Obrana smatra da optužnica nije potkrijepljena dovoljnim dokazima te da ne može biti temelj za pritvor. Tužitelj ovaj zahtjev naziva novim pokušajem da se na dnevni red stavi već odbačeni zahtjev


Radoslav Brđanin, bivši predsjednik srpskog Kriznog štaba za Bosansku Krajinu, traži da se preispita legalnost njegova pritvora u Hagu jer, kako tvrdi, navodi iz haške optužnice nisu potkrijepljeni dovoljnim dokazima.

Brđanin, bivši član Skupštine i potpredsjednik vlade RS, optužen je za zločine nad ne-Srbima u području Bosanske Krajine. Tužitelj navodi da je Krizni štab, čiji je predsjednik bio Brđanin, imao odlučujuću ulogu u etničkom čišćenju tog područja. On je uhapšen u akciji SFOR u Banja Luci, 6. srpnja/jula ove godine. Na optužnici za Bosansku Krajinu nalazi se i general Momir Talić, kao bivši član istog Kriznog štaba.

U pisanom podnesku sucima, branitelj John Ackerman/Džon Ekerman navodi da je Brđanin uhapšen na temelju optužnice koja ne sadrži dovoljne dokaze protiv optuženika. Tužiteljstvo je najavilo da će optužnicu amendirati, čime je, smatra Ackerman, zapravo potvrdilo da ona ne sadrži dokaze koji bi opravdali Brđaninovo pritvaranje. On stoga traži da se što prije održi saslušanje o ovom slučaju i da suci nalože tužitelju da prezentira podrobnije dokaze protiv Brđanina, ako ih ima. Međutim, prvostepeno i žalbeno vijeće Tribunala već su odbacili prijašnje Brđaninove zahtjeve za odbacivanje optužnice i puštanje na slobodu.

"Ovo je još jedan pokušaj da se natjera suce da preispitaju dokaze koji su već prihvaćeni kad je sudac potpisao optužnicu", kaže tužiteljstvo u odgovoru na najnoviji zahtjev Brađanina. "Validnost optužnice je potvrđena" i, stoga, činjenica da je tužitelj amendirao optužnicu "nije relevantna" za pitanje legalnosti pritvora, smatra tužitelj. Promijenjena optužnica, inače, još nije objavljena jer čeka na potvrdu suca.

Obrana je spomenuti zahtjev uputila u formi peticije za Habeas Corpus Writ, koji utvrđuje pravo optuženog da traži preispitivanje legalnosti pritvora. No, budući da pozivanje na taj pravni lijek nije predviđeno Statutom Haškog tribunala, Brđaninov zahtjev bi, u slučaju da ne bude odbačen, mogao biti razmatran u okviru postojećeg Pravila 73. koje regulira ulaganje podnesaka.

U slučaju drugog optuženika, Stevana Todorovića, peticija za Habeas Corpus Writ je razmatrana jednostavno kao zahtjev za ispitivanje legalnosti pritvora. Todorovićev je odvjetnik, naime, prvi branitelj na Haškom tribunalu koji je svoje, prethodno odbačene, zahtjeve uputio u formi Habeas Corpusa, nakon što je taj pravni lijek spomenut u jednoj odluci Žalbenog vijeća na Tribunalu za Ruandu.

Dijeljenje sadržaja