Vojnicima srpske i hrvatske nacionalnosti u jedinici Adnana Solakovića njihovi saborci Bošnjaci davali su nadimke ili mijenjali imena u muslimanska, jer su se bojali da se njima ne dogodi isto što i stanovnicima Grabovice. Ovo je na suđenju Seferu Haliloviću izjavio zaštićeni svjedok "E", bivši pripadnik Drugog samostalnog bataljona Armije BiH.


Vojnicima srpske i hrvatske nacionalnosti u Drugom samostalnom bataljonu kojim je komandovao Adnan Solaković, njihovi saborci Bošnjaci davali su nadimke ili mijenjali imena u muslimanska jer su se bojali da se njima ne dogodi isto što i stanovnicima Grabovice - izjavio je na suđenju Seferu Haliloviću zaštićeni svjedok "E", bivši pripadnik te jedinice. U Grabovici su 8. i 9. septembra 1993. ubijena 33 hrvatska civila

"Naredbu o nadimcima" je, kako je kazao svjedok, izdao njihov komadant Adnan Solaković, noć nakon zločina u Grabovici. Naredio im je, također, da se klone vojnika Ramiza Delalića Ćele, te da noću dežuraju ispred kuća u kojima su bili smješteni.

Prema kazivanju svjedoka, zločine nad civilima u Grabovici počinili su pripadnici jedinice kojom je komandovao Ramiz Delalić Ćelo. Te noći su, kako je kazao, najvjerovatnije bili pod utjecajem droge i alkohola.

Svjedok je izjavio da se pucnjava čula skoro cijelu noć a pratili su je urlici pijanih vojnika i krikovi žrtava. Sutradan ujutro je, kao je naveo, vidio dva tijela u Neretvi, dva u šipražju na obali i još dva kod željezničkog mosta. Na putu koji vodi kroz Grabovicu opazio je tragove krvi i komad ljudske lobanje.

Svjedok "E" je rekao da su "nakon frke" u Grabovicu stigli i ljudi iz komande, te da je u džipu koji je prošao pored kuće u kojoj se on nalazio vidio Sefera Halilovića i Vehbiju Karića. Tog istog dana u selu je, kako je kazao, vidio i Ramiza Delalića Ćelu i Zulfikara Ališpagu Zuku.

Advokat odbrane Piter Morisej/Peter Morrissay je pokušao osporiti izjavu svjedoka da je Halilovića vidio u Grabovici. Međutim, svjedok je ne samo ostao pri svojoj tvrdnji, nego se pri kraju unakrsnog ispitivanja prisjetio da je Sefera Halilovića tog dana vidio ne jednom već više puta..

Drugi, po odbrani, sporan detalj u ovom svjedočenju bio je "ratni dnevnik" svjedoka "E". Svoje doživljaje i zapažanja, zabilježena tokom rata na raznim papirima, svjedok je kako tvrdi između 1995. i 1998. godine prepisao u rokovnik koji je pokazan na sudu. Odbrana je nastojala dokazati da je svjedok - plašeći se istrage o zločinima u Grabovici - neke događaje naknadno opisao drugačije nego što su se oni uistinu dogodili.

Dobar dio glavnog ispitivanja svjedoka odvijao se na zatvorenim sjednicama tako da je ostalo nepoznato šta je još ovaj svjedok imao reći o zločinu u Grabovici i njegovim akterima.

Sefera Halilovića optužnica tereti da je kriv što nije spriječio ili kaznio zločine nad hrvatskim civilima u Grabovici i Uzdolu u septembru 1993. godine.

Dijeljenje sadržaja