Još jedan svjedok tužilaštva u slučaju Sefer Halilović govorio je o incidentima između Armije BiH i policije u Sarajevu s početka rata. Svjedok Bakir Alispahić je rekao kako su neki pripadnici pojedinih brigada u sastavu Armije u Sarajevu počinili niz zločina, među kojima su i ubistva civila svih nacionalnosti.

Bakir Alispahić, ratni načelnik Centra javne bezbijednosti Sarajevo, a potom Ministar unutrašnjih poslova BiH, novi je svjedok tužilaštva u nastavku suđenja Seferu Haliloviću. Neposredno nakon rata Alispahić je bio na čelu obavještajno sigurnosne agencije AID u Federaciji, ali je smijenjen na zahtjev međunarodne zajednice zbog učešća u organizovanju kampa za obuku terorista Pogorelica u blizini Sarajeva.

Bakir Alispahić je u prvom dijelu iskaza govorio o situaciji u Sarajevu '92. i '93. godine. Kako tvrdi Alispahić, odnosi između Armije BiH i policije u tom periodu su bili jako "zategnuti". "U Armiji je bilo raznih osoba... Bilo je puno problema i česti su bili incidenti između Armije i policije" rekao je Alispahić. Najviše problema policija je, prema svjedoku, imala sa pripadnicima jedinica kojima su komandovali Mušan Topalović Caco, Ramiz Delalić Ćelo i Jusuf Prazina Juka. Prema prijavama građana i brojnim drugim saznanjima, rekao je Alispahić, policija je znala da su pripadnici ovih jedinica samovoljno privodili civile, vodili ih na kopanje rovova, pretresali i pljačkali stanove. "Imali smo prijavljenih i nestalih lica" rekao je Alispahić.

Da bi riješili "unutrašnje probleme", kako ih je nazvao Alispahić, odnosno probleme koje su u Sarajevu uzrokovali pripadnici ovih brigada, policijske i vojne strukture su obavijestile i tadašnje državno Predsjedništvo. "Predloženo je da ti ljudi trebaju biti uhapšeni na izlazu iz Sarajeva... Razumio sam da je i general Halilović želio riješiti taj problem", rekao je Alispahić. Vojno-policijske akcije nazvane Kazani i Trebević, u oktobru 1993. godine, predstavljale su rješenje tih "unutrašnjih problema." Tokom njih, više pripadnika jedinica koje su izazivale nerede je uhapšeno, a neki su ubijeni. U toku trajanja akcija policija je otkrila da su pripadnici 10. brdske brigade počinili više ubistava civila "svih nacionalnosti, ali je najviše bilo Srba, mada je bilo i Bošnjaka i Hrvata" rekao je Bakir Alispahić.

Alispahić je govorio i o sastanku armijskog vrha u augustu 1993. godine u Zenici kada je planirana i operacija Neretva 93 sa ciljem deblokade Mostara. Tokom operacije, Alispahić je obilazio policijske uprave u Hercegovini, a dan nakon ubistava u Grabovici našao se u Jablanici gdje je obaviješten da su "pripadnici Ćeline i Cacine jedinice" počinili zločin. Iako je civilna policija pokušala ući u selo, tvrdi Alispahić, vojna policija to nije dozvolila.

Bakir Alispahić će nastaviti svjedočenje sutra. Sefera Halilovića optužnica tereti da nije spriječio ili kaznio počinitelje zločina nad 66 hrvatska civila u selima Uzdol i Grabovica, u dolini Neretve.

Dijeljenje sadržaja