Mladenke, svjedočio je o zločinima koje su počinili pripadnici Armije BiH u hrvatskom selu Grabovica 8. i 9. septembra 1993. godine

Prema svjedočenju zaštićenog svjedoka, nekadašnjeg pripadnika jurišnog odreda Devete motorizovane brigade, nikome u vrhu Armije BiH nije bilo u cilju da se sazna istina o dešavanjima u Grabovici 8. i 9. septembra 1993. godine

Zaštićeni svjedok, bivši pripadnik Devete motorizovane brigade, izjavio je danas na suđenju Seferu Haliloviću da su mu advokati odbrane ponudili 50.000 KM da promijeni iskaz o dešavanjima u Grabovici 7. i 8. septembra 1993. godine. Nakon što je to odbio, tvrdi svjedok, upućene su mu prijetnje.

Svjedok optužbe Selmo Cikotić danas je na suđenju Seferu Haliloviću izjavio da je on generala Halilovića u vrijeme operacije Neretva '93 doživljavao kao osobu koja je "koordinirala" i "vodila" borbena dejstva. On je također kazao da nijedna od njegovih jedinica koje su učestvovale u operaciji nije bila pretpočinjena Haliloviću

Nekadašnji načelnik Uprave vojne bezbjednosti pri Štabu vrhovne komande Armije BiH, Jusuf Jašarević, svjedoči na suđenju Seferu Haliloviću. Optužbu je najviše zanimalo "incidentno ponašanje" dijela 9. motorizovane i 10. brdske brigade i eventualna umiješanost Sefera Halilovića u događaje koji su predhodili akciji Trebević, u kojoj se Armija BiH obračunala sa "kriminalnim dijelovima" tih brigada.

Trećeg dana svjedočenja na suđenju Seferu Haliloviću, nekadašnji načelnik uprave vojne bezbjednosti pri Štabu vrhovne komande Armije BiH, Jusuf Jašarević, naveo ko je, po njegovom mišljenju, bio odgovoran za provođenje istrage o zločinu koji se dogodio u Grabovici 8. i 9. septembra 1993. godine.

Odbrana Sefera Halilovića u unakrsnom ispitivanju svjedoka Jusufa Jašarevića, nekadašnjeg prvog čovjeka Službe vojne bezbjednosti Armije BiH, predočila je dva dokumenta kojima je podastrijela tezu da je u proljeće i ljeto 1993. godine planirano "uklanjanje" Sefera Halilovića.

Vojnicima srpske i hrvatske nacionalnosti u jedinici Adnana Solakovića njihovi saborci Bošnjaci davali su nadimke ili mijenjali imena u muslimanska, jer su se bojali da se njima ne dogodi isto što i stanovnicima Grabovice. Ovo je na suđenju Seferu Haliloviću izjavio zaštićeni svjedok "E", bivši pripadnik Drugog samostalnog bataljona Armije BiH.

Bivši operativac Službe bezbjednosti Armije BiH svjedočio je pod zaštitnim mjerama o tome kako su pripadnici Devete motorizovane i Desete brdske brigade u ljeto 1993. blokirali komandu Armije BiH. Optužba nastoji dokazati da je Sefer Halilović u to vrijeme bio jedini autoritet koji mogao obuzdati ove dvije brigade

Svaka akcija hapšenja počinilaca zločina nad hrvatskim civilima u Grabovici u septembru 1993. godine najvjerovatnije bi završila prolijevanjem krvi, ocijenio je Nermin Eminović, nekadašnji pomoćnik komadanta Šestog korpusa Armije BiH, na suđenju Seferu Haliloviću. Svjedok je smatrao da treba poslušati instrukciju “da se ništa ne poduzima”.

Nermin Eminović je prvi svjedok koji je na suđenju Seferu Haliloviću detaljnije govorio o zločinu nad hrvatskim civilima u Uzdolu - Bivši pomoćnik komandanta Šestog korpusa Armije BiH tvrdi da adekvatna istraga o zločinu u Uzdolu nije bila moguća jer nije bilo informacija koje bi potvrdile da se zločin zaista dogodio

Kako su u Grabovici u septembru 1993. "nestajali" vojnici Armije BiH koji su bili “drugih veroispovesti”

U nastavku suđenja Seferu Haliloviću, o zločinu nad hrvatskim civilima u Grabovici 8. i 9. septembra 1993. godine svjedočio je načelnik Stanice javne bezbjednosti Jablanica, Emin Zebić. Iako Grabovica nije bila u nadležnosti ove policijske stanice, zamjenik načelnika je u saradnji s vojnom policijom lokalne jedinice pokušao saznati šta se dogodilo u tom hrvatskom selu

Namik Džanković, bivši operativac Uprave vojne bezbjednosti Armije BiH, tvrdi da je u septembru 1993. godine, neposredno nakon što su počinjeni zločini nad hrvatskim civilima u Grabovici, obavijestio svoje pretpostavljene o tome šta se dogodilo ali da nikada nije dobio adekvatan odgovor niti je pokrenuta istraga kako bi se utvrdilo ko su počinioci

Namik Džanković, bivši operativac Uprave vojne bezbjednosti Armije BiH, svjedočio o tome kako je septembra 1993. u dopisu svom načelniku zatražio je da se osnuje mješovita komisija MUP i SVB i pošalje u Grabovicu kako bi se sprovela istraga o zločina nad civilima ovom hrvatskom selu. Svjedok tvrdi da mu iz Uprave nikada nije stigao odgovor

Novinar Šefko Hodžić, ratni reporter sarajevskog "Oslobođenja" svjedočio je danas na suđenju Seferu Haliloviću o susretu sa dvojicom dječaka kojima su pripadnici Devete motorizovane brigade Armije BiH u septembru 1993. godine pobili kompletnu porodicu

Šefko Hodžić, novinar i ratni reporter "Oslobođenja" izjavio je danas na suđenju bivšem načelniku Armije BiH da u septembru 1993. nije znao da je Sefer Halilović u Jablanici svojstvu šefa Inspekcijskog tima, a ne kao komandant operacije "Neretva '93", pa ga je zato "pogrešno oslovljavao."

Bivši načelnik štaba Šestog korpusa Armije BiH Nedžad Tirak tvrdi da taj korpus nije imao nikakvu komandnu ulogu u operaciji Neretva '93. Ovu svoju tvrdnju svjedok je tokom svjedočenja "korigovao", nakon što mu je pokazano jedno od, kako ih on naziva, "alibi naređenja"

Zlatan Okić, bivši pripadnik Službe državne bezbjednosti i jedan od istražitelja koji su ispitivali Sefera Halilovića tokom operacije Trebević u oktobru 1993. godine, danas je svjedočio u Hagu. Odbrana tvrdi da je tužilaštvo namjerno pozvalo svjedoka koji "malo zna", a odustalo od svjedočenja drugog svjedoka koji "zna puno više".

U noći 13. na 14. septembar u Uzdolu je ubijeno 29 hrvatskih civila, uglavnom starijih muškaraca, žena i djece, kao i jedan zarobljeni vojnik HVO

Na suđenju Seferu Haliloviću, bivšem načelniku štaba Armije BiH, svjedočila Ivka Stojanović, jedna od preživjelih stanovnika hrvatskog naselja Uzdol u kojem je 14. septembra 1993. godine ubijeno 29 civila. Svjedokinja se u trenutku napada zatekla u svojoj kući, udaljenoj nekoliko stotina metara od prve linije fronta

Zaštićeni svjedok "G", bivši pripadnik Samostalnog prozorskog bataljona koji je 14. septembra 1993. godine izveo napad na Uzdol, izjavio je da je prva žrtva rata u BiH bila istina. On je na suđenju Seferu Haliloviću danas počeo svjedočenje o okolnostima u kojima se dogodio napad na Uzdol u kojem je poginulo 29 hrvatskih civila

Zaštićeni svjedok “G”, bivši pripadnik Samostalnog prozorskog bataljona, izjavio je na suđenju Seferu Haliloviću, da je HVO vlastitom artiljerijom gađao Uzol tokom napada pripadnika Armije BiH na ovo hrvatsko naselje u kojem je 14. septembra 1993. godine poginulo 29 civila hrvatske nacionalnosti.

Janko Stojanović, bivši pripadnik HVO, svjedočio je danas na suđenju Seferu Haliloviću, kako je u zoru 14. septembra ispred svoje kuće u zaseoku Križ gledao egzekuciju susjede Anice Stojanović. Svjedok se ne sjeća da je čuo artiljerijsku paljbu u Uzdolu tokom napada, a nije mu poznato ni da su postojali domobrani

Žrtva napada ABiH na Uzdol i bivši pripadnik bataljona koji je izvršio napad svjedočili na suđenju Seferu Haliloviću

Na suđenju Seferu Haliloviću danas je svjedočila britanska novinarka Kejt Ejdi koja je 15. septembra 1993. godine za BBC izvještavala o stradanju hrvatskih civila u Uzdolu. Po njoj, u to vrijeme u Bosni nije bilo prave, organizovane vojske i sve joj je nalikovalo na “igranje vojske”

Pred Međunarodnim sudom za ratne zločine kao svjedok optužbe u slučaju protiv Sefera Halilovića svjedoči general Vahid Karavelić. Na top listi ratnih komandanta koji su se bavili švercom i drugim nelegalnim radnjama, po generalu Karaveliću, u ljeto 1993. godine prednjačio je Mušan Topalović Caco, bivši komandant Desete brdske brigade

General Vahid Karavelić svjedočio da je dijelove jedinica iz Sarajeva uputio u Hercegovinu na zahtjev Sefera Halilovića, tadašnjeg načelnika glavnog štaba Armije BiH. Svjedok tvrdi da ne zna kako je kasnije nad tim jedinicama uspostavljen lanac komandovanja i da li je Halilović bio komandant operacije Neretva '93.

Prema dokumentima bosanskohercegovačkih službi sigurnosti kojima raspolaže Ured tužilaštva, na čelu tzv. sandžačkog lobija u Sarajevu 1993. godine bio je Ejup Ganić, tadašnji član ratnog Predsjedništva BiH. General Vahid Karavelić je, na suđenju Seferu Haliloviću, izjavio da ne može potvrditi ovakve informacije

Na sastanku vrha Armije BiH u Zenici 22. avgusta 1993. godine razgovarano je o tome kakav će stav zauzeti vojska u slučaju da politički vrh na pregovorima u Ženevi pristane na podjelu BiH, ali nije bilo govora o operaciji Neretva “93, tvrdi odbrana Sefera Halilovića .General Vahid Karavelić je u nastavku svjedočenja potvrdio ovu tezu odbrane rekavši da je to” upravo tako - koliko se on sjeća”.

U nastavku suđenja Seferu Haliloviću svjedočio je patolog koji je utvrđivao uzrok smrti žrtava iz hercegovačkog sela Uzdol. Za narednu sedmicu najavljeno svjedočenje Ramiza Delalića Ćele, ratnog zamjenika komandanta Devete motorizovane brigade čiji su vojnici osumnjičeni da su počinili masakr nad 33 civila u selu Grabovica 8.i 9. septembra 1993. godine.

Sefer Halilović nije reagovao na pravi način nakon što je saznao za zločin u Grabovici, riječi su Ramiza Delalića Ćele koji svjedoči u nastavku suđenja Seferu Haliloviću. Delalić je danas govorio i o uroti protiv genarala Rasima Delića koju je spremao Sefer Halilović.

Ramiz Delalić Ćelo je, u nastavku svjedočenja, tvrdio da Sefer Halilović ne samo što nije proveo istragu nakon zločina u Grabovici, nego je zanemarivao i naredbe nadređenih da to mora uraditi. Odbrana je pokušala da dovede u pitanje njegov kredibilitet, tvrdeći da je Delalić već prije lagao pred drugim sudovina.

Branilac Sefera Halilovića i drugog dana unakrsnog ispitivanja nastojao da dokaže da Ramiz Delalić Ćelo ne govori istinu kada opisuje situaciju u Grabovici i dešavanja u Sarajevu. Delalić, negirajući to, tvrdi da je odbrana prije svjedočenja pokušavala da ga ubijedi da promijeni iskaz i da su tražili od njega da ne govori ništa sto može kompromitirati Halilovića, te da posjeduje dokaze o tome.

Nastojeći da ospori iskaz svjedoka tužilaštva Ramiza Delalića Ćele, branilac Sefera Halilovića u unakrsnom ispitivanju pomenuo brojne sporne detalje o ratu u Sarajevu. Delalić većinu navoda koji se ne slažu sa onim što je rekao proteklih dana negira, pa čak i svoje vlastite izjave date prije ovog svjedočenja.

Još jedan svjedok tužilaštva u slučaju Sefer Halilović govorio je o incidentima između Armije BiH i policije u Sarajevu s početka rata. Svjedok Bakir Alispahić je rekao kako su neki pripadnici pojedinih brigada u sastavu Armije u Sarajevu počinili niz zločina, među kojima su i ubistva civila svih nacionalnosti.

Po povratku iz Jablanice u Sarajevo, Bakir Alispahić je obavijestio generala Rasima Delića i predsjednika Aliju Izetbegovića o zločinu u Grabovici. U tom trenutku on nije raspolagao sa imenima počinilaca niti detaljima o onome što se desilo, te su obojica njegovih sagovornika, tvrdi svjedok, naredili hitne istrage.

Trećeg dana svjedočenja Bakira Alispahića, u unakrsnom ispitivanju branilac Sefera Halilovića pročitao je dijelove transkripta sjednice Predsjedništva BiH od 26. novembra 1993. godine. Svjedok je potvrdio da je stav Alije Izetbegovića u tom periodu bio da se neke greške generalu trebaju oprostiti.

Alija Izetbegović je Franji Tuđmanu u julu 1993. godine rekao da je Sefer Halilović smijenjen i da su mu ostale samo formalne funkcije. Svjedok tužilaštva Bakir Alispahić pak tvrdi da je Halilović u septembru iste godine komandovao operacijom Neretva, te da nikada nije čuo da je njegova funkcija samo formalna.

I pored toga što jer pred sam kraj iznošenja dokaza tužilaštva jedan od trojice sudija iz pretresnog vijeća podnio ostavku, suđenje Seferu Haliloviću se nastavlja u četvrtak, svjedočenjem Vehbije Karića putem video-linka.

Nakon ostavke sudije Senašija i pošto se optuženi saglasio da se suđenje nastavi sa novim sudijom, predsednik Tribunala imenovao sutkinju Florans Mumba u veće pred kojim se vodi postupak protiv bivšeg načelnika Glavnog štaba Armije BiH.

Posljednji svjedok u dokaznom postupku optužbe protiv Sefera Halilovića, Vehbija Karić, negirao je navode optužnice prema kojima je on sugerisao počiniocima zločina u Grabovici da ubijaju civile. Nastavak suđenja zakazan je za 20. juna, kada će početi iznošenje dokaza odbrane.

Alija Izetbegović, Rasim Delić i Bakir Alispahić su, prema tvrdnjama Sefera Halilovića, krivi za zločine koje su pripadnici Armije BiH počinili u septembru 1993. godine u Grabovici. Iako je više puta insistirao na provođenju istrage, najviši politički i vojni vrh u državi to je ignorisao. Sam Halilović, kako tvrdi, nije mogao utjecati na sve što se dešavalo u jesen 1993. godine u Hercegovini.

Na statusnoj konferenciji uoči početka dokaznog postupka odbrane bivšeg načelnika Glavnog štaba Armije BiH, branilac najavio 30 svjedoka - od kojih će samo 7 dati iskaz u sudnici, dok će ostali svjedočiti pisanim izjavama. Uvodna riječ i prvi svjedok odbrane u ponedjeljak 27. juna.

Odbrana Sefera Halilovića će dokazivati da on nije komandovao trupama koje su učestvovale u Operaciji Neretva 93 kada su pojedini pripadnici Armije BiH počinili zločine nad civilnim stanovništvom dva hercegovačka sela. U uvodnoj riječi, Halilovićev branilac rekao da tužilaštvo nije uspjelo izvršiti svoj zadatak i dokazati navode optužnice.

Iskaz Mehmeda Behle podržava glavni argument odbrane da Sefer Halilović nije bio na čelu lanca komande operacije Neretva 93. Međutim, ono što je Behlo rekao u sudnici razlikuje se od onoga što je, tokom istrage 2001. godine, izjavio haškim istražiteljima.

Umjesto najavljenih sedam, samo će četiri svjedoka dat iskaz u sudnici u postupku iznošenja dokaza odbrane Sefera Halilovića. Odbrana je najavila i da će uskoro predati zahtjev o privremenom puštanju na slobodu, a sudija se nada da će završne riječi obje strane biti moguće čuti već 26. augusta.

Pripadnici Samostalnog prozorskog bataljona koji su učestvovali u akciji u Uzdolu, nisu počinili zločin nego su pucali su samoodbrani - tvrdi zaštićeni svjedok odbrane Sefera Halilovića. Svjedok kaže da je učestvovao u istrazi, koja je pokrenuta po naredbi iz Sarajeva, a provedena je unutar bataljona.

Nakon samo sedam radnih dana, završeno je iznošenje dokaza odbrane za bivšeg načelnika Glavnog štaba Armije BiH Sefera Halilovića. Odbrana je ocijenila da su im za dokazivanje teze o nepostojanju krivice dovoljna samo tri svjedoka u sudnici.

Obrana traži da Sefer Halilović, nakon završnih riječi zakazanih za sljedeću sedmicu, bude privremeno oslobođen do izricanja presude

Bivši načelnik štaba ABiH i, po optužnici, zapovjednik operacije Neretva 93 Sefer Halilović “nije poduzeo ništa” na sprečavanju i, kasnije, kažnjavanju ubojstava hrvatskih civila u Grabovici i Uzdolu, kazao je tužitelj u završnoj riječi. Obrana će završnu riječ iznijeti sutra.

Obrana tvrdi da Sefer Halilović nije kriv za propust da spriječi i kazni ubojstva u Grabovici i Uzdolu, te da su tužitelji propustili “poći stazom koja bi vodila osuđujućoj presudi”

Pretresno veće će izreći presudu Seferu Haliloviću u sredu 16. novembra 2005. godine, saopšteno u Tribunalu

Pozivajući se na princip međunarodnog krivičnog prava da se komandant ne može smatrati odgovornim za zločine osoba koje nisu bile pod njegovom komandom u vreme kada su ti zločini počinjeni, Pretresno veće je zaključilo da Sefer Halilović nije kriv po jedinoj tački optužnice koja ga je po načelu komandne odgovornosti teretila za kršenja zakona i običaja ratovanja jer nije sprečio ili kaznio zločine pripadnika Armije BiH koji su mu bili potčinjeni.

Žalbeno veće odbacilo prvi žalbeni osnov tužilaštva, a ostala tri nije ni razmatralo – ocenjujući ih "bespredmetnim" nakon što je potvrđeno da Halilović nije imao "efektivnu kontrolu" nad vojnicima Armije BiH koji su počinili zločin u Grabovici