Banjalučanka koja je 1992. osnovala "Agenciju za preseljenje stanovništva i razmjenu imovine" svjedoči na sudjenju Radoslavu Brdjaninu, optuženom za genocid u Bosanskoj Krajini - Organizovanim "preseljenjem", odnosno iseljenjem Bošnjaka i Hrvata Agencija je, tvrdi svjedokinja, "pomogla mnogi ljudima", pa su je zato u Banja Luci zvali "Majka Tereza"


Odlukom Kriznog štaba takozvane Autonomne regije Krajina (ARK), u Banja Luci je u junu 1992. osnovana "Agencija za preseljenje stanovništva i razmjenu imovine", poznata i kao "Brdjaninova agencija". Banjalučki odvjetnik Amir Džonlić je, svjedočeći prošle godine na sudjenju Radoslavu Brdjaninu, bivšem predsjedniku Kriznog štaba ARK optuženom za genocid, tvrdio da je posredstvom te agencije godišnje "preseljavano", odnosno iseljavano, oko 15.000 Bošnjaka i Hrvata. Ove sedmice pred sudom se, kao zaštićeni svjedok optužbe, pojavila Banjalučanka koje je bila jedan od osnivača agencije i upravljala njenim radom.

"Oko 200 ljudi je svakodnevno čekalo pred agencijom u nadi da će što prije, za 30 do 50 njemačkih maraka, kupiti jednosmjernu kartu do hrvatske granice i lakše otići u neku od trećih zemalja", izjavila je pred sudom zaštićena svjedokinja BT-88.

Svjedokinja je opisala da se agencija od osnivanja do avgusta 1992. bavila "popisivanjem srpskih izbjeglica pridošlih 1991. i 1992. iz Slovenije i Hrvatske". Brigu o iseljavanju Bošnjaka i Hrvata preuzeli su, kako je rekla, od banjalučkog Crvenog križa i popisivali su stanovništvo koje je željelo napustiti Banja Luku.

Nosili su spiskove policiji na provjeru da bi, kako su im objasnili u MUP-u, spriječili bježanje "kriminalaca za kojima je policija tragala". Iseljenici su morali imati garantna pisma iz Hrvatske ili trećih zemalja u koje su odlazili. Morali su predočiti potvrdu o plaćenim dugovima i kreditima i tada im je agencija organizirala prijevoz do mjesta Dragalić u Hrvatskoj. "Od septembra iste godine agencija se počela baviti i razmjenom imovine nesrba koji su napuštali BiH i Srba koji su dolazili u Banja Luku", ispričala je BT88.

Tvrdila je da su putnici mogli ponijeti svu pokretnu imovinu. "Čak su mogli organizirati prijevoz namještaja, ako su htjeli. Nisu smjeli nositi oružje, vojne knjižice, foto aparate i kamere. Policija ih je pretresala pri ulasku u autobuse i pratila ih do hrvatske granice", rekla je voditeljica agencije tvrdeći da nikada nije dobila nalog Kriznog štaba kojim se "osobama dozvoljava iznijeti najviše 300 njemačkih maraka iz zemlje", a koji joj je predočila tužiteljica Ana Richterova. Svjedokinja je takodjer poricala tvrdnje tužiteljstva da su se putnici morali odricati svoje imovine u korist Republike Srpske.

Prema svjedokinji, ti ljudi su "bježali od gladi, žedji i nezaposlenosti". Tvrdila je da su se bojali "odmazde i bijesa ogorčenih srpskih izbjeglica". Medjutim, predsjedavajući sudac Karmel Adjius/Carmel Agius je primijetio kako se njeno sadašnje svjedočenje ne podudara s izjavama koje je ranije dala istražiteljima tužiteljstva.

U prvoj izjavi istražiteljima, čiji su izvodi pročitani pred sudom, svjedokinja je rekla da je "izjavama u medijima Brdjanin navodio ljude da napuste svoje domove". U očima svjedokinje, kako je tada rekla, on je bio "budala koja je pokušavala izazvati sukob medju ljudima koji su zajedno živjeli preko 50 godina".

"Izjavili ste tada da je to bilo veliko psihičko opterećenje za vas", podsjetio ju je sudac Agius i upozorio da u sudnici obično "dodje do vatrometa kad netko ne govori istinu".

Svjedokinja je na to nevoljko priznala da su "strah kod nesrpskog stanovništva još 1991. izazvali nacionalistički govori Radoslava Brdjanina", u kojima je politički lider pozivao srpski narod na "organizaciju i oružani sukob" s Muslimanima Bosanske Krajine.

"Sve što je Brdjanin pričao bilo je negativno za nesrpsko stanovništvo, no sve što su pričali predstavnici SDA i HDZ takodjer je bilo negativno za Srbe", rekla je svjedokinja ističući da ne misli kako su političari zaplašili ljude.

Brdjaninov branitelj Džon Akerman/John Ackerman je nastojao da dokaže kako je stvaranje agencije potaknuto dolaskom srpskih izbjeglica, nakon čega je nesrpsko stanovništvo počelo odlaziti, pa se pojavila potreba za rješavanjem novog pitanja. To, prema obrani, jasno pokazuje da su se "ljudi uplašili novonastalog kaosa, a ne prijetnji političara".

Agencija je, prema mišljenju obrane, s kojim se složila i svjedokinja BT-88, bila gotovo humanitarna ustanova. "Pomogla sam mnogim ljudima i mnogi su mi bili zahvalni zbog toga. Nazvali su me Majkom Terezom" - zapisano je u izjavi koju je svjedokinja dala haškim istražiteljima. Prošlog mjeseca, branitelj Ackerman je svog klijenta, Radoslava Brdjanina, nazvao "banjalučki Šindler".

Dijeljenje sadržaja