Na sastanku vrha Armije BiH u Zenici 22. avgusta 1993. godine razgovarano je o tome kakav će stav zauzeti vojska u slučaju da politički vrh na pregovorima u Ženevi pristane na podjelu BiH, ali nije bilo govora o operaciji Neretva “93, tvrdi odbrana Sefera Halilovića .General Vahid Karavelić je u nastavku svjedočenja potvrdio ovu tezu odbrane rekavši da je to” upravo tako - koliko se on sjeća”.


Na sastanku vojnog vrha Armije BiH u Zenici 22. avgusta 1993. godine nije bilo govora o operaciji Neretva 93, tvrdi odbrana Sefera Halilovića. General Vahid Karavelić je u nastavku svjedočenja pred Međunarodnim tribunalom potvrdio ovu tezu odbrane rekavši da je to” upravo tako - koliko se on sjeća”.

U optužnici protiv bivšeg načelnika Glavnog štaba Armije BiH Sefera Halilovića navodi se da je nakon sastanka u Zenici, Halilović imenovan za komandanta operacije Neretva ’93 tokom koje su počinjeni zločini u Grabovici i Uzdolu u septembru 1993. godine, za koje je Halilović optužen po načelu komandne odgovornosti.

Sastankom Glavnog štaba sa komandantima korpusa u Zenici, krajem avgusta 1993. godine, predsjedavao je tadašnji komandant Armije BiH Rasim Delić, a na njemu je, tvrdi odbrana, prevashodno razgovarano o tome kakav će stav zauzeti vojska u slučaju da politički vrh BiH na pregovorima Ženevi pristane na podjelu Bosne i Hercegovine.

Na video snimku sastanka u Zenici, koji je prikazan u sudnici, Halilović informiše komandante korpusa kako je, prema pisanju štampe, Predsjedništvo BiH u punom sastavu, bez Ganića, u Ženevi navodno već donijelo odluku da pristupi ovakvoj podjeli. “Taj pristanak je”, rekao je tada Halilović, “sraman poraz za Armiju BiH” i prva etapa uništenja države BiH i muslimanskog naroda u njoj. Da bi se to spriječilo, zadatak vojnog vrha je u tom trenutku, po Haliloviću, bio da radi na jačanju armije, podizanju borbene gotovosti i organizovanju na svim nivoima za nastavak oružane borbe.

Odbrana se poziva i na zaključke zeničkog sastanka koje je potpisao komandant Rasim Delić. Tema razgovora, prema ovom dokumentu, bili su “ciljevi oslobodilačke borbe” jer su, po ocjeni učesnika, “neki od ciljeva dovedeni u pitanje”.

Dijeljenje sadržaja