Alija Izetbegović, Rasim Delić i Bakir Alispahić su, prema tvrdnjama Sefera Halilovića, krivi za zločine koje su pripadnici Armije BiH počinili u septembru 1993. godine u Grabovici. Iako je više puta insistirao na provođenju istrage, najviši politički i vojni vrh u državi to je ignorisao. Sam Halilović, kako tvrdi, nije mogao utjecati na sve što se dešavalo u jesen 1993. godine u Hercegovini.


"Plan o masakru u Grabovici morao je biti osmišljen u glavama ili Izetbegovića ili Alispahića, a Delić je naknadno uveden", rekao je Sefer Halilović u intervjuu haškom tužilaštvu datom 2001. godine. Transkript intervjua ima ukupno 1.200 stranica, a tužilaštvo je ove sedmice podnijelo Pretresnom vijeću dokument u kojem su na 33 stranice navedeni najrelevantniji dijelovi izjave optuženog.

Halilović tvrdi da je "Alispahić bio na čelu terorističke grupe Ševe i kroz svoju mrežu, u kojoj je bio i Ramiz Delalić, on je proveo prvi organizovani dio masakra u Grabovici, a kako bi zaustavio Operaciju. Izetbegović mu je dao taj zadatak a Alispahić i Delić obezbijedili su vojnike koji su počinili zločin sa 'enormnim količinama droge i alkohola'...Masakr je organizovao Alispahić i proveo ga preko Delalića." "Jedinice iz Sarajeva bile su pod apsolutnom kontrolom Delalića, Cace i Zuke. Jedini autoritet nad njima bio je Izetbegović" - rekao je Halilović predstavnicima tužilaštva 2001. godine.

Po povratku iz Hercegovine, 20. septembra 1993. godine, Halilović se sastao sa Izetbegovićem insistirajući na istrazi o Grabovici i Uzdolu, no, tvrdi, rečeno mu je da "prvo Hrvati i Srbi procesuiraju svoje zločince, a onda ćemo mi svoje'".

U izjavi koju je dao tužilaštvu Halilović tvrdi da lično nikada ne bi poveo u Hercegovini pripadnike 9. i 10. brigade, te Samostalnog voda i jedinice Delta, znajući za njihovo problematično ponašanje i kriminalnu prošlost Ramiza Delalića Ćele, jednog od komandanata. Ove jedinice angažovane su na prijedlog Rasima Delića, tvrdi Halilović.

"Svi su znali da su Alispahić i Izetbegović sjedili s njim i pili kafu svaki dan" - rekao je govoreći o odnosu Ramiza Delalića sa ministrom policije i predsjednikom BiH. "Oni koji su ga poznavali od ranije, znali su da je bio kriminalac. Ljudi koji su ga poznavali znali su da je imao grupu svojih ljudi na Zapadu koji su krali po radnjama, muzejima, crkvama i da su imali jake veze sa Arkanom" - rekao je Halilović. On takođe tvrdi da su 9. i 10. brigada bile pod "de jure komandom Prvog korpusa, ali pod de facto komandom Izetbegovića".

U izjavi tužilaštvu Halilović je rekao i da Alispahić nije smio dozvoliti smještaj jedinice iz Sarajeva u hrvatskom selu Grabovica, te da su Zulfikar Ališpago Zuka i Vehbija Karić donijeli odluku o smještaju, uz njegovo ovlaštenje koje im je dao smatrajući da poznaju teren. "Smještanje jedinica iz Sarajeva sa civilima bila je jedna od najvećih grešaka na što ja nisam mogao utjecati" rekao je Sefer Halilović.

Prema Halilovićevoj izjavi, njegova smjena u maju 1993. je bila "politička odluka" "najviše zbog toga jer je Izetbegović radio zajedno sa Srbima i Hrvatima na podjeli Bosne, što ja nisam vjerovao da je u najboljem interesu za bosanski narod i to je bio razlog zašto sam smijenjen".

Optužnica tereti Sefera Halilovića da nije spriječio ili kaznio zločine nad hrvatskim civilima u hercegovačkim selima Grabovica i Uzdol. Odbrana tvrdi da Halilović nije bio na čelu lanca komande za vrijeme operacije Neretva 93 kada su počinjeni ovi zločini. Sefer Halilović se Tribunalu dobrovoljno predao 25. septembra 2001. godine, a suđenje je počelo 31. januara ove godine. Uvodna riječ odbrane zakazana je za 23. juni ove godine.

Dijeljenje sadržaja