Nekadašnji načelnik Uprave vojne bezbjednosti pri Štabu vrhovne komande Armije BiH, Jusuf Jašarević, svjedoči na suđenju Seferu Haliloviću. Optužbu je najviše zanimalo "incidentno ponašanje" dijela 9. motorizovane i 10. brdske brigade i eventualna umiješanost Sefera Halilovića u događaje koji su predhodili akciji Trebević, u kojoj se Armija BiH obračunala sa "kriminalnim dijelovima" tih brigada.

Nekadašnji načelnik Uprave vojne bezbjednosti pri Štabu vrhovne komande Armije BiH, Jusuf Jašarević, već treći dan svjedoči u slučaju koji se pred Haškim tribunalom vodi protiv Sefera Halilovića. Optužbu je u prvom dijelu glavnog iskaza najviše zanimalo "incidentno ponašanje" dijela 9. motorizovane i 10. brdske brigade i eventualna umiješanost Sefera Halilovića u događaje koji su u ljeto 1993. godine predhodili akciji Trebević, u kojoj se Armija BiH obračunala sa "kriminalnim dijelovima" tih brigada.

Optužba je predočila spis sa podacima tadašnje Službe drzavne bezbjednosti u kojem se navodi da je Sefer Halilović u ljeto 1993. godine "smišljeno i planski djelovao sa konačnim ciljem izazivanja krizne situacije u BiH, posebno na prostoru Sarajeva". Halilović je podršku, kako se navodi u tom dokumentu, tražio u "njemu lojalnim jedinicama i komadantima". U tom dokumentu se precizira da se ovo prije svega odnosi na 9. motorizovanu brigadu u kojoj je zamjenik komadanta bio Ramiz Delalić "Ćelo" i 10. brdsku brigadu kojom je komadovao Mušan Topalović "Caco", odred Zulfikar kojim je komadovao Zulfikar Ališpago zvani "Zuka" te jedinicu "Delta" i njenog komadanta.

Sefer Halilović je, kako se navodi u pomenutom spisu, komadante ovih brigada i jedinica "konspirativno" obavještavao o navodnim pripremama MUP-a za napade na njih. Komadanti su, navodi se, ovakva obavještenja prihvatali veoma ozbiljno te su stalno svoje jedinice pripremale za takve sukobe. Uticaj Sefera Halilovića u to vrijeme, ustvrdila je optužba, je bio toliki da su pripadnici nekih jedinica u Sarajevu čak nosili bedževe sa njegovim likom.

Jašarević je rekao da je upoznat sa sadržajem ovih dokumenata ali da je riječ o informacijama koje Uprava nije bila u mogućnosti da provjeri te da ne može potvrditi da su te informacije tačne. On je na osnovu ovih informacija napravio svoj izvještaj i proslijedio ga nadređenima.

Jašarević je naveo da je krajem jula 1993. godine u Sarajevu održan sastanak Savjeta za zaštitu ustavnog poretka na čijem čelu je tada bio dr Mirko Pejanović. Ovom sastanku su, pored njega, prisustvovali Rasim Delić, Bakir Alispahić, te Alija Izetbegović, Stjepan Kljujić i Muhamed Filipović.

Razgovarano je, kako je rekao Jašarević, o nedisciplini u 9. i 10. brigadi jer su "narasli problemi u vezi s ovim jedinicama predstavljali opasnost za pad grada." U slučaju otkazivanja poslušnosti ove dvije brigade, kako je kazao Jašarević, Sarajevo bi palo i desio bi se masakr nekoliko puta veći od Srebrenice. Stoga je, kako je kazao, traženo da se Predsjedništvo, odnosno Savjet, suoče s ovim problemom i donesu smjernice o tome šta da se poduzme. U tom smislu im je bila i nejasna uloga Sefera Halilovića jer su "imali saznjanja da on ima direktan uticaj na te jedinice".

Rezultat ovih razgovora bila je akcija Trebević 2 koja je uslijedila 26. oktobra 1993. godine. U akciji je ubijen Mušan Topalović "Caco", komadant 10. brdske brigade, uhapšeni su mnogi pripadnici obje brigade, a Sefer Halilović se našao u kućnom pritvoru.

Sefera Halilovića optužnica tereti da je kao komadant operacije Neretva '93 odgovoran što nije spriječio ili kaznio ubistva civila u Grabovici i Uzdolu u septembru 1993.

Dijeljenje sadržaja