Home
SVJEDOK KOJI "MALO ZNA"
Zlatan Okić, bivši pripadnik Službe državne bezbjednosti i jedan od istražitelja koji su ispitivali Sefera Halilovića tokom operacije Trebević u oktobru 1993. godine, danas je svjedočio u Hagu. Odbrana tvrdi da je tužilaštvo namjerno pozvalo svjedoka koji "malo zna", a odustalo od svjedočenja drugog svjedoka koji "zna puno više".
Zlatan Okić, svjedok na suđenju Haliloviću
"Mi tvrdimo da tužilaštvo skriva svjedoka Himzu Popovića", izjavio je danas advokat odbrane Sefera Halilovića Peter Morrissay/Piter Morisej, protestujući zbog toga što su tužitelji pozvali svjedoka "koji ne zna ništa", a ne "onoga koji zna više". Onaj koji "ne zna ništa" ili "zna manje" danas je ipak svjedočio uz odobrenje sudskog vijeća. Zlatan Okić, bivši pripadnik SDB-a BiH, svjedočio je o načinu na koji je uzeta izjava od Sefera Halilovića tokom akcije Trebević u oktobru 1993. godine
Okić je jedan je od dvojice istražitelja koji su krajem 1993. godine ispitivali Sefera Halilovića, dok je tadašnji načelnik generalštaba Armije BiH bio u kućnom pritvoru pod optužbom da je komandante Devete i Desete Brigade Ramiza Delalića Ćelu i Mušana Topalovića Cacu navodio da vrše pritisak na politički i vojni vrh da ga vrate na mjesto komandanta Armije. Drugi istražitelj, Himzo Popović, koji je tada radio za Službu vojne bezbjednosti i za kojeg odbrana tvrdi da ima potpuno drukčiju priču od Okića, skinut je sa spiska svjedoka tužiteljstva uz objašnjenje da se htjela skratiti lista "brojnih svjedoka".
Okić je radio prema uputama svog nadređenog, tadašnjeg načelnika Državne bezbjednosti, Nedžada Ugljena, a Popović po direktivama nadređenih iz Službe vojne bezbjednosti. Njih dvojica su svakodnevno, tokom mjesec dana, ispitivali osumnjičenog u prostorijama Državne bezbjednosti i uzeli nekoliko izjava koje je Halilović na kraju potpisao.
Okić je danas naveo je da je Halilović tokom ispitivanja tretiran korektno te da "osim razumljivog psihološkog pritiska" koji je tada osjećao, prema njemu nisu primjenjivane nikakve prisilne metode kako bi se uzela izjava. "Kada sam počeo raditi u Državnoj bezbjednosti naučili su me da je uljudan pristup - najbolji pristup", izjavio je svjedok navodeći da je kroz praksu naučio da je korištenje povišenog tona ili sile samo način da se "upropasti kompletna istraga".
Namjera tužiteljstva je bila da putem ovog svjedoka u dokaze uvede pismenu izjavu optuženog Halilovića datu ovoj dvojici istražitelja. Sudsko vijeće je, međutim, odlučilo drukčije.
Kako je objasnio predsjedavajući vijeća sudac Liu Daćun/Daqun vijeće "nije ubijeđeno da je izjava od Halilovića uzeta bez primjene sile" . Vijeće smatra da su dvanaestosatna ispitivanja koja su trajala mjesec dana bila iscrpljujuća i "preduga", te da je očito da Haliloviću nije ponuđen advokat ili pomoć pravnika.
Sudac Liu je također napomenuo da - ukoliko se ukaže potreba - vijeće može pozvati Halilovića da svjedoči o uslovima u kojima je ispitivan 1993. godine
Na kraju je ostalo nejasno da li će i ko će pozvati drugog istražitelja Himzu Popovića da svjedoči. Tužiteljstvo, koje ga je ranije skinulo sa liste svojih svjedoka, ili odbrana, koja je danas izričito stavila do znanja da "ako optužba neće, oni hoće" pozvati Popovića da svjedoči.
TV Tribunal 229
ODLOŽENA IZJAŠNJAVANJA: Prvi policijski generali u pritvoru Tribunala
SLUŽBENA BELEŠKA: Kako je policija priznala ubistvo 40 ljudi
SLUŽBENO LICE: Registrovane, operativne i prijateljske veze inspektora Jašovića
"BJEŽ'TE USTAŠE": Prva svjedočenja o masakru u Uzdolu
JEDNO BIĆE, DVA TIJELA: Neorganizovani Karadžić i sistematični Krajišnik
"MLAD I NEISKUSAN": Zašto je Hakija odbio da se stavi pod Naserovu komandu