Uhapšeni Radislav Brđanin, bivši član Kriznog štaba SAO Bosanska Krajina, optužen za progon Muslimana i Hrvata na političkim, rasnim ili verskim osnovama

Od četiri do sada javno objavljene "prijedorske optužnice", najnovija – protiv Radislava Brđanina - se razlikuje po tome što uključuje ulogu i dejstvo propagande koja je podsticala na izvršavanje ratnih zločina

Bivši predsjednik Kriznog štaba Srpske autonomne oblasti Bosanska Krajina će se u ponedjeljak 12. jula izjasniti da li je kriv - ili nevin - za (ne)djela kojim ga tereti tužitelj Haškog tribunala

Prvo pojavljivanje Radoslava Brđanina pred sudijama haškog Tribunala

Obrana smatra da optužnica nije potkrijepljena dovoljnim dokazima te da ne može biti temelj za pritvor. Tužitelj ovaj zahtjev naziva novim pokušajem da se na dnevni red stavi već odbačeni zahtjev

Prema izmenjenoj optužnici, Radoslav Brđanin i general Momir Talić su - kao vodeće ličnosti Kriznog štaba Bosanske Krajine - odgovorni za "kampanju čiji je cilj bio da se, u celosti ili delom, unište bosanski Muslimani i bosanski Hrvati kao nacionalna, etnička, rasna ili verska grupa"

Optužba najavljuje više od 200 svjedoka protiv generala Momira Talića i bivšeg predsjednika Kriznog štaba Bosanske Krajine, Radoslava Brđanina. Suđenje će trajati između 12 i 18 mjeseci. Sudija Hunt

Usprkos brojnim proceduralnim problemima u pripremi suđenja, glavna rasprava u slučaju Radoslava Brđanina i generala Momira Talića, optuženih za genocid u Bosanskoj Krajini, počinje u srijedu, 23. januara

U uvodnoj riječi na suđenju Radoslavu Brđaninu i generalu Miomiru Taliću, tužilaštvo najavilo da će dokazati da su zločini nad nesrpskim stanovništvom Bosanske Krajine izvršeni s namjerom da se bosanski Muslimani i Hrvati sa tog područja unište kao nacionalne, etničke i vjerske grupe

Svjedočenje američkog eksperta za povijest Balkana, dr Roberta Donje, na suđenju Radoslavu Brđaninu i generalu Momiru Taliću, optuženima za genocid u Bosanskoj Krajini

Zbog "neopravdanog odsustva" branitelja generala Talića, odbrana Radoslava Brđanina podnijela danas preliminarni zahtjev za odvajanje slučaja, odnosno zasebna suđenja dvojici optuženih za genocid u Bosanskoj Krajini

Kakvu je ulogu u etničkom čišćenju Banja Luke imala "Agencija za iseljavanje", poznata još i kao "Brđaninova agencija"?

Na suđenju Radoslavu Brđaninu i generalu Momiru Taliću, optuženim za genocid u Bosanskoj Krajini, opisan teror koji je 1992. u Banja Luci provođen iz zloglasnog "Crvenog kombija"

Odluka Raspravnog vijeća o zahtjevu "Vašington posta" da se njegov bivši novinar Džonatan Randal izuzme od obaveze da svjedoči pred Haškim tribunalom Prvom odlukom ove vrste jednog međunarodnog suda uspostavljen presedan koji će imati značaja i za budući stalni Međunarodni krivični sud

Na suđenju Radoslavu Brđaninu i Momiru Taliću, svjedok Muhamed Filipović iz Ključa govorio o utjecaju medijske propagande na razbuktavanje nacionalne mržnje i sukoba u Bosanskoj Krajini

Slučaj Randal raspravljan pred Žalbenim vijećem Tribunala. Da li je u većem javnom interesu zaštiti rad novinara ili kazniti zločine?

Na suđenju Radoslavu Brđaninu, optuženom za genocid u Bosanskoj krajini, svjedočio jedan od malobrojnih preživjelih stanovnika sela Prhovo kod Ključa

Prema svjedočenju Mevludina Sejmenovića na suđenju za genocid u Bosanskoj Krajini, optuženi Radoslav Brđanin je sam sebe opisivao kao "ratobornog čovjeka" i javno se zalagao za "ratnu opciju", tvrdeći da je to "jedini recept za BiH"

U protuispitivanju svjedoka optužbe, Brđaninova odbrana izvodila dokaze o samovolji srpskih vlasti u Prijedoru. Kriznom štabu u Banja Luci slani su netočni izvještaji

Na suđenju Radislavu Brđaninu, optuženom za genocid u Bosanskoj Krajini, lord Ashdown svjedočio o "okrutnim" i "neprihvatljivim" uvjetima u Manjači i Trnopolju koje je obišao u augustu 1992.

Emsud Garibović, jedan od dvanaestorice bivših zatočenika Trnopolja koji su preživjeli masakr na Korićanskim stijenama, svjedočio o zločinu koji već deset godina progoni lorda Ešdauna

Kako je Alvedin Nasić u julu 1992. preživio strijeljanje više od 100 bošnjačkih muškaraca na Jakarinoj Kosi kraj Ljubije

Na sudjenju Radoslavu Brdjaninu optužba dokazuje da je on, kao bivši predsjednik Kriznog štaba ARK, ne samo znao za postojanje prijedorskih logora, već mu je i raportirano o stanju u najzloglasnijem od njih - Omarskoj - koji je posjetio zajedno s drugim političarima iz Banja Luke i Prijedora

Svedočenje penzionisanog pukovnika JNA Osmana Selaka na sudjenju Radoslavu Brdjaninu, optuženom za genocid u Bosanskoj Krajini

Kako su, decembra 1992., "čišćeni" malobrojni preostali Hrvati i Muslimani u selima u području Prijedora

Početkom jula 1992. koordinator mirovne misije UN u Hrvatskoj obavestio svoje pretpostavljanje o "koncentracionim logorima" u Omarskoj, Keratermu, Trnopolju i Manjači, ali je njegov izveštaj zataškan sve dok, mesec dana kasnije, britanske TV ekipe nisu snimile prvu reportažu iz Omarske i Trnopolja

Banjalučanka koja je 1992. osnovala "Agenciju za preseljenje stanovništva i razmjenu imovine" svjedoči na sudjenju Radoslavu Brdjaninu, optuženom za genocid u Bosanskoj Krajini - Organizovanim "preseljenjem", odnosno iseljenjem Bošnjaka i Hrvata Agencija je, tvrdi svjedokinja, "pomogla mnogi ljudima", pa su je zato u Banja Luci zvali "Majka Tereza"

Na sudjenju Radoslavu Brdjaninu, optužba je počela izvoditi dokaze o dogadjajima u Donjem Vakufu, jednoj od 16 "etnički očišćenih" općina navedenih u optužnici za genocid u Bosanskoj Krajini

Lokalni čelnici SDS su, tvrdi svjedok optužbe na sudjenju Radoslavu Brdjaninu, u proljeće 1992. "počeli crtati nove karte Donjeg Vakufa na kojima su razgraničavali srpke i ostale teritorije" - Takvo razdvajanje, po svjedoku, "nije bilo moguće jer su u svim mjestima zajedno živjela tri naroda"

"Etničko čišćenje" opštine Prnjavor, u zapadnoj Bosni i Hercegovini, sistematski je provodjeno četiri godine. "Bošnjaci i Hrvati brutalno su premlaćivani, tjerani na besplatan rad i na taj način protjerani", tvrdi svjedok optužbe Jasmin Odobašić

Nakon Banja Luke, Sanskog Mosta, Bosanskog Novog, Prijedora, Donjeg Vakufa i Ključa, sudjenje Radoslavu Brđaninu, optuženom za genocid u 16 općina takozvane Autonomne regije Krajina, nastavljeno svjedočenjima o "etničkom čišćenu" općine Prnjavor

Obavezujući nalog Haškog suda bivšem premijeru RS

Bivši premijer RS svjedoči danas u procesu Radoslavu Brdjaninu, optuženom za genocid nad Bošnjacima Bosanske Krajine, počinjen 1992. godine.

Američki istoričar Pol Šaup, koji kao ekspert odbrane svedoči na sudjenju Radoslavu Brdjaninu, smatra da je plan podele Bosne izmedju Srbije i Hrvatske imao "istinske prednosti" i žali što taj plan nije imao podršku medjunarodne zajednice

Izveštaj američkog istoričara Pola Šaupa o uzrocima raspada bivše Jugoslavije i rata u Bosni i Hercegovini, koji je sudu podnela odbrana Radoslava Brdjanina, po oceni tužilaštva je nepotpun i selektivan, jer uključuje samo one informacije, dokumente i mišljenja koji podržavaju njegove teze.

Svedočenje o "zapaljivoj retorici" bivšeg predsednika Kriznog štaba Autonomne regije Krajina kojom je, smatra optužba, predjen prag koji takozvani verbalni delikt deli od ratnih zločina.

Zaključen dokazni postupak na sudjenju Radoslavu Brdjaninu, bivšem predsedniku Kriznog štaba takozvane Autonomne regije Krajina, optuženom za genocid u severozapadnoj BiH.

Odlukom u slučaju Brdjanin - koja će se odraziti na sve tekuće i buduće postupke optuženima za genocid - Žalbeno veće Haškog tribunala uspostavilo novi standard za dokazivanje odgovornosti za najteži zločin

Bivši šef kriznog štaba ARK Brdjanin je imao "aktivnu ulogu u planiranju i provodjenju krivičnih djela" na prostoru tzv. Autonomne regije Krajina, navodi tužiteljica Joanna Korner

Opseg operacija provedenih u proljeće i ljeto 1992 u sjeverno-zapadnoj Bosni "zahtijevao je koordinaciju i kontrolu izmedju vojske, policije i političkih vlasti", navodi optužba u završnoj riječi na sudjenju Radoslavu Brdjaninu, optuženom za genocid i druge zločine nad Bošnjacima i Hrvatima.

Tužiteljstvo zaključilo iznošenje završnih argumenata na sudjenju za zločine u sjevero-zapadnoj Bosni. Citiran niz izjava Brdjanina koje, prema tužiteljima, ukazuju na njegove genocidne namjere. Obrana na početku završne riječi tvrdi da ni Brdjanin, ni Krizni štab kojim je predsjedavao, nisu imali autoritet u Autonomnoj regiji Krajina

Obrana Radoslava Brdjanina zatražila je danas da optuženi bude oslobodjen po svim točkama optužnice - Brdjaninov Krizni štab ARK je, prema obrani, imao "komedijaški" karakter i bio je "ignoriran" od drugih organa vlasti

Bivši predsednik Kriznog štaba takozvane Autonomne regije Krajina proglašen je krivim po osam od ukupno 12 tačaka optužnice koja ga tereti za zločine počinjene od aprila do decembra 1992. u severozapadnoj Bosni i Hercegovini

Rasprava o žalbama odbrane i optužbe na presudu kojom je Radoslav Brđanin osuđen na 32 godine zatvora biće uskoro zakazana

Žalbeno veće odbilo zahtev Radoslava Brđanina da bude privremeno pušten na slobodu kako bi posetio svoje “rođake lošeg zdravlja” u Banja Luci. Tužilaštvo se usprotivilo zahtevu optuženog ukazujući da bi “bilo razumno očekivati da će njegova poseta uznemiriti žrtve i svedoke”, kao i da poseta rođacima ne potpada pod “posebne okolnosti.”

Prvih dana aprila biće saopštene dve žalbene presude – bivšem pripadniku specijalaca HVO Miroslavu Bralu osuđenom na 20 i bivšem predsedniku Kriznog Štaba Autonomne regije Krajina Radoslavu Brđaninu

Prihvatajući dva od ukupno više od 150 žalbenih osnova Radoslava Brđanina, Žalbeno veće Tribunala je danas kaznu bivšem predsedniku Kriznog štaba ARK sa 32 smanjilo na 30 godina zatvora

Bivši predsednik Kriznog štaba ARK će ostatak kazne od 30 godina zatvora - na koju je osuđen zbog zločina u severozapadnoj BiH - izdržavati u zatvoru u Danskoj